DONIRAJ
Socijalna i dječja zaštita

Roditelji koji dobiju prinovu u Mojkovcu mogu dobiti jednokratnu novčanu naknadu iz opštinskog budžeta, a visina pomoći zavisi od toga koje je dijete po redu u porodici.

Za prvorođeno dijete predviđen je iznos od 1.000 eura, za drugo 1.500 eura, dok za treće i svako naredno dijete naknada iznosi 2.000 eura. Za rođenje blizanaca predviđena je pomoć od 2.000 eura.

Pravo na naknadu može ostvariti jedan od roditelja, usvojitelj, staratelj ili hranitelj djeteta, čije prebivalište je na teritoriji opštine Mojkovac.

Za ostvarivanje prava potrebno je podnijeti zahtjev nadležnom opštinskom Sekretarijatu.
Od dokumentacije bi trebalo pripremiti izvod iz matičnog registra rođenih za dijete, dokaz o prebivalištu roditelja, kopiju lične karte podnosioca zahtjeva i broj žiro-računa za uplatu.

Opština Plav obezbjeđuje jednokratne naknade za svu novorođenu djecu. Prema odluci, usvojenoj 2026. godine, roditelji ostvaruju uvećane iznose:

300 eura za prvo dijete;

400 eura za drugo dijete;

500 eura za treće i svako naredno dijete.

Jednokratna naknada za novorođeno dijete u opštini Tivat iznosi 500 eura.

Pravo na naknadu može ostvariti jedan od roditelja, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, pod sljedećim uslovima:

– da podnosilac zahtjeva ima prijavljeno prebivalište ili odobren stalni boravak u Opštini Tivat;

– da novorođeno dijete ima prijavljeno prebivalište, odnosno odobren stalni ili privremeni boravak u Opštini Tivat;

– da isto pravo nije ostvareno u drugoj opštini u Crnoj Gori.

Opština Kotor od početka 2026. godine obezbjeđuje uvećane novčane naknade za novorođenčad.
Roditelji za prvorođeno dijete dobijaju 600 eura, za drugorođeno 800, a za treće i svako naredno dijete 1.000 eura.
Pravo na naknadu može ostvariti jedan od roditelja, usvojilac, staralac ili hranitelj, uz uslov da podnosilac zahtjeva ima prebivalište, odnosno odobren boravak na teritoriji Opštine Kotor najmanje dvije godine do dana rođenja djeteta. Takođe, dijete mora imati prijavljeno prebivalište u Kotoru, a naknada ne smije biti ostvarena u drugoj opštini.
Zahtjev za ostvarivanje prava može se podnijeti najkasnije do navršene prve godine života djeteta.

Opština Pljevlja obezbjeđuje dodatnu mjesečnu finansijsku podršku porodicama sa djecom, poznatu kao opštinski dječji dodatak. Pored dodatka koji dobijaju od države, djeca u Pljevljima imaju dodatnih 30 eura mjesečno. Za djecu čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dodatka za njegu i pomoć ili lične invalidnine, mjesečni iznos je 50 eura.
Ko ima pravo na opštinski dječji dodatak?
Pravo na ovu finansijsku podršku može ostvariti porodica koja ispunjava sljedeće uslove:
• Roditelj, odnosno nosilac prava, ima prijavljeno prebivalište u opštini Pljevlja najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva.
• Dijete ima prijavljeno prebivalište na teritoriji opštine Pljevlja.
• Dijete redovno pohađa osnovnu ili srednju školu, ako je školskog uzrasta.
• Za djecu do navršenih šest godina pravo se može ostvariti nezavisno od toga da li dijete boravi u predškolskoj ustanovi.
Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, uz dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost uslova. U zavisnosti od porodične situacije, to može obuhvatati:
1. Uvjerenje o prebivalištu nosioca prava i djeteta.
2. Izvod iz matične knjige rođenih za dijete.
3. Potvrdu o redovnom školovanju za djecu koja pohađaju osnovnu ili srednju školu.
4. Dokaz o korišćenju materijalnog obezbjeđenja porodice, dodatka za njegu i pomoć ili lične invalidnine, kada se zahtijeva uvećani iznos.
5. Rješenje o usvojenju, hraniteljstvu ili pravosnažnu sudsku odluku o povjeravanju djeteta, ukoliko je primjenjivo.
Zahtjev se podnosi Sekretarijatu za kulturu, socijalna i druga pitanja Opštine Pljevlja. Obrazac zahtjeva i dodatne informacije dostupni su na zvaničnom sajtu Opštine Pljevlja, u odjeljku posvećenom socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Opština Andrijevica obezbjeđuje mjesečnu finansijsku podršku nezaposlenim porodiljama u iznosu od 350 eura tokom 12 mjeseci od dana rođenja djeteta. Ovo pravo uređeno je Odlukom o finansijskoj podršci nezaposlenim porodiljama, koja je stupila na snagu u septembru 2026. godine.
Mjera, čiji je cilj da se majkama koje nemaju zaposlenje pruži dodatna finansijska sigurnost u prvoj godini života djeteta, primjenjuje se retroaktivno za žene koje su se porodile od poečtka 23026. godine
Pravo na mjesečnu naknadu može ostvariti majka koja ima državljanstvo Crne Gore ili odobreno stalno nastanjenje u Crnoj Gori i ima prijavljeno prebivalište na teritoriji opštine Andrijevica najmanje 12 mjeseci prije rođenja djeteta.
Uslov je i da novorođenče ima prebivalište na teritoriji opštine Andrijevica i da se majka u trenutku rođenja djeteta i tokom trajanja isplate naknade nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kao nezaposleno lice.
Mjesečni iznos podrške iznosi 350 eura, a pravo se ostvaruje u trajanju od 12 mjeseci neprekidno, počev od dana rođenja djeteta.
To znači da ukupna podrška za period od 12 mjeseci iznosi 4.200 eura, ukoliko korisnica ispunjava propisane uslove tokom cijelog perioda ostvarivanja prava.
Koja dokumentacija je potrebna?
Uz zahtjev za ostvarivanje prava potrebno je priložiti:
1. Izvod iz matične knjige rođenih za dijete.
2. Uvjerenje o prebivalištu majke.
3. Potvrdu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore o statusu nezaposlenog lica.
4. Kopiju lične karte.
5. Broj žiro-računa na koji će se naknada isplaćivati.
Postupak za ostvarivanje prava pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom organu lokalne uprave za socijalna pitanja Opštine Andrijevica.
Zahtjev se podnosi u roku od 90 dana od dana rođenja djeteta.
Sredstva za sprovođenje ove mjere obezbjeđuju se iz budžeta Opštine Andrijevica za tekuću godinu.

Opština Pljevlja obezbjeđuje finansijsku podršku nezaposlenim trudnicama i porodiljama, s ciljem pružanja dodatne materijalne sigurnosti budućim majkama i porodicama sa novorođenom djecom.
Prema odluci, naknada iznosi 450 eura mjesečno za nezaposlenu trudnicu, odnosno za jedno novorođeno dijete. Porodiljama koje rode blizance, trojke ili više djece, iznos se uvećava za dodatnih 150 eura mjesečno po djetetu.
Pravo na ovu podršku mogu ostvariti nezaposlene trudnice i porodilje koje imaju prebivalište ili odobren stalni boravak na teritoriji opštine Pljevlja najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva, uz ispunjavanje ostalih uslova propisanih odlukom.
Trudnice treba da dostave dokaz o prebivalištu ili stalnom boravku, potvrdu da se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, potvrdu zdravstvene ustanove sa teritorije opštine Pljevlja o trudnoći i kopiju tekućeg računa. Porodilje dostavljaju i izvod iz matične knjige rođenih za dijete ili djecu.
Zahtjevi se podnose Sekretarijatu za kulturu, socijalna i druga pitanja Opštine Pljevlja.

Roditelji u Budvi za rođenje bebe mogu od Opštine dobiti jednokratnu novčanu naknadu od 1.000 do 4.000 eura, u zavisnosti od toga koje je dijete po redu u porodici.
Prema posljednjim izmjenama opštinske odluke, za prvorođeno dijete predviđeno je 1.000 eura, za drugo 2.000, za treće 3.000, dok naknada za četvrto i svako naredno dijete iznosi 4.000 eura.
Pravo na naknadu imaju crnogorski državljani koji imaju prijavljeno prebivalište u Budvi najmanje dvije godine, kao i strani državljani sa odobrenim stalnim boravkom u budvanskoj opštini u istom trajanju.
Zahtjev se podnosi Sekretarijatu za društvene djelatnosti Opštine Budva, a pravo se može ostvariti do navršene prve godine života djeteta.
Koja dokumenta treba pripremiti?
Uz zahtjev se prilažu:
– kopije ličnih karata oba roditelja;
– potvrde o prebivalištu u Budvi za oba roditelja, sa dokazom o potrebnom trajanju prebivališta;
– ako jedan od roditelja nema prebivalište u Budvi, potrebna je potvrda da ovo pravo nije ostvario u drugoj opštini;
– za strane državljane, potvrda o odobrenom stalnom boravku;
– izvod iz matične knjige rođenih za dijete;
– kopija žiro-računa podnosioca zahtjeva.
Zahtjev se predaje Sekretarijatu za društvene djelatnosti Opštine Budva, na adresi Mediteranska 8.

Roditeljima iz Nikšića na raspolaganju je više vidova podrške na lokalnom nivou.
Opština Nikšić za prvorođeno dijete u porodici isplaćuje 300 eura, a za drugo dijete dodjeljuje 500 eura kroz šest mjesečnih rata.
Podrška za treće dijete iznosi 1.000 eura i dijeli se na dvanaest mjeseci, dok roditelji za četvrto i svako sljedeće dijete, kao i za blizance, ostvaruju pravo na 2.000 eura kroz 24 mjesečne rate. Najveću pomoć primaju roditelji trojki kojima pripada 3.000 eura, odnosno četvorki i petorki koji dobijaju 4.000 eura, takođe podijeljeno na 24 mjesečne rate.
Glavni uslov za dobijanje ove pomoći jeste da bilo koji od roditelja, usvojilac ili staratelj ima prijavljeno prebivalište ili stalno nastanjenje u opštini Nikšić, a u ovom gradu mora biti prijavljeno i novorođeno dijete.
Zahtjev se podnosi lokalnom Sekretarijatu za socijalno staranje na šalterima Građanskog biroa u roku od godinu dana od rođenja djeteta.
Uz popunjeni zahtjev, roditelji prilažu izvode iz matične knjige rođenih za bebu i stariju djecu radi dokazivanja reda rođenja, uvjerenja o prebivalištu iz MUP-a za bebu i jednog roditelja, kopiju lične karte podnosioca zahtjeva, kao i broj žiro računa na koji će se uplatiti novac.

Kada roditelj koji je obavezan da plaća alimentaciju to ne čini, država kroz Alimentacioni fond može obezbijediti privremeno izdržavanje djeteta.
Pravo na privremeno izdržavanje ima dijete koje je crnogorski državljanin i ima prebivalište, odnosno boravište u Crnoj Gori.
Pravo, pod zakonom propisanim uslovima, imaju i djeca stranci sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, kao i azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom koji imaju boravište u Crnoj Gori. Za njih zakon propisuje i dodatni uslov u vezi sa izvršnom ispravom i rješenjem o izvršenju.
Osnovni uslov za ostvarivanje prava iz Alimentacionog fonda je da roditelj koji je dužan da plaća izdržavanje dva mjeseca neprekidno, u cjelosti ili djelimično, ne ispunjava obavezu izdržavanja, utvrđenu izvršnom ispravom i rješenjem o izvršenju.
Pravo postoji i kada roditelj alimentaciju plaća neredovno. Zakon kao neredovno plaćanje definiše situaciju u kojoj dužnik u posljednjih 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva duguje najmanje dva prosječna mjesečna iznosa izdržavanja. Mjesec u kojem je podnesen zahtjev ne računa se u tih 12 mjeseci.
Zahtjev se ne podnosi direktno Alimentacionom fondu. Postupak se pokreće zahtjevom koji u ime djeteta podnosi roditelj koji vrši roditeljsko pravo ili staralac djeteta, a zahtjev se podnosi organu starateljstva, odnosno nadležnom Centru za socijalni rad, na propisanom obrascu.
Šta treba priložiti uz zahtjev?
Prema Zakonu o privremenom izdržavanju djece, uz zahtjev se u originalu ili ovjerenom prepisu podnose:
1. potvrde o mjestu prebivališta, odnosno boravišta roditelja i djeteta;
2. dokaz da dužnik izdržavanja nije izmirio obavezu izdržavanja;
3. izvod iz matične knjige rođenih djeteta;
4. dokaz o statusu djeteta-stranca sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, odnosno djeteta koje je azilant ili stranac pod supsidijarnom zaštitom.
Posebno je važno šta se smatra dokazom da alimentacija nije plaćena – zakon izričito propisuje da je to rješenje o izvršenju javnog izvršitelja. Sama presuda kojom je određena alimentacija nije taj dokaz.
Ako nešto nedostaje, Centar za socijalni rad može tražiti dopunu zahtjeva i odrediti rok za dostavljanje dokumentacije. Može tražiti i druge dokaze koji su potrebni za utvrđivanje činjenica u konkretnom slučaju.
Pravo na privremeno izdržavanje priznaje se počev od dana podnošenja zahtjeva. To znači da se pravo ne priznaje za period prije podnošenja zahtjeva.
Privremeno izdržavanje se određuje u visini iznosa koji je za izdržavanje određen izvršnom ispravom, uvećanog za troškove postupka prinudnog izvršenja određene rješenjem o izvršenju Javnog izvršitelja.
Fond isplaćuje privremeno izdržavanje mjesečno, za prethodni mjesec, preko banke na račun roditelja sa kojim dijete živi ili staraoca navedenog u zahtjevu.
Nakon podnošenja zahtjeva Centar za sociijalni rad, prema Zakonu, mora donijeti rješenje najkasnije u roku od 15 dana od prijema uredno podnesenog zahtjeva. Ako je potrebno sprovesti poseban ispitni postupak, rok je 30 dana.
Protiv rješenja o privremenom izdržavanju može se podnijeti žalba Ministarstvu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja, a protiv drugostepenog rješenja može se pokrenuti upravni spor.
Kada država isplati privremeno izdržavanje, stupa u prava djeteta prema dužniku za isplaćeni iznos i kamatu. Fond zatim donosi rješenje kojim dužniku nalaže da vrati isplaćeni novac sa kamatom. Ako dužnik ne plati, rješenje se dostavlja Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore radi pokretanja postupka izvršenja.
Koliko dugo traje pravo?
Pravo traje dok dužnik ne počne u cjelosti da izvršava obavezu izdržavanja, a najkasnije do punoljetstva djeteta.
Zakon predviđa poseban izuzetak za dijete koje je nakon punoljetstva zbog bolesti ili tjelesnih ili duševnih nedostataka nesposobno za rad i nema dovoljno sredstava za izdržavanje ili ih ne može ostvariti iz postojeće imovine.
Izvor: Zakon o privremenom izdržavanju djece („Službeni list Crne Gore“, br. 80/22, 123/23 i 84/24).

Mjesto rođenja bebe ne znači automatski i njeno prebivalište.
Prebivalište djeteta vezuje se za prebivalište roditelja.
Procedura za prijavu je mnogo jednostavnija kada bar jedan roditelj već ima prebivalište u istom gradu u kojem je beba rođena, odnosno u kojem porodica živi. U tom slučaju majka ili otac prijavljuju prebivalište za bebu na svoju adresu.
Ako nijedan od roditelji nema prebivalište u gradu u kojem trenutno žive, prvo je potrebno riješiti prebivalište jednog od roditelja. Tek nakon toga, moguće je u tom gradu prijaviti i prebivalište bebe.
Prijavu prebivališta za dijete podnosi roditelj, odnosno staratelj, a rješavanje tih zahtjeva obično traje nekoliko dana, zavisno od slučaja.

Šta treba da učinite da biste prijavili prebivalište za novorođenče?
1. Završiti upis rođenja djeteta.
2. Provjeriti prebivalište roditelja.
3. Ako je potrebno, prvo prijaviti promjenu prebivališta roditelja.
4. Zatim prijaviti prebivalište bebe.
5. Prije odlaska provjeriti sa MUP-om koja je dokumentacija potrebna za vaš slučaj.

Savjet: Ako vam od prijave prebivališta zavise zdravstveno osiguranje, vađenje knjižice ili druga prava bebe, krenite u proceduru što prije.

Najkraći odgovor: najmanje do 15 mjeseci, a preporuka je i duže – dok god dijete ne preraste granice koje je proizvođač predvidio za vožnju unazad.

Prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore, dijete do pet godina mora se prevoziti u odgovarajućem bezbjednosnom sjedištu ili korpi, pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili posebnim kopčama u vozilu. Dijete u sjedištu mora biti pravilno vezano.

Zakon, međutim, ne propisuje opštu starosnu granicu do koje dijete na zadnjem sjedištu mora biti okrenuto suprotno od smjera vožnje.

Odakle onda granica od 15 mjeseci?

Ta granica proizilazi iz UN R129 standarda za auto-sjedišta.

Prema ovom standardu, djeca mlađa od 15 mjeseci mogu se prevoziti samo u sjedištu okrenutom bočno ili suprotno od smjera vožnje. Sjedište okrenuto u smjeru vožnje ne smije biti predviđeno za dijete mlađe od 15 mjeseci.

To, ipak, ne znači da sjedište treba okrenuti čim dijete napuni 15 mjeseci.

Roditelji treba da provjere deklaraciju i uputstvo baš onog modela auto-sjedišta koje koriste.

Zašto je vožnja unazad bezbjednija?

Kod frontalnog sudara, sjedište okrenuto suprotno od smjera vožnje prihvata veći dio sile udara preko čitavih leđa djeteta i pruža veću podršku glavi, vratu i kičmi.

To je posebno važno kod beba i male djece, čiji su vrat i kičma još u razvoju.

Zato se uzrast od 15 mjeseci ne treba posmatrati kao preporučeni trenutak za prelazak na vožnju u smjeru kretanja, već kao minimalna granica prema R129 standardu.

Šta ako se auto-sjedište postavlja naprijed?

Djeca mlađa od 12 godina u Crnoj Gori, po pravilu, ne smiju da se prevoze na prednjem sjedištu.

Postoji jedan izuzetak. Dijete do tri godine može biti prevezeno na prednjem sjedištu ako se nalazi u odgovarajućem bezbjednosnom sjedištu okrenutom suprotno od smjera vožnje i ako vozilo nema vazdušni jastuk za suvozača ili je on isključen.

Kako onda znati kada je vrijeme da se sjedište okrene?

Roditelji ne treba da se vode samo godinama djeteta.

Prije promjene položaja treba provjeriti:

  • da li je dijete napunilo najmanje 15 mjeseci;

  • do koje visine i težine konkretno sjedište omogućava vožnju suprotno od smjera kretanja;

  • šta proizvođač navodi u uputstvu za korišćenje tog modela.

Ako dijete još nije dostiglo maksimalnu visinu ili težinu koju proizvođač dozvoljava za vožnju unazad, nema potrebe žuriti sa okretanjem sjedišta.

Od 7. avgusta veće kazne

Od 7. avgusta 2026. primjenjuju se i izmijenjene kaznene odredbe Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Za vozača koji dijete do pet godina ne prevozi u propisanom bezbjednosnom sjedištu ili dijete u sjedištu nije vezano predviđena je novčana kazna od 80 do 250 eura.

Za prevoz djeteta mlađeg od 12 godina na prednjem sjedištu suprotno zakonskim pravilima predviđena je kazna od 150 do 400 eura.

Da! Prema Zakonu o ličnoj karti Crne Gore, svako dijete mlađe od 18 godina koje ima prebivalište u Crnoj Gori ima pravo na ličnu kartu, iako nije u obavezi da je posjeduje.
Osim što služi kao zvanična isprava za dokazivanje identiteta, lična karta, nakon aktivacije u Fondu za zdravstveno osiguranje, može se koristiti i kao zdravstvena knjižica.
Za maloljetno lice zahtjev za izdavanje lične karte podnosi roditelj, zakonski zastupnik ili staratelj, a prisustvo djeteta prilikom podnošenja zahtjeva je obavezno.
Kada se lična karta izdaje prvi put, uz zahtjev se prilažu:
– dokaz o crnogorskom državljanstvu i
– izvod iz matične knjige rođenih.
Rok važenja lične karte zavisi od uzrasta:
– za djecu mlađu od 4 godine važi 4 godine;
– za lica mlađa od 18 godina važi 5 godina.
Lična karta ne zamjenjujen putnu ispravu, odnosno pasoš. Za putovanje u inostranstvo dijete može koristiti ličnu kartu samo ako je to omogućeno međunarodnim sporazumom između Crne Gore i države u koju putuje. U svim ostalim slučajevima za dijete je potreban važeći pasoš.

Za izdavanje pasoša za dijete zahtjev se podnosi u područnoj jedinici ili filijali za građanska stanja i lične isprave MUP-a, prema mjestu prebivališta.

Prilikom podnošenja zahtjeva obavezno je prisustvo oba roditelja. Ukoliko jedan od roditelja nije u mogućnosti da preda zahtjev, potrebno je dostaviti njegovu ovjerenu pisanu saglasnost.

U hitnim slučajevima ili kada je izdavanje pasoša u posebnom interesu djeteta, pasoš može biti izdat i bez odobrenja drugog roditelja, ali uz pisanu saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad (organa starateljstva).

Djeca i mladi, uzrasta do 21 godinu, oslobođeni su plaćanja administrativne takse i potrebno je da za pasoš samo uplate iznos od osam eura. Žiro račun na koji je potrebno izvršiti uplatu je 825-42-95 (poziv na broj 310002338, model 05, primalac MUP CG). Ukoliko se odlučite za elektronski vid plaćanja, važno je da znate da će vam biti potreban i dodatan dokaz o uplati, jer iz MUP-a insistiraju da im u tom slučaju dostavite i potvrdu iz banke.

Prilikom preuzimanja pasoša, čija izrada u prosjeku traje pet dana, dovoljno je da na šalter MUP-a ode samo jedan roditelj.

Za bebe rođene nakon 1. januara 2026. godine Glavni grad obezbjeđuje novčanu naknadu koja iznosi 100 eura. Do tada, uz naknadu su roditleji dobijali i poklon pakete sa osnovnim potrepštinama za novorođenče, ali je taj vid podrške ukinut. Korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, na osnovu rođenja bebe, imaju pravo na veći iznos naknade – 150 eura, a roditelji koji su osobe s invaliditetom – 450 eura.

Roditelji koji su korisnici MOP-a ili osobe s invaliditetom, uz zahtjev, treba da dostave dokaz o tom statusu, izdat od strane nadležnog ograna. Zahtjevi se mogu podnijeti na šalteru Sekretarijata u Ulici Vuka Karadžića br. 16, radnim danima i elektronski preko portala epodgorica.me.

Uslav za ostavrivanje prava na naknadu za novorođenčad je da jedan od roditelja ima prebivalište na teritoriji Glavnog grada. Uz zahtjev, treba predati i kopiju lične karte i dokaz o upisu novorođenog djeteta u matičnu knjigu rođenih, dokaz o prebivalištu i kopija žiro – računa jednog od roditelja.

Porodice iz Nikšića koje imaju troje ili više djece mogu se prijaviti za novčanu naknadu, koju obezbjeđuje Opština, do 30. januara 2026. Oni koji to učine nakon tog roka, takođe mogu dobiti naknadu ali samo za period do kraja godine.
Pravo na ovu naknadu imaju roditelji, usvojioci, staratelji ili hranitelji sa najmanje troje maloljetne djece, odnosno djece mlađe od 18 godina, pod uslovom da svako dijete ima prijavljeno stalno ili privremeno prebivalište na teritoriji opštine Nikšić, kao i da jedan od roditelja ili staratelja ima stalno prebivalište u Nikšiću, najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva.
“Ukoliko se usljed sticanja potrebnih uslova ili izmjene postojećih (rođenje trećeg ili četvrtog deteta i sl.), prijava / izmjena prijave podnese nakon isteka javnog poziva ili u toku kalendarske godine, naknada se isplaćuje u preostalom delu, odnosno za onoliko mjeseci koliko je preostalo od trenutka podnošenja prijave”, navodi se u javnom pozivu.
Uz popunjen i potpisan obrazac prijave, podnosioci su dužni da dostave i izvode iz matičnog registra rođenih za svako dijete, potvrde o prebivalištu ili boravištu za djecu i roditelje, kopiju lične karte podnosioca zahtjeva, kao i broj žiro računa na koji će naknada biti isplaćena. U posebnim slučajevima potrebno je priložiti i dokaze o usvojenju, starateljstvu ili hraniteljstvu, odnosno pravosnažnu sudsku presudu u slučaju razvoda braka ili potvrdu da je postupak razvoda u toku.
Visina godišnje novčane naknade iznosi 1.200 eura za porodice sa troje maloljetne djece, dok porodice sa četvoro i više maloljetne djece ostvaruju pravo na 2.400 eura godišnje. Isplata naknade se realizuje se u 12 jednakih mjesečnih rata za kalendarsku godinu u kojoj se javni poziv raspisuje..
Prijave se podnose preko Građanskog biroa Opštine Nikšić ili putem pošte, u zatvorenoj koverti sa natpisom „Prijava za utvrđivanje naknade za porodice sa troje i više maloljetne djece“.
U slučaju nepotpune ili pogrešno dostavljene dokumentacije, nadležni organi zadržavaju pravo da podnosioca pozovu da u roku od tri dana otkloni uočene nedostatke.
Obrazac se može preuzeti sa zvaničnog veb-sajta Opštine Nikšić i na šalterima Građanskog biroa.
Sve ostale informacije mogu se dobiti u Sekretarijatu za socijalno staranje i osobe sa invaliditetom, u zgradi Komunalnog (prvi sprat, kancelarija broj 2) ili putem telefona 067/036-933.
Na linku http://niksic.me/news/javni-poziv-por-3-djece možete pronaći javni poziv Opštine.

U Crnoj Gori oba roditelja blizanaca, trojki, četvorki… imaju pravo da istovremeno koriste porodiljsko odsustvo u trajanju od 70 dana, što im omogućava Zakon o radu.
Zakon o radu definiše da majka mora biti na porodiljskom odustvu ukupno 98 dana, odnosno 28 dana prije dana očekivanog porođaja, i još 70 dana nakon toga. U slučaju rođenja više beba, ovaj dio porodiljskog koji traje 70 dana može koristiti i otac.
U Zakonu se navodi da ako je dijete rođeno prije dana očekivanog porođaja, što je uslučaju višeplodnih trudnoća često, obavezno porodiljsko odsustvo se produžava onoliko dana za koliko je dijete ranije rođeno. Pod ranije rođenim djetetom, podrazumijeva se dijete koje je rođeno prije navršenih 37. sedmica trudnoće, prema nalazu nadležnog doktora specijaliste.

Prema važećoj zakonskoj regulative roditeljsko odsustvo i u slučaju rođenja blizanaca traje do djetetovog prvog rođendana. Međutim, roditelj ima pravo da po isteku tog odsustva podnese poslodavcu zahtjev za korišćenje prava na polovinu radnog vremena koje može koristiti sve dok dijete ne navrši tri godine života.
Pravo na polovinu punog radnog vremena jednom od zaposlenih roditelja omogućeno je takođe na osnovu Zakona o radu, ukoliko je djetetu potrebna pojačana njega, a procijenjeno je, prema podzakonskom aktu, da je to slučaj kod djece rođene iz višeplodnih trudnoća – blizanaca, trojki, četvorki…
Prema navodima Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, jedno od osnovnih materijalnih davanja iz dječije zaštite je i refundacija naknade zarade i naknada zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena. Isti Zakon propisuje da „poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava po osnovu isplate naknade zarade zaposlenom za rad sa polovinom punog radnog vremena, u iznosu od 50 % zarade zaposlenog.“
Nakon što zaposleni roditelj pošalje zahtjev, poslodavac se obraća nadležnom Centru za socijalni rad tražeći odobrenje za korišćenje ovog prava, te podnosi istovremeno zahtjev da se utvrdi da poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava u iznosu od 50% moje zarade.
Poslodavac ne može da raskine ugovor o radu sa roditeljem koji je ostvario pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena zbog njege djeteta sa smetnjama u razvoju. Pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena ne može da se koristi za vrijeme za koje je dijete sa smetnjama u razvoju odnosno lice sa teškim invaliditetom smješteno u ustanovu socijalne i dječje zaštite.

Po rođenju blizanaca, kao i svi u Crnoj Gori, roditelji imaju pravo na jednokratnu naknadu koju isplaćuje država, kao i na naknadu na lokalnom nivou. Ti iznosi su u ovom slučaju veći nego kada je u pitanju samo jedna beba.

Rođenje djeteta u porodilištu ili drugoj zdravstvenoj ustanovi, ta zdravstvena ustanova je obavezna da prijavi Ministarstvu unutrašnjih poslova u roku od tri dana. Nakon toga, jedan od roditelja koji živi u bračnoj zajednici, odlazi sa svojom i ličnom kartom drugog roditelja u MUP, odnosno u područnu jedinicu ili filijalu za upravne unutrašnje poslove u bilo kojoj opštini, bez obzira na mjesto rođenja djeteta. Predlažemo da sa sobom ponesete i otpusne liste iz zdravstvene ustanove, jer se može dogoditi da dođete da prijavite dijete prije nego zdravstvena ustanova dostavi MUP-u potrebnu dokumentaciju o rođenju djeteta.

Na jednom mjestu prijavljujete rođenje djeteta, dajete mu ime, upisujete ga u registre rođenih, crnogorskih državljana i prebivališta, pri čemu obrazac zahtjeva dobijate na šalteru MUP-a. Vaše dijete, rođeno u Crnoj Gori, biće upisano u registar crnogorskih državljana ukoliko je bar jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta crnogorski državljanin.

Ako je dijete rođeno u vanbračnoj zajednici, oba roditelja dolaze na šalter MUP-a, majka daje izjavu o tome ko je otac djeteta, otac priznaje očinstvo, a ostatak procedure u vezi sa upisom u registre je isti kao za djecu rođenu u braku.
Prava i dužnosti roditelja i drugih srodnika prema djeci, kao i prava i dužnosti djece prema roditeljima i srodnicima, jednaka su bez obzira na to da li su djeca rođena u braku ili van braka.
Ocem djeteta koje nije rođeno u braku smatra se muškarac koji ga prizna za svoje ili čije je očinstvo utvrđeno odlukom suda. Kada predate prijavu istog ili sljedećeg radnog dana dobijate izvod iz matičnog registra rođenih i uvjerenje iz registra državljana na trajnom obrascu, bez obaveze plaćanja troškova.

Prema Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, jedan od roditelja, usvojilac, staralac ili hranitelj može ostvariti pravo na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete do navršene jedne godine života djeteta.

Naknada za novorođeno dijete iznosi:

– za prvorođeno dijete 1.112 eura;

– za drugorođeno dijete 1.669 eura;

– za trećerođeno dijete 2.225 eura;

– za četvrtorođeno i svako sljedeće 2.782 eura.

Naknada za korisnike prava na materijalno obezbjeđenje:

– za prvorođeno dijete 1.223 eura;

– za drugorođeno dijete 1.780 eura;

– za trećerođeno dijete 2.337 eura;

– za četvrtorođeno i svako sljedeće 2.893 eura.

U slučaju rođenja blizanaca, oba djeteta imaju pravo na naknadu.

Za ostvarivanje prava na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete, potrebno je Centru za socijalni rad dostaviti:

Kopije ličnih karata roditelja;
Izvod iz matične knjige rođenih djeteta;
Uvjerenje o prebivalištu – samo u slučaju ako oba roditelja nemaju prebivalište u istoj opštini.

Procedura podrazumijeva da tu vrstu podrške porodicama donosi poštar. Ukoliko ne dođe do uručenja, naknadu je moguće podići u Podgorici u pošti 81 102 (pošta kod Željezničke stanice), i u glavnim gradskim poštama: Bar (85 000), Ulcinj (85 360), Petrovac (85 300), Budva (85 310), Kotor (85 330), Tivat (85 320), Herceg Novi (85 340), Cetinje (81 250), Danilovgrad (81 410), Kolašin (81 210), Mojkovac (84 205), Berane (84 300), Petnjica (84 312), Gusinje (84 326), Rožaje ( 84 310), Plav (84 325), Bijelo Polje (84 000), Nikšić (81 402), Žabljak (84 220), Pljevlja (84 210).

Kao i ostala prava iz oblasti socijalne i dječije zaštite, i ovo pravo može ostvariti crnogorski državljanin sa prebivalištem na teritoriji države. Prema članu 5 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, prava po ovom zakonu mogu ostvariti i državljani države članice Evropske unije, državljani Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske konfederacije i članovi njihovih porodica.
Prava iz socijalne i dječje zaštite utvrđena ovim zakonom i međunarodnim ugovorom može ostvariti stranac sa odobrenim privremenim boravkom ili stalnim boravkom u državi, kao i azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom, u skladu sa zakonom.

Prava očeva novorođenih beba obuhvata roditeljsko i u nekim slučajevima, porodiljsko odsustvo.
Porodiljsko odsustvo u trajanju od 70 dana od rođenja djeteta, koriste oba roditelja istovremeno, ako je rođeno dvoje ili više djece.
Otac djeteta ima pravo da koristi odsustvo od dana rođenja djeteta, u slučaju da je majka umrla na porođaju, teško bolesna, napustila dijete, ako je lišena roditeljskog prava ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora.
Takođe, ima pravo i roditeljskog odsustva. Roditeljsko odsustvo se može koristiti u trajanju od 365 dana od dana rođenja djeteta. Pravo na roditeljsko odsustvo mogu koristiti roditelji u jednakim djelovima. Takođe, roditeljsko odsustvo koje je započeo jedan roditelj može da prenese na drugog roditelja nakon isteka perioda od 30 dana od početka korišćenja. U tom slučaju, roditelj koji je prenio pravo na drugog roditelja nema pravo da nastavi korišćenje roditeljskog odsustva.
Ako je jedan od roditelja nezaposlen, a drugi zaposlen, zaposleni roditelj ima pravo na korišćenje roditeljskog odsustva.
Ako jedan od roditelja umre ili je iz drugog opravdanog razloga spriječen da koristi pravo na roditeljsko odsustvo, pravo na njegov dio roditeljskog odsustva prenosi se na drugog roditelja. Pod opravdanim razlogom podrazumijeva se:
1) ako je jedan od roditelja: lišen roditeljskog prava; išen poslovne sposobnosti; proglašen nestalim, nepoznatim i nepoznatog prebivališta ili boravišta;
2) kada su jednom od roditelja djeteta, radi zaštite djeteta, radi zaštite djeteta, na osnovu odluke suda, zabranjeni ili ograničeni kontakti sa djetetom;
3) kada je jedan od roditelja djeteta teško bolestan ili je zavistan od pomoći drugog lica, radi čega je na duže vrijeme ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanja svog roditeljskog staranja, prema nalazu nadležnog ljekara specijaliste;
4) ako je jedan od roditelja angažovan kao vojno lice u vojnoj misiji izvan Crne Gore, pod uslovom da se pisanom izjavom odrekao prava na korišćenje roditeljskog odsustva u korist drugog roditelja;
5) kada je jedan od roditelja na izdržavanju kazne zatvora.

Od kraja 2024. više nijeste u obavezi da doznake za porodiljsko i roditeljsko odsustvo uzimate od ljekara u domovima zdravlja, već je sva procedura oko refundacije naknada zarada sada obaveza poslodavaca. Zahtjeve podnose preko portala porodiljsko.gov.me.
Ključne prednosti portala su mogućnost podnošenja zahtjeva online, praćenje statusa predmeta i digitalno preuzimanje rješenja, čime se izbjegava potreba za fizičkim dolaskom u institucije. Na ovaj način, administrativni procesi su znatno ubrzani, dok su troškovi i vrijeme poslodavaca značajno smanjeni.
Osim olakšica za poslodavce, digitalizacija ovih usluga predtavlja veliku prednost i za porodilje, koje su svakog mjeseca morale da po doznake odlaze u Dom zdravlja

Pod uslovima propisanim Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (“Službeni list CG”, broj 24/19), nezaposleno lice može da ostvari pravo na:
novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, u skladu Zakonom;
novčanu pomoć i naknadu troškova prevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja i uključivanja u druge mjere usmjerene na povećanje zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti, u skladu sa Zakonom i aktom Ministarstva rada i socijalnog staranja;
jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova, ako zasnuje radni odnos na neodređeno vrijeme van mjesta prebivališta, u skladu sa aktom Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Pored ovih prava, nezaposleni roditelj može, ukoliko ispuni potrebne uslove, ostvariti i osnovna materijalna davanja u oblasti socijalne zaštite (materijalno obezbjeđenje, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, zdravstvena zaštita, jednokratna novčana pomoć, naknada roditelju ili staratelju korisnika prava na ličnu invalidninu), kao i materijalna davanja iz dječije zaštite (naknada za novorođeno dijete, dodatak za djecu, troškovi ishrane u predškolskim ustanovama, pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama, naknada po osnovu rođenja djeteta).

Posebno je značajno naglasiti da se usvojenje može zasnovati samo ako je to u najboljem interesu usvojenika.
Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ili sestra. Staratelj ne može usvojiti svog štićenika dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staratelja.
Ne može se usvojiti dijete prije proteka tri mjeseca od njegovog rođenja.
Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, ovo se dijete može usvojiti po proteku jedne godine od njegovog rođenja, ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja, odnosno drugih bližih srodnika.
Dijete čiji su roditelji nepoznati može se usvojiti tek po proteku tri mjeseca od njegovog napuštanja.
Usvojenje između stranog državljanina kao usvojioca i domaćeg državljanina kao usvojenika ne može se zasnovati. Izuzetno, strani državljanin može usvojiti dijete ako se ne može naći usvojilac među domaćim državljanima. U tom slučaju, potrebna je saglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalnog staranja. Saglasnost za usvojenje daje se na osnovu mišljenja stručne komisije.
Usvojiti može samo lice koje je u starosnom dobu od 30 do 50 godina i da je starije od usvojenika najmanje 18 godina. Usvojioci koji zajednički usvajaju isto dijete, mogu usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uslove. Ako usvojioci usvajaju i djecu koja su sestre i braća, ili sestre i braća po majci ili ocu, usvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava uslove samo u odnosu na jedno dijete. Ako postoje naročito opravdani razlozi, usvojilac može biti i lice starije od 50 godina, ali starosna razlika između usvojilaca i usvojenika ne smije biti veća od 50 godina.
Usvojiti ne može lice koje:
1) je lišeno roditeljskog prava ili mu je roditeljsko pravo ograničeno;
2) je lišeno poslovne sposobnosti;
3) boluje od bolesti koja može štetno djelovati na usvojenika;
4) ne pruža dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje.
5) je osuđeno za krivično djelo iz grupe krivičnih djela protiv života i tijela, protiv polne slobode i krivičnih djela protiv braka i porodice.
Usvojiti ne može ni lice kod čijeg bračnog ili vanbračnog supružnika postoji jedna od navedenih okolnosti.
Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta, ako zakonom nije drukčije određeno. Za usvojenje nije potreban pristanak roditelja usvojenika:
1) koji je lišen roditeljskog prava;
2) koji ne živi sa djetetom, a tri mjeseca je u većoj mjeri zanemario staranje o djetetu;
3) koji je lišen poslovne sposobnosti;
4) kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete.
Za usvojenje djeteta pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. Ako je staratelj licu zaposlen u organu starateljstva, pristanak za usvojenje daje staratelj za poseban slučaj.
Dijete se može usvojiti do navršenih 18 godina života. Blizanci i braća i sestre među kojima postoji emocionalna povezanost usvajaju se zajedno, a izuzetno mogu da budu usvojeni odvojeno ako ne postoji mogućnost da budu usvojeni zajedno i ako je to u njihovom najboljem interesu. Dijete mogu usvojiti bračni supružnici zajednički, kao i maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja.
Dijete mogu usvojiti i vanbračni supružnici koji žive u vanbračnoj zajednici, kao i vanbračni supružnik roditelja djeteta koje se usvaja ako sa roditeljem djeteta živi u vanbračnoj zajednici. Izuzetno, ministar nadležan za poslove socijalnog staranja može dozvoliti usvojenje i licu koje samo živi ako za to postoje naročito opravdani razlozi i ako je to u najboljem interesu djeteta, u skladu sa ovim zakonom.
Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.
Lice koje želi usvojiti dijete podnosi zahtjev organu starateljstva preko ministarstva nadležnog za poslove socijalnog staranja. Bliže uslove o načinu podnošenja zahtjeva i vođenju evidencije propisaće ministarstvo nadležno za poslove socijalnog staranja. Organ starateljstva, na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza, utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja. Organ starateljstva po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje o podobnosti lica koje želi da usvoji od organa starateljstva njegovog prebivališta, porodičnog savjetovališta, drugih odgovarajućih ustanova, kao i obrazloženo mišljenje odgovarajućih stručnjaka (socijalni radnik, psiholog, doktor, pedagog i dr.)
U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, bračni supružnik lica koje namjerava usvojiti i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta, odnosno boravišta, ako se prebivalište ne može utvrditi. Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja usvojenja, ovaj organ će ovjereni zapisnik odmah dostaviti organu koji vodi postupak. Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i lica koje ga želi usvojiti.
Roditelj svoj pristanak na usvojenje može dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, ali tek kad dijete navrši tri mjeseca života. Organ starateljstva će roditelja, prije nego on da pristanak na usvojenje, upoznati sa pravnim posljedicama njegovog pristanka i usvojenja. Roditelj može odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika. Roditelj čiji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku.
Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva može odlučiti da smjesti dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci bez naknade, osim kad je usvojilac strani državljanin. Za vrijeme trajanja smještaja dijete će biti pod posebnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu.
Usvojenje prestaje poništenjem. Usvojenje je ništavo ako prilikom zasnivanja nijesu bili ispunjeni uslovi za njegovu punovažnost predviđeni ovim zakonom. Ništavo je i usvojenje prilikom čijeg zasnivanja je saglasnost data pod prinudom ili u zabludi.

Pravo na dodatak za njegu i pomoć, prema Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ostvaruje lice kome je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć da bi imalo obezbijeđen pristup zadovoljavanju potreba.
Pravo na dodatak za njegu i pomoć može ostvariti lice, pod uslovom da ovo pravo nije ostvarilo u skladu sa drugim zakonima i da nije korisnik prava na ličnu invalidninu u skladu sa ovim zakonom. Ovo znači da pravo na njegu i pomoć ne ostvaruju samo osobe s invaliditetom nego i osobe koje imaju trajna oboljenja/bolesti, ali da ga ne mogu ostvariti korisnici lične invalidnine
Pravo na njegu i pomoć Vam se ukida ukoliko se smjestite u ustanovu socijalne i dječije zaštite duže od 60 dana od dana smještaja, pod uslovom da su smještaj i ishrana obezbijeđeni na teret tih organa.
U slučaju da ste u postupku ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) pravo na njegu i pomoć se neće uračunavati u mjesečne prihode čiji iznos bi predstavljao ograničenje za ostvarivanje ovog prava.
Zahtjev za ostvarivanje prava na njegu i pomoć, uz prateću dokumentaciju, podnosite Centru za socijalni rad u Vašoj opštini.
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev:
1) lična karta na uvid
2) izvod iz matične knjige rođenih
3) medicinska dokumentacija
4) dokaz da nijesam korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć u skladu sa drugim
zakonima
5) dokaz da nijesam korisnik prava na ličnu invalidninu u skladu za Zakonom
Pravo na njegu i pomoć ostvaruje se na osnovu dokaza i neposrednog uvida. Dakle, Komisija Centra za socijalni rad je dužna da Vas pozove „na saslušanje“ i utvrdi činjenice na osnovu razgovora i dostavljene dokumentacije, koju ste priložili uz Zahtjev. Prateća dokumentacija je obavezna kao važan dokaz u postupku utvrđivanja prava na njegu i pomoć. Ovdje se, prije svega, misli na lična i medicinska dokumenta, ili Rješenje o procjeni stepena invaliditeta, Rješenje o usmjeravanju u proces obrazovanja, Rješenje o pravu na ličnu invalidninu ili neko drugo Rješenje kojim se potvrđuje Vaš status.
Visina dodatka za njegu i pomoć iznosi 65.35 eura mjesečno.
Centar za socijalni rad je dužan da donese i dostavi rješenje o zahtjevu za ostvarivanje prava na njegu i pomoć najkasnije u roku od 15 dana, a ako je potrebno sprovesti poseban ispitni postupak, u roku od 30 dana od dana prijema uredno podnijetog zahtjeva, odnosno od pokretanja postupka po službenoj dužnosti.Ukoliko ste ostvarili pravo isplata naknade za njegu i pomoć počinje od prvog dana narednog mjeseca od podnošenja zahtjeva.

Hranitelj može biti osoba koja ima želju i mogućnost da djetetu obezbijedi uslove za život neophodne za njegov pravilan rast i razvoj. Centar za socijalni rad vrši procjenu i odabir hranitelja u skladu sa važećim zakonskim propisima. Tom prilikom se procjenjuju kapaciteti porodice za brigu o djetetu – motivacija i senzibiltet potencijalnih hranitelja, skladnost odnosa u porodici minimum neophodnih socijalno – ekonomskih uslova za prijem djeteta u porodicu.
Porodice koje imaju želju i mogućnost da pomognu djetetu koje je ostalo bez porodične njege treba da podnesu zahtjev za prijem djeteta u hraniteljstvo nadležnom centru za socijalni rad. Stručni tim centra procijeniće podobnost zainteresovanih porodica, a porodice koje zadovolje uslove propisane zakonom dobiće licencu za vršenje hraniteljstva. Na osnovu procjene individualnih potreba djeteta i kapaciteta određene hraniteljske porodice, centar za socijalni rad odrediće kojem djetetu odgovara koja hraniteljska porodica.
Od izuzetne važnosti je da svi članovi buduće hraniteljske porodice budu pripremljeni za dolazak djeteta, kako bi se ono lakše prilagodilo životu u novom porodičnom okruženju. Hraniteljska porodica je u obavezi da njeguje kontakt djeteta sa njegovom biološkom porodicom, kako bi se olakšao povratak djeteta u nju onda kada se za to steknu uslovi i ako je to u najboljem interesu djeteta.
Hraniteljskim porodicama je potrebno pružiti podršku. Ova podrška obuhvata savjetodavni rad sa hraniteljskom porodicom i djetetom, kontinuiranu obuku prije, tokom i nakon smještaja djeteta u novu porodicu, podršku u rješavanju problema (vaspitanje djeteta, sticanje životnih vještina, školovanje, osmišljavanje dnevnih aktivnosti za dijete, upravljanje budžetom), kao i materijalnu podršku od strane države.
Hranitelji su odgovorni za brigu o zdravlju, bezbjednosti, razvoju i obrazovanju djeteta, kao i za pružanje podrške djetetu u sticanju vještina neophodnih za uspješan samostalni život i rad. Identitet djeteta i odnos sa njegovom biološkom porodicom mora se njegovati i očuvati dok je dijete na hraniteljstvu.

Zdravstvo

Za otvaranje trudničkog bolovanja prvo je potrebno da ginekolog izda izvještaj u kojem je navedeno da je, zbog održavanja trudnoće ili zdravstvenog stanja trudnice, potrebna privremena spriječenost za rad.
Sa tim izvještajem odlazite kod svog izabranog doktora, koji otvara bolovanje i utvrđuje privremenu spriječenost za rad u trajanju do 30 dana.
Ako je bolovanje potrebno produžiti i nakon 30 dana, izabrani doktor izdaje uput za Prvostepenu ljekarsku komisiju. Uput se može izdati najranije tri dana prije isteka 30. dana bolovanja, a najkasnije 30. dana. Komisiji se dostavljaju uput i medicinska dokumentacija, prije svega izvještaj ginekologa ili drugog ljekara specijaliste sa predlogom za nastavak bolovanja.

Prema iskustvima trudnica iz naše zajednice, procedura u praksi najčešće izgleda ovako:


– Ginekolog izdaje izvještaj sa preporukom za bolovanje. 

– Izabrani doktor otvara bolovanje do 30 dana. 

– Nakon toga se, uz novi izvještaj ginekologa i uput izabranog doktora, odlazi pred komisiju radi produženja. 

– Izabrani doktor izdaje doznake, koje se dostavljaju poslodavcu, najčešće svakog mjeseca. 


Trudnice navode da im prihvataju i izvještaj privatnog ginekologa. Ipak, zvanična uputstva Fonda govore o izvještaju ljekara specijaliste, bez izričitog razlikovanja državne i privatne ustanove, pa je najbolje da se to prethodno provjeri kod izabranog doktora.

Važno: Sačuvajte svu medicinsku dokumentaciju i na vrijeme provjerite kada treba uzeti novi uput, jer se na komisiju odlazi radi svakog narednog produženja bolovanja.

Nakon što ste novorođenče prijavili Ministarstvu unutrašnih poslova I dobili izvod iz matične knjige rođenih, naredni korak je procedura za dobijanje zdravstvene knjižice, jer je prva posjeta savjetovalištu Doma zdravlja predviđena 15 dana nakon rođenja.
Dijete stiče status osiguranog lica Fonda za zdravstveno osiguranje preko jednog od roditelja, kao član porodice. Da bi to pravo i ostvarili, osim u Fond za zdravstveno osiguranje dio procedure je potrebno da odradite i u Poreskoj upravi, ali samo u nekim slučajevima.
Ako su roditelji zaposleni, ovlašćeno lice njihovog poslodavca (zaposleni u kadrovskim službama, agencijama koje vodi pravne poslove poslodavaca i sl) predaće Poreskoj upravi na posebnom obrascu JPR, prijavu djeteta člana porodice.
Za roditelje koji su korisnici socijalno zaštitnog prava i prijavljeni su na osiguranje, prijavu podnose ovlašćena lica centara za socijalni rad, a roditelji koji su privatni preduzetnici, poljoprivrednici ili inostrani penzioneri sami podnose prijavu Poreskoj upravi.

Kao dokaz za prijavljivanje djeteta podnosi se i izvod iz matične knjige rođenih za dijete.
Kada Poreska uprava završi obradu JPR prijave, roditelj odlazi u filijalu Fonda zdravstva sa kupljenom zdravstvenom knjižicom gdje je službenici ispunjavaju i ovjeravaju i na kraju izadaju.

Da, tokom cijele trudnoće ali i godinu dana nakon toga. Da biste ostvarili ovo pravo morate imati izabranog stomatologa, koji ima ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje.

Šta je pokriveno za trudnice?

– Fluor tablete za vrijeme trudnoće i tokom dojenja u prvih 6 mjeseci života djeteta;
– Dva sistematska pregleda zuba tokom trudnoće (bez protetskih usluga)
– Stomatološke usluge u okviru primarne zdravstvene zaštite za trudnice (liječenje zuba i usne duplje, ali bez protetike)

Postupak izbora je jednostavan.
Ukoliko ste trudnica, uz izvještaj ginekologa, birate izabranog stomatologa u filijali Fonda u mjestu prebivališta. Ako ste porodilja, umjesto izvještaja ginekolga, u Fond odlazite sa otpusnom listom bebe. Kada odaberete neku od ambulanti koje imaju ugovor sa Fondom potpisujete Izjavu o izboru doktora stomatologa. Već dan nakon toga, možete zakazati pregled kod izabranog stomatologa.
Spisak stomatoloških ambulatni koje imaju ugovor sa Fondom možete pronaći na www.fzocg.me

Trudnice, koje žele da rođenju njihove bebe u Kliničkom centru Crne Gore prisustvuje još neko – suprug, partner, prijateljica, rođaka ili bilo koja druga osoba po njihovom izboru, u prilici su da već godinama koriste tu mogućnost, a uslov je da prethodno upute zahtjev.

Među procedurama koje se primjenjuju u Porodilištu KCCG-a, kao i mnoštvu korisnih savjeta i informacija, koje su dostupne sa sajtu Kliničkog centra – Klinike za ginekologiju i akušerstvo, budući roditelja mogu saznati i šta treba da učine da bi im bila odobrena pratnja na porođaju.

“U našem Porodilištu podržavamo prisustvo pratioca, koji u toku prirodnog porođaja može biti u pratnji trudnice sve vrijeme, a u slučaju planiranog carskog reza u kraćim periodima prije i neposredno nakon operacije. Pratilac može biti suprug, partner, prijateljica, rođaka, odnosno osoba koju trudnica izabere. Ukoliko želite da uz vas na porođaju bude suprug ili neka druga osoba po izboru, potrebno je prije porođaja (obično nakon 36. nedjelje trudnoće) uputite zahtjev glavnoj sestri na e-mail adresu [email protected] i ubrzo ćete dobiti odgovor”, navodi se na sajtu KCCG-a.

Prisustvo partnera podrazumijeva, kako je pojašnjeno, poštovanje kućnog reda KCCG-a o kojem će prisutne informisati babica po dolasku u Porodilište.

Na sajtu KCCG, na stranici Pravna akta, (link: https://kccg.me/o-nama/) možete pronaći Pravilnik o kućnom redu ustanove.

“Prisustvo pratioca porođaju unapređuje pozitivno iskustvo žene u toku porođaja i podrazumijeva psihofizičku podršku pratioca u toku porođaja, a veoma je važno i za rano započinjenje dojenja”, ističu u Kliničkom centru Crne Gore

Kako se bliži termin porođaja, svim trudnicama važno je da dobiju provjerene, pravovremene informacije o tome šta ih očekuje i koja su njihova prava. Sve o procedurama koje se primjenjuju u Porodilištu Kliničkog centra Crne Gore, kao i mnoštvo korisnih savjeta i informacija, od nedavno moguće je saznati na sajtu KCCG, na ovom LINKU.

U nastavku možete pročitati šta vas očekuje ako planirate porođaj u Porodilištu u Podgorici, odnosno kako izgleda prijem i šta je potrebno pripremiti za mamu i bebu.

Prijem trudnica u Porodilište u periodu od 8 do 20 časova obavlja se preko ginekološke ambulante na Poliklinici Kliničkog Centra Crne Gore. Ljekar koji ordinira u ambulanti, nakon potrebnih pregleda, procjenjuje da li će trudnica biti primljena u Porodilište. Ukoliko je indikovan prijem, iz ginekološke ambulante ćete prvo biti upućeni na Prijemno odjeljenje gdje ćete se presvući (možete koristiti svoju spavaćicu, ogrtač i papuče) i otvoriti istoriju bolesti, a zatim u pratnji medicinske sestre biti primljeni u Porodilište.

Ukoliko osjetite kontrakcije ili vodenjak pukne nakon 20 sati ili u toku noći, ili za dane vikenda procedura je ista samo što se prijem organizuje preko Urgentnog centra i takođe najprije budete pregledani u ginekološkoj ambulanti. Kad stignete u Porodilište, najprije ulazite u prostoriju za pripremu gdje vas dočekuje babica koja uzima potrebne podatke i obavlja pregled. Ukoliko je potrebno može biti predloženo da dobijete laksativno sredstvo u cilju pražnjenja čmarnog crijeva. Nakon pripreme bićete smješteni u jednu od porođajnih sala, kada se u praćenje vašeg porođaja uključuje ginekolog.

Da biste se lakše organizovali i pripremili, predlažemo da za odlazak u Porodilište donesete sljedeće:

DOKUMENTA I ANALIZE:

• Lična karta;
• Uput za Porodilište;
• Krvna grupa i RH faktor (na aktuelno prezime);
• Dokumentaciju o praćenju trudnoće;
• Nalaz KKS koji nije stariji od mjesec dana;
• Rezultat testa na Hepatitis B, HIV i HCV;
• Rektovaginalni bris na Streptokok grupe B (GSB);
• Ukoliko ste se opredijelili za epiduralnu analgeziju, pripremite izvještaj od anesteziologa;
• Ukoliko ste se odlučili da imate pratioca ponesite kopiju mejla kojim je potvrđena saglasnost za prisustvo pratioca na porođaju.

U ODGOVARAJUĆU TORBU KOJU NOSITE U POROĐAJNU SALU SPAKOVATI:

• Pribor za ličnu higijenu;
• Peškir;
• Papuče koje mogu da se kvase;
• 2-3 pakovanja mrežastih uložaka i mrežaste gaćice;
• Manju flašu vode, manju flašu voćnog soka i užinu (suvi keks, krekeri);
• Plastičnu čašu;
• Sobne papuče i tri spavaćice koje se otkopčavaju dovoljno za nesmetano dojenje;
• Ogrtač;
• Dva peškira – za lice i za tijelo;
• Punjač za mobilni telefon ukoliko nosite telefon sa sobom;
• Pelene za bebu (manje pakovanje);
• Krema za bebu.

ZA IZLAZAK IZ PORODILIŠTA PRIPREMITE:

• Garderobu za majku;
• Jednu švedsku pelenu, dvije tetra pelene;
• Komplet za bebu u skladu sa vremenskim prilikama;
• Kapu i čarape za bebu, a ukoliko je hladno ponijeti i ćebe za bebu;
• Korpu za iznošenje bebe iz Porodilišta.

Nakon izlaska iz Porodilišta, Patronažna služba vašeg Doma zdravlja posetiće vas i vašu bebu. Pomoći će vam oko kupanja bebe, obrade pupčanika, njege dojki i epiziotomije, kao i dati odgovor na sva pitanja i nedoumice koje imate u vezi sa vašim oporavkom i bebom.

Samohrani roditelji

Kao samohrani roditelj koji je u radnom odnosu nijeste dužni da, bez potpisanog pristanka, radite prekovremeno i noću ili da budete raspoređeni na nekoj poziciji van mjesta prebivališta. Osim toga, sve dok Vaše dijete ne navrši sedam godina ili ako ima posebne potrebe, otkaz koji Vam uruči poslodavac smatra se nezakonitim.
U slučaju da se pozovete na prava iz Zakona o radu, poslodavac od Vas može tražiti dokaz da ste samohrani roditelj. U tom slučaju mogu se dostaviti različiti dokazi – smrtovnica za drugog roditelja, izvodi iz matične knjige rođenih, presuda o razvodu braka, te ostali iz kojih proizilazi da je neko lice samohrani roditelj. Svakako i dokaz da nije zasnovana nova bračna ili vanbračna zajednica.
Kada je riječ o zajedničkom vršenju roditeljskog prava ne može se govoriti o tome da je neki od roditelja samohrani roditelj, budući da roditelji zajednički i sporazumno vrše roditeljsko pravo, između ostalog zajednički i sporazumno izdržavaju dijete, baš kao u braku ili u vanbračnoj zajednici.
U slučaju raspoređivanja zaposlenog na rad van mjesta prebivališta, mora mu biti ponuđen aneks, u skladu sa zakonom.
Osim Zakona o radu, jedna od pogodnosti za samohrane roditelje propisana je i Opštim zakonom o obrazovanju, prema kojem plaćaju troškove boravka djeteta u predškolskoj ustanovi u visini od 50 odsto.

Obrazovanje

Roditelji djece upisane u JPU „Dragan Kovačević“ imaju pravo na sufinansiranje 50 odsto troškova boravka u vrtiću tokom školske 2026/2027. godine. Pravo ostvaruju sva djeca upisana u ovu predškolsku ustanovu od 1. septembra, a troškovi za septembar i oktobar biće nadoknađeni retroaktivno. Od naredne školske godine najavljen je besplatan boravak u vrtiću.

Za ostvarivanje ovog prava potrebno je podnijeti zahtjev na Građanskom birou Opštine Nikšić i priložiti sljedeću dokumentaciju:

– Popunjen i potpisan obrazac zahtjeva, dostupan na Građanskom birou i u vaspitnim jedinicama vrtića;

– Potpisanu potvrdu banke o žiro računu roditelja koji podnosi zahtjev;

– Ovjerenu kopiju lične karte roditelja podnosioca zahtjeva;

– Ovjerenu kopiju ugovora zaključenog između roditelja i JPU „Dragan Kovačević“.

Zahtjev podnosi jedan od roditelja ili zakonski zastupnik djeteta, a sredstva će se uplaćivati direktno na žiro račun podnosioca zahtjeva, na osnovu službene evidencije i obračuna troškova boravka. Sredstva za ovu namjenu obezbijeđena su iz budžeta Opštine Nikšić.

Sve video lekcije i drugi obrazovni sadržaji nastali u okviru projekta #UčiDoma dostupni su na platformi Digitalna škola, odnosno Digionica, kao i na platformi MNE Play. Učenicima su na raspolaganju lekcije razvrstane po razredima i predmetima, kao i različiti dodatni sadržaji koji mogu pomoći u učenju, ponavljanju i savladavanju školskog gradiva.
Na platformu Digionica, koja je dio koncepta Digitalna škola (www.digitalnaskola.edu.me), pristupa se putem školske e-mail adrese i lozinke. Ukoliko djeca nemaju ove podatke treba da se obrate učiteljima, odnosno razrednim starješinama.
Na MNE Play-u, platformi RTCG-a, potrebno je samo otvoriti aplikaciju ili sajt mneplay.me, pronaći sekciju Uči doma, odabrati razred i predmet i pregledati dostupne materijale.
Pored video lekcija, učenicima su dostupni i testovi, kvizovi, simulacije eksperimenata i drugi interaktivni sadržaji.

Roditelji na Žabljaku ne plaćaju boravak i ishranu djece u vrtiću, jer Opština u potpunosti finansira troškove boravka svih mališana u predškolskoj ustanovi. Pravo se odnosi na djecu koja pohađaju JPU „Kraljevstvo gorske vile“, samostalnu javnu predškolsku ustanovu osnovanu 2025. godine.

Opština Žabljak finansira boravak djece u vrtiću u cjelosti, odnosno subvencija iznosi 100 odsto troškova boravka i ishrane. U zvanično dostupnim informacijama nije navedeno da roditelji za ostvarivanje ovog prava podnose poseban zahtjev, već se finansiranje odnosi na djecu koja koriste usluge JPU „Kraljevstvo gorske vile“.

Roditelji iz Mojkovca plaćaju 50 odsto troškova boravka djece u vrtiću, dok preostalu polovinu subvencioniše Opština. Mjera se odnosi na boravak djece u JPU „Jevrosima Jevra Rabrenović“, a primjenjuje se od januara 2025. godine.

JPU „Jevrosima Jevra Rabrenović“ dostavlja nadležnom organu lokalne uprave mjesečne izvještaje koji sadrže podatke o broju djece i ukupnom iznosu sredstava koji Opština treba da uplati za troškove njihovog boravka.

Opština Tivat od školske 2026/27. godine refundira 50 odsto troškova boravka i ishrane djece koja pohađaju JPU „Bambi“.

Pravo na refundaciju imaju roditelji, usvojitelji, staratelji, hranitelji i drugi zakonski zastupnici djece koji ispunjavaju propisane uslove. Uslov je da su crnogorski državljani sa prebivalištem na teritoriji opštine Tivat ili strani državljani sa odobrenim stalnim ili privremenim boravkom i boravištem u Tivtu.

Uslov je i da je dijete redovno upisano u JPU „Bambi“ i da redovno koristi usluge ove predškolske ustanove.

Roditelji su dužni da prethodno izmire troškove boravka i ishrane, nakon čega im Opština refundira 50 odsto obračunatog iznosa. Visina refundacije zavisi od broja dana tokom kojih je dijete koristilo usluge vrtića u toku mjeseca.

Refundacija se uplaćuje direktno na žiro račun roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika. JPU „Bambi“ mjesečno dostavlja nadležnom opštinskom sekretarijatu izvještaje o izvršenim uplatama i obračunatim iznosima, na osnovu kojih se vrši refundacija.

Opština Zeta subvencioniše 50 odsto troškova boravka djeteta u JPU „Zvjezdani vrt“ za školsku 2026/27. godinu.
Pravo mogu ostvariti roditelji, staratelji, hranitelji i drugi zakonski zastupnici djece koji ispunjavaju propisane uslove. To mogu biti crnogorski državljani sa prebivalištem u Zeti, kao i strani državljani sa odobrenim stalnim ili privremenim boravkom, ukoliko u Zeti borave neprekidno najmanje 12 mjeseci.
Dijete mora biti redovno upisano i koristiti usluge JPU „Zvjezdani vrt“, a ne smije već ostvarivati pravo na besplatno korišćenje usluga predškolske ustanove po nekom drugom osnovu.
Pravo mogu ostvariti i razvedeni roditelji, kao i roditelji koji su u postupku razvoda, ukoliko je dijete sudskom odlukom povjereno na čuvanje i vaspitavanje jednom od roditelja ili je određena privremena mjera suda.
Roditelj upitnik sa izjavom volje popunjava i potpisuje u JPU „Zvjezdani vrt“. Vrtić zatim kompletnu dokumentaciju dostavlja Sekretarijatu za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, koji donosi odluku o ostvarivanju prava na subvenciju.
Roditelji mogu predavati upitnike JPU „Zvjezdani vrt“ tokom cijele godine i ostvariti pravo na subvenciju ukoliko ispunjavaju propisane uslove.

Opština Bar obezbjeđuje 50 eura mjesečno po djetetu za troškove boravka i ishrane u vrtiću. Subvencija važi za djecu koja pohađaju JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“, kao i licencirane privatne predškolske ustanove na teritoriji Bara.
Ovo pravo može ostvariti roditelj ili zakonski zastupnik koji je crnogorski državljanin sa prebivalištem na teritoriji opštine Bar, kao i strani državljanin sa odobrenim stalnim boravkom u Baru. Dijete mora biti redovno upisano i da pohađa vrtić na teritoriji opštine.
Uslov je i da dijete već ne ostvaruje pravo na besplatno korišćenje vrtića po nekom drugom osnovu.
Sredstva se uplaćuju direktno na žiro-račun roditelja, nakon što predškolska ustanova dostavi svakog mjeseca podatke o uplatama.

U javnim predškolskim i školskim ustanovama ne postoji zakonom propisano osiguranje koje se finansira iz državnog budžeta, a koje se zaključuje sa osiguravajućim društvima.
Obrazovne ustanove imaju mogućnost da u nekom od osiguravajućih društava zaključe Kolektivno osiguranje djece i učenika od nezgode, koje funkcioniše kao dobrovoljno osiguranje, te koje ugovara vaspitno – obrazovna ustanova u ime roditelja. Ustanova u tom slučaju predstavlja ugovarača, djeca su osiguranici, a roditelji plaćaju premiju. U slučaju povrede djeteta u vrtiću iliu školi dalja procedura zavisi od toga sa kojim osiguravajućim društvom je zaključena polisa.
Bez obzira na izbor osiguravajućeg društva, u slučaju povrede djeteta neophodno je pripremiti osnovnu dokumentaciju koju čine: izvještaj ljekara o nastaloj povredi i potvrda o uplaćenoj premiji osiguranja.
Ukoliko nije zaključena polisa osiguranja kod nekog od osiguravajućih društava, propisano je pravo djeteta na besplatnu zdravstvenu zaštitu, u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Sl. list CG br. 145/21 od 31.12.2021, 048/24 od 24.05.2024).
Roditelji svoje pravo na naknadu štete mogu ostvariti i direktno od ustanove, ukoliko dokažu njihovu odgovornost pred nadležnim organima.
Izvor: Agencija za nadzor osiguranja Crna Gora

Da, prvog dana nosite potvrdu od izabranog pedijatra, i nebitno je da li krećete prvi put ili je dijete išlo u dežurni vrtić i tokom ljeta. Svi roditelji treba da donesu potvrdu koja će važiti za novu školsku godinu.
Potvrda može biti i od privatnog ljekara, ali je važno da imate izvod iz vakcinalnog kartona koji vrtići traže zbog evidencije. Taj izvod možete preuzeti i iz sistema www.ezdravlje.me
Osim potvrde sa sobom nosite:
• potpisani ugovor o međusobnim pravima i ubavezama;
• ruksak sa napisanim imenom i prezimenom djeteta;
• pape;
• rezervnu preobuku;
• dovoljan broj pelena (ako je dijete u jaslenog grupi).

Moguće je, nažalost, jer škole nijesu zakonski obavezane da organizuju produženi boravak iako su djeca obavezna da kreću sa šest godina u prvi razred. Škole su obavezne, zakonski, da obezbijede jutranje čuvanje.
Član 17. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisuje:
“Škola, u skladu sa svojim mogućnostima, organizuje produženi boravak za učenike prvog razreda, a izuzetno i za učenike drugog razreda, u skladu sa mogućnostima.
Isti član Zakona propisuje i da je škola obavezna da za učenike prvog razreda organizuje jutarnji boravak.
Zavod za školstvo je izradio program “Jutarnje Okupljanje i Produženi Boravak” koji je opisan kao organizovani oblik rada za učenike nižih razreda koji im osigurava kvalitetno provođenje slobodnog vremena prije i/ili poslije nastave, pod nadzorom nastavnika/ice i na taj način podiže opšti kvalitet i efikasnost čitavog nastavnog procesa.
“Rad u produženom boravku zahtijeva fleksibilnu organizaciju, prilagođenu potrebama djece i mogućnostima škole. Produženi boravak organizovan je od 7 sati ujutro do 17 sati poslije podne, prevashodno za učenike u urbanim sredinama.”, piše u Programu.
Ipak većina škola nema organizovane produžene boravke, a i kada ih ima nerijetko rade najkasnije do 14h. Objašnjenje je da nijesu zakonski obavezne i da fizički nemaju prostor za organizaciju produženog boravka jer su prebukirane.
Čak i kada imaju fizički prostor za organizaciju, kako se to dešava u manjim opštinama i školama, nemaju kadar koji može raditi sa djecom, a u skladu sa definisanom normom. Rješenje u tim situacijama je u nadležnosti MPNI.
Produženi boravak je u 2024/2025 školskoj godini bio obezbijeđen u 31,9% osnovnih škola i njime je bilo obuhvaćeno samo 1.270 djece. Strategijom reforme obrazovanja je predviđeno da do 2030. godine taj procenat škola bude veći od 40 %, da bi pet godina kasnije produženi boravak bio obezbijeđen u svim osnovnim školama.

Svi učenici osnovnih škola u Crnoj Gori, dobijaju besplatne udžbenike na početku školske godine. To je utvrđeno izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju, koje su usvojene 2021. godine. Od tada, država obezbjeđuje udžbenike za sve osnovce. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva ih distribuira školama tokom avgusta u tri termina, a nakon sortiranja učiteljice i razredne starješine obavještavaju djecu kada da dođu po udžbenike. Za prvake se raspodjela organizuje prvog dana nove školske godine.

Od 2024. godine Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Deponijom DOO i udruženjem, Roditelji organizuje i akciju prikupljanja starih udžbenike, koji se potom recikliraju. U junu, uoči raspusta, djeca mogu donijeti stare knjige i sveske u školu, odakle ih preuzimaju radnici Deponije.

Upis djece u javne predškolske ustanove vrši se elektronskim putem. Prijava se odnosi na djecu koja se prvi put upisuju u državni vrtić ili u slučaju da su tokom prethodne školske bili ispisani. Roditelji/staratelji mogu podnijeti prijavu preko portala www.upisi.edu.me kada Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavi konkurs, a obično je to u drugoj polovini maja, Elektronskim prijavljivanjem znatno je olakšana procedura upisa, ali roditelji i staratelji koji nijesu u mogućnosti da to učine na ovaj način mogu se obratiti predškolskoj ustanovi, u koju žele da upišu dijete.
Djeca koja su prethodne godine pohađala programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja samo potpisuju ugovor sa upravom vrtića, za šta će datum naknadno biti objavljen.
Elektronski upis podrazumijeva registarciju na portal www.upisi.edu.me i unošenje matičnog broja djeteta, čime se iz baze podataka povlače ostali potrebni podaci kao što je izvod iz matične knjige rođenih, potvrda centara za socijalni rad i druga dokumenta.
Detaljno uputstvo za elektronski upis dostupno je na ovom LINKU: https://www.youtube.com/watch?v=gL5H4HeS8VI.
Javne predškolske ustanove kasnije organizuju potpisivanje ugovora, o čemu obavještavaju roditelje putem svojih kanala komunikacije. Prvog dana polaska u vrtić roditelji-staratelji su u obavezi da odnesu potvrdu izabranog pedijatra o spremnosti djetata za boravak u predškolskoj ustanovi. Ta potvrda je 2024. unaprijeđena, tako da sada elektronski sistem automatski generiše podatke o vakcinalnom statusu djeteta. Ukoliko dijete nije uredno vakcinisano to ne znači da ne može pohađati vrtić, ali je važno da predškolska ustanova ima tu informaciju.
Na osnovu tih podataka, roditeljima i starateljima izdaju se savjeti i preporuke u pisanom obliku.
Ove izmjene su uvedene s ciljem poboljšanja komunikacije i pružanja jasnih savjeta roditeljima, kako bi ih uputili ka odlukama koje su u najboljem interesu djece i cijele zajednice.

Djeca koja koriste usluge organizovanog javnog prevoza u prigradskom i međugradskom saobraćaju, a do škola putuju više od pet kilometara, mogu ostvariti pravo na refundiranje dijela troškova mjesečnih karata.

Da li đaci čije su škole u udaljenijim naseljima ili drugim opštinama imaju pravo na neki vid povlastica pitanje je koje nam roditelji često postavljaju, najčešće prvih dana školske godine.

Dio troškova za te svrhe Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbjeđuje već godinama, a i za ovu školsku godinu usvojene su smjernice o ostvarivanju prava na participaciju troškova prevoza učenika u međugradskom i prigradskom saobraćaju.

Propisano je da pravo na participaciju prevoza u međugradskom saobraćaju ostvaruju učenici osnovne i srednje škole, koji putuju pet i više kilometara na relaciji od mjesta stanovanja do škole, ukoliko je organizovan javni prevoz. Isti uslovi navedeni su i u smjernicama koje se odnose na prigradski prevoz.

Učenici osnovne škole ostvaruju pravo na participaciju u iznosu od 40% od cijene karte, a učenici srednje škole u iznosu od 20%. Djeca, čiji su roditelji, odnosno staratelji korisnici prava na materijalno obezbjeđenje u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita, ostvaruju pravo na participaciju prevoza u iznosu od 50% od cijene mjesečne karte.

Učenik sa posebnim obrazovnim potrebama ostvaruje pravo na participaciju prevoza u iznosu od 100% od cijene mjesečne karte.

Ova prava ostvaruju se isključivo preko škola, a uslov je da učenik (roditelj) početkom mjeseca kupi mjesečnu kartu uplatom na tekući račun izabranog prevoznika. Dalja procedura podrazumijeva da se sa bankarskom/poštanskom uplatnicom i dobijenom mjesečnom kartom, do 10. u mjesecu, učenik javi upravi škole, koja upisuje njegove podatke. Uprava škole je obavezna da provjeri podatke, odnosno uporedi sa podacima iz svoje evidencije (posebno o adresi stanovanja učenika). Svi podaci moraju odgovarati podacima iz MEIS aplikacije.

Na kraju mjeseca, nakon kompletiranja podataka i izračunavanja učešća Ministarstva, ovjerene, potpisane i tačno obračunate podatke, škola dostavlja Ministarstvu, a najkasnije do 20. u mjesecu, za mjesec na koji se odnosi uplata. U prilogu obračunske tabele dostavljaju se kopije uplatnica, kao i potvrde za učenike čiji su roditelji, odnosno staratelji korisnici MOP-a. Nakon provjere obračunskog spiska, Ministarstvo uplaćuje sredstva na račun škole i time obezbjeđuje zakonom propisanu participaciju za učenike, korisnike prevoza.

Uprava škole je dužna da svakom učeniku koji ostvari pravo na participaciju u cijeni prevoza otvori račun u banci u kojoj škola već ima svoj račun, kako bi smanjili dodatne troškove. Učenik, na početku školske godine, prilikom prijavljivanja za ostvarivanje ovog prava, mora da dostavi podatke roditelja ili staratelja koji bi u njegovo ime podizao sredstva;

Sredstva koja Ministarstvo uplati školi, na ime participacije za određeni mjesec, škola prenosi na račune korisnika (učenika).

Smjernicama je, između ostalopg, predviđeno i kako se postupa kada nije organizovan javni prevoz. U tim situacijama, Savjet roditelja raspisuje oglas, koji se objavljuje u javnim glasilima, o prikupljanju ponuda za organizovanje prevoza učenika od kuće do škole. Potom Savjet imenuje komisiju za izbor najpovoljnije ponude, koja u skladu sa oglasom otvara prispjele ponude i zapisnički konstatuje njihovu ispravnost i verifikuje validne ponude i donosi prijedlog odluke o izboru.

“Savjet roditelja na osnovu prijedloga komisije donosi Odluku o izboru najpovoljnije ponude o čemu obavještava ponuđače u pisanoj formi i ovlašćuje predstavnika, koji će potpisati ugovor. Roditelj učenika treba da potpiše izjavu, da je saglasan sa izborom prevoznika na formularu koji, će razredni starješina dati svakom učeniku-korisniku prevoza. Roditelj je dužan da potpisanu izjavu, o saglasnosti sa izborom prevoznika, vrati školi u roku od tri dana. Komisija konstatuje koliko je roditelja (učenika) prihvatilo da koristi usluge prevoza sa izabranim prevoznikom. Na osnovu toga broja Savjet roditelja zaključuje ugovor u kojem obavezu plaćanja mjesečne karte preuzimaju roditelji na osnovu gore potpisane izjave. Početkom mjeseca učenik (roditelj) će kupiti mjesečnu kartu uplatom na tekući račun izabranog prevoznika. Sa uplatnicom i dobijenom mjesečnom kartom, učenik se javlja upravi škole, koja njegove podatke upisuje u tabelu datu u prilogu”; navodi se u smjernicama.

Dalji postupak je isti ako i u slučaju organizovanog javnog međugradskog i prigradskog prevoza.

Prava po osnovu rada roditelja

Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, ukoliko je zaposlena na bolovanju zbog održavanja trudnoće, naknada zarade se, po pravilu, isplaćuje u punom iznosu, odnosno 100% od osnovice za obračun naknade.
Ukoliko je u prethodnih 12 mjeseci trudnica bila zaposlena najmanje dva mjeseca bez prekida, ili ukupno četiri mjeseca sa prekidima, trebalo bi da ispunjava uslov za ostvarivanje naknade za vrijeme bolovanja. Ako nema taj prethodni staž, može postojati problem sa ostvarivanjem prava na naknadu, iako i dalje ima pravo na zdravstvenu zaštitu.
Međutim, u ovom slučaju je važno to što je kod sadašnjeg poslodavca trudnica zaposlena manje od mjesec dana. To samo po sebi ne znači da nema pravo na naknadu. Gleda se da li je prije toga imala zaposlenje, odnosno da li je u prethodnih 12 mjeseci imala dovoljan period osiguranja. Dakle, ne računa se samo vrijeme provedeno kod trenutnog poslodavca.
Što se tiče porodiljskog i roditeljskog odsustva, zaposlena ima pravo na naknadu zarade koja joj pripada po osnovu ugovora o radu.
Odgovor pripremila knjigovodstvena agencija PERFECTUM

Problem u ostvarivanja ovog, kao i ostalih prava iz oblasti socijalne i dječije zaštite, aktuelan je još od prošle godine, kada komisije nijesu mjesecima radile, a hiljade predmeta predato je u međuvremenu centrima za socijalni rad.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije tvrde da su zahtjevi za ostvarivanje prava na rad sa polovinom radnog vremena prioritetni na svakom zasijedanju komisija.

“Razlozi višemjesečnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva nastali su usljed kašnjenja u formiranju ljekarskih komisija. S obzirom na to da je formirano pet prvostepenih socijalno ljekarskih komisija, koje zasijedaju po dva puta mjesečno, Ministarstvo je preduzelo mjere kako bi se postupci ubrzali, a cilj je da svi zaostali predmeti budu riješeni u najkraćem roku”, odgovorili su iz Ministarstva.

Podsjetili su da se postupak za ostvarivanje ovog prava zasniva na odredbama Pravilnika o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite i medicinskim indikacijama za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, dodatka za njegu i pomoć, ličnu invalidninu i naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena.

“Nadležna socijalno ljekarska komisija donosi nalaz i mišljenje na osnovu uredno podnijetog zahtjeva, a tek nakon donošenja rješenja, poslodavac može formalno odobriti rad sa polovinom punog radnog vremena”, kazali su iz Ministarstva.

Odredbom člana 126a Zakona o radu (“Sl.list CG”, br. 74/19, 08/21, 59/21, 68/21, 145/21, 77/24, 84/24, 86/24, 122/25, 165/25 i 51/26) propisano je da je očinsko odsustvo pravo oca djeteta da koristi odsustvo sa rada zbog rođenja djeteta u trajanju od deset radnih dana od dana rođenja djeteta.
Članom 85 stav 4 i 5 propisano je da ako zaposleni nije koristio ili je prekinuo korišćenje godišnjeg odmora zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, odsustva sa rada zbog njege djeteta i posebne njege djeteta, ima pravo da po povratku na rad iskoristi, odnosno nastavi korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa postignutim dogovorom sa poslodavcem, u zavisnosti od potreba procesa rada, a najkasnije do isteka 15 mjeseci po okončanju godine u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor, te i da ako zaposleni nije koristio ili je prekinuo korišćenje godišnjeg odmora zbog korišćenja prava na porodiljsko, očinsko, roditeljsko, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo, poslodavac je dužan da mu omogući ostvarivanje tog prava najkasnije u roku od 15 mjeseci od dana povratka na rad.

Na osnovu citiranih odredbi zakona, zaključuje se da se očinsko odsustvo koristi od dana rođenja djeteta u kontinuitetu od 10 radnih dana.
Ukoliko je zaposleni otac prekinuo korišćenje godišnjeg odmora zbog korišćenja prava na očinsko odsustvo, pravo na nastavak korišćenja godišnjeg odmora ima po prestanku korišćenja prava na očinsko odsustvo.
U slučaju ako je zaposleni otac u trenutku rođenja djeteta bio privremeno spriječen za rad, poslodavac je dužan da mu omogući korišćenje prava na očinsko odsustvo po povratku na rad.

(Odgovor pripredili nadležni u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga)

Na izvještaju za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad (doznaci) stoji da naknadu zarade obračunava i isplaćuje poslodavac, u visini 100% od osnova za naknadu, a Fond refundira poslodavcu isplaćenu naknadu zarade do iznosa koji ne može biti veći od dvije prosječne zarade zaposlenog u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.
To znači da na osnovu održavanja trudnoće Fond poslodavcu refundira 100% i to od prvog dana privremene spriječenosti za rad, na osnovu prosjeka koji se dobija prema podacima o visini osnovne zarade koja je zaposlenom isplaćena u poslednjih 12 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupila privremena spriječenost za rad.
Isti obračun za trudnice primjenjuje se bez obzira na to da li je zaposlena u random odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme. Bitno je da poslodavac stekne pravo na refundaciju sredstava na osnovu dužine radnog staža zaposlenog koji koristi pravo na privremenu spriječenost za rad.
Jendo od čestih pitanja je i da li, osim osnovne zarade, trudnica tokom bolovanja ima pravo na dodatke na zaradu i ukoliko ima koje. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje navode da sva pitanja u vezi ličnog dohotka zaposlena rješava sa svojim poslodavcem. Fond refundira poslodavcu, kao pravnom licu na osnovu neophodne dokumentacije, u skladu sa zakonom, a ne direktno fizičkim licima.
Izvor: Fond za zdravstveno osiguranje

Dio nejasnoća potiče od nerazumijevanja termina porodiljsko odnosno roditeljsko odsustvo jer se i dalje ta dva termina razumiju kao jedan. Kada se porodite počinjete da koristite porodiljsko odsustvo, ono traje 70 dana od dana rođenja djeteta, i to je period kada samo majka može da bude sa djetetom. Roditeljsko odustvo, koje može da koristiti i otac, počinje nakon porodiljskog odsustva. Roditeljsko odustvo po Zakonu o radu traje 365 dana od dana rođenja djeteta.
Član 126 propisuje: (1) Zaposlena žena koristi obavezno porodiljsko odustvo od 98 dana, od kojih je 28 dana prije dana očekivanog porođaja, a 70 dana od rođenja djeteta. (5) Ako je dijete rođeno prije dana očekivanog porođaja, obavezno porodiljsko odsustvo iz stava 1 ovog člana produžava se onoliko dana za koliko je dijete ranije rođeno. (6) Pod ranije rođenim djetetom, u smislu stava 5 ovog člana podrazumijeva se dijete koje je rođeno prije navršenih 37 nedjelja trudnoće, prema nalazu nadležnog doktora specijaliste.
Dakle, kada su u pitanju roditelji prijevremeno rođenih beba, Zakon majci dozvoljava duže trajanje porodiljskog odsustva. Roditeljsko odustvo i za njih i za sve ostale traje 365 dana od dana rođenja djeteta.
U članu 127 piše: Roditeljsko odsustvo se može koristiti nakon isteka perioda iz člana 126 stav 1 ovog zakona, u trajanju do 365 dana od dana rođenja djeteta.
Roditelji prijevremeno rođenih beba imaju mogućnost da, zbg pojačane njege djeteta, a na osnovu izvještaja ljekara, traže da rade polovinu punog radnog vremena odnosno da uzmu tzv. neplaćeno odsustvo.

Prema važećoj zakonskoj regulativi, nemate pravo na duže porodiljsko i roditeljsko odustvo. Nakon rođena bebe, bez obzira na to koja je po redu, možete iskoristiti 365 dana odsustva.
Krajem 2024. godine je to bila aktiuelna tema, jer su poslanici više političkih partija predlagali izmjene Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na trajanje roditeljskog odsustva. Neki od predloga podrazumijevali su da roditeljsko odsustvo za prvorođeno dijete traje 18 mjeseci, a dvije godine za drugorođeno I svako dijete koje se kasnije rodi u porodici. Predlog drugog poslaničkog kluba predviđao je da roditeljsko odsustvo za prvo dijete bude kao i sada 12 mjeseci, za drugo 18, a dvije godine za treće i svako naredno. Treći predlog, koji su poslanici predstavili javnosti, bio je da ukoliko oba roditelja iskoriste u ejdnakim djelovima po šest mjeseci roditeljskog odsustva imaju pravo na još šest.
O nijednom od tih predloga Skupština Crne Gore nije za sada ni raspravljala, a u međuvremenu neki su povučeni iz procedure.

Tako je. Zakonom o radu je omogućeno to pravo u okviru glave Zaštita prava zaposlenih koji se staraju o djeci – Odsustvo sa rada bez naknade zarade, zbog njege djeteta do tri godine života.

U članu 138 se navodi da jedan od roditelja ima pravo da odsustvuje sa rada dok dijete navrši tri godine života, a ukoliko započeto korišćenje ovog prava prekine prije isteka navedenog roka nema pravo da ga nastavi koristiti.

U konkretnom slučaju ne radi se o djetetu kojem je potrebna pojačana njega ili djetetu sa smetnjama u razvoju, ali jedan od roditelja može da iskoristi mogućnost i da brine o djetetu dok navrši tri godine života.

Za vrijeme odsustvovanja sa rada, roditelj ima pravo na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, a ostala prava i obaveze miruju.

Sredstva za zdravstvenu zaštitu i penzijsko-invalidsko osiguranje isplaćuju se iz fondova zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja.

I u ovom slučaju postoji mogućnost “rotacije”, odnosno zamjene roditelja koji koriste ovo pravo, tako što će pravo na neplaćeno odsustvo koristiti jedan, a zatim drugi roditelj.

Vaš ugovor o radu na određeno se ne može transformisati u ugovor na neodređeno ukoliko je trajanje jednog ili više ugovora o radu duže od 24 mjeseca, a trajanje/trudničkog/porodiljskog/roditeljskog odsustva obuhvaćeno ovim periodom.
Prema zakonu, poslodavac ne može zaključiti jedan ili više ugovora o radu na određeno, ukoliko je njihovo trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 24 mjeseca. Međutim, ovaj period ne obuhvata pripravnički staž, vrijeme za koje je produžen ugovor o radu zbog privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, porodiljskog, roditeljskog, odnosno usvojiteljskog ili hraniteljskog odsustva.

Privremena spriječenost za rad zbog bolesti, održavanja trudnoće, plaćeno odsustvo, porodiljsko, roditeljsko, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo, odmor u dane državnih i vjerskih praznika i odsustvovanje zbog odazivanja na poziv državnih organa smatraju se vremenom provedenim na radu za sticanje prava na korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa Zakonom o radu.
Zaposleni se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti mu to pravo može biti uskraćeno.
Pravo na godišnji odmor ne može da se zamijeni novčanom naknadom, osim u slučaju prestanka radnog odnosa.
Ako zaposleni nije koristio ili prekinuo korišćenje godišnjeg odmora zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, odsustva sa rada zbog njege djeteta i posebne njege djeteta, ima pravo da po povratku na rad iskoristi, odnosno nastavi korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa postignutim dogovorom sa poslodavcem, u zavisnosti od potreba procesa rada, a najkasnije do isteka 15 mjeseci po okončanju godine u kojoj je stekao pravo na godišnji odmor.
Ako zaposleni nije koristio ili je prekinuo korišćenje godišnjeg odmora zbog korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo, poslodavac je dužan da mu omogući ostvarivanje tog prava najkasnije u roku od 15 mjeseci od dana povratka na rad. Ukoliko poslodavac nije omogućio zaposlenom ostvarivanje prava na godišnji odmor pod navedenim okolnostima, dužan je da mu, po nalogu inspektora rada, obezbijedi ostvarivanje tog prava u roku od 30 dana od dana kada je donijeto rješenje inspektora rada.

Očevi, koji dobiju blizance, imaju pravo prema Zakonu o radu da istovremeno sa majkom koriste porodiljsko odsustvo u trajanju od 70 dana. Isto pravo imaju i roditelji trojki, četvorki…

Koliko dana mogu izostati sa posla nakon što se rode blizanci – pitanje je koje nam roditelji često postavljaju,a mnogi od njih nijesu upoznati da je pravo na duže odsustvo u ovom slučaju ustanovljeno izmjenama Zakona o radu iz 2021. godine.

Prema tom aktu, zaposlena žena koristi obavezno porodiljsko odustvo od 98 dana, od kojih je 28 dana prije dana očekivanog porođaja, a 70 dana od rođenja djeteta. Dan očekivanog porođaja utvrđuje nadležni doktor specijalista.

Kako se dalje navodi, porodiljsko odsustvo u trajanju od 70 dana od rođenja djeteta, mogu da koriste oba roditelja istovremeno, ako je rođeno dvoje ili više djece.

“Otac djeteta ima pravo da koristi odsustvo od dana rođenja djeteta, u slučaju da je majka umrla na porođaju, teško bolesna, napustila dijete, ako je lišena roditeljskog prava ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora”.

U skladu sa Zakonom o radu, poslodavac ne može da Vam otkaže ugovor o radu u toku trudnoće, kao i tokom korišćenja prava na porodiljskog i roditeljskog odsustva. Do prekida ugovora može doći zbog teže povrede radne obaveze ili prestanka radnog odnosa po sili zakona, koji se ne mogu dovesti u vezu sa trudnoćom i korišćenjem prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo, u kom slučaju je poslodavac dužan da, u pisanoj formi, detaljno obrazloži razloge za prestanak radnog odnosa.
Poslodavac ne može da raskine ugovor o radu sa roditeljem, usvojiteljem i hraniteljem zbog korišćenja prava na roditeljsko, usvojiteljsko i hraniteljsko odsustvo; prava na rad sa polovinom punog radnog vremena zbog njege djeteta sa smetnjama u razvoju; samohranim roditeljem koji ima dijete do sedam godina života ili dijete sa smetnjama u razvoju, ako ispunjava obaveze u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
Za vrijeme odsustva sa rada zbog njege djeteta, privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, korišćenja porodiljskog, roditeljskog, usvojiteljskog, hraniteljskog odsustva poslodavac Vas ne može proglasiti licem za čijim radom je prestala potreba.
Ukoliko Vam ugovor o radu ističe u toku trudnoće, korišćenja privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, porodiljskog odnosno roditeljskog odsustva, rok za koji ste ugovorom o radu zasnovali radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na to odsustvo. U tom slučaju dužni ste da, u roku od tri dana od dana saznanja odnosno utvrđivanja nastalih okolnosti, poslodavcu dostavite dokaz.

ZAHTJEV_polovina_punog_radnog_vremena_blizanci

Jedan od zaposlenih roditelja djece rođene iz višeplodne trudnoće ima pravo da, nakon isteka roditeljskog odsustva, ostvari pravo na polovinu punog radnog vremena koje može koristiti sve dok dijete ne navrši tri godine života. Da bi ostvarili ovo pravo potrebno je podnijeti zahtjev poslodavcu.
Pravo na polovinu punog radnog vremena jednom od zaposlenih roditelja omogućeno je, na osnovu Zakona o radu, ukoliko je djetetu potrebna pojačana njega, a procijenjeno je, prema podzakonskom aktu, da je to slučaj kod djece rođene iz višeplodnih trudnoća – blizanaca, trojki, četvorki…
Prema navodima Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, jedno od osnovnih materijalnih davanja iz dječije zaštite je i refundacija naknade zarade i naknada zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena. Isti Zakon propisuje da „poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava po osnovu isplate naknade zarade zaposlenom za rad sa polovinom punog radnog vremena, u iznosu od 50 % zarade zaposlenog.“
Medicinske indikacije za ostvarivanje prava na naknadu zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do navršene treće godine života djeteta su:
– prijevremeno rođeno dijete kojem je potrebna simulacija razvoja;
– dijete koje je imalo neki od faktora rizika od strane majke, trudnoće, porođaja ili od samog ploda, koji bi mogli da dovedu do poremećaja u rastu i razvoju;
– novorođenče oboljelo od transmisivnih bolesti;
– posljedica aktuelnog encefalitisa razne etiologije;
– sve vrste malignih neoplazmi uključujući i leukemiju;
– diabetes mellitus;
– kongenitalna adrenalna hiperplazija;
– hemofilija;
– epilepsija razvojnog doba;
– bolesti motornih neurona i mišićna atrofija;
– retinopatia prematurna;
– oštećenja sluha i govora;
– teža srčana oboljenja;
– teža oboljenja jetre;
– teža oboljenja bubrega;
– cistična fibrosa;
– urođene i stečene maloformacije kostiju i mišića;
– celijakačni sindrom;
– djeca rođena iz višeplodne trudnoće.
Nakon što zaposleni roditelj pošalje zahtjev, poslodavac se obraća nadležnom Centru za socijalni rad tražeći odobrenje za korišćenje ovog prava, te podnosi istovremeno zahtjev da se utvrdi da poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava u iznosu od 50% moje zarade.
Poslodavac ne može da raskine ugovor o radu sa roditeljem koji je ostvario pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena zbog njege djeteta sa smetnjama u razvoju. Pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena ne može da se koristi za vrijeme za koje je dijete sa smetnjama u razvoju odnosno lice sa teškim invaliditetom smješteno u ustanovu socijalne i dječje zaštite.

Imunizacija

BCG vakcina se u redovnim okolnostima daje odmah po rođenju, pa roditeljima može biti stresno kada beba iz bilo kog razloga nije vakcinisana u porodilištu.
Ako beba nije primila BCG vakcinu na rođenju, preporuka je da se vakcinacija obavi što je prije moguće. Naknadna vakcinacija se sprovodi u Domu zdravlja, preko pedijatra koji prati dijete i organizuje davanje vakcine u skladu sa zvaničnim preporukama.
Starost od dva mjeseca nije prepreka da dijete naknadno primi BCG vakcinu. Prema važećem Pravilniku, ukoliko vakcinacija nije sprovedena u prvih 12 mjeseci života, BCG se može dati do navršene pete godine, uz obavezno prethodno sprovedeno tuberkulinsko testiranje (PPD test). Pedijatar u Domu zdravlja procjenjuje da li je test potreban i određuje optimalni termin vakcinacije.

Takođe, važno je naglasiti da neprimanje BCG vakcine na rođenju nije prepreka za primanje drugih vakcina iz Kalendara imunizacije. Beba može nastaviti sa svim redovnim vakcinama na vrijeme. Šta više, važno je naglasiti da u slučaju trenutne nedostupnosti BCG vakcine nikako ne treba odlagati druge vakcine koje je dijete dospjelo da primi u skladu sa uzrastom.
Preporučujemo da kontaktirate pedijatra u Vašem Domu zdravlja, koji će Vas uputiti na termin i pružiti sve dodatne informacije.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Razumijemo Vašu brigu i potpuno shvatamo zašto iskustvo sa rotavirusom izaziva strah i frustraciju kod roditelja. Rotavirusna infekcija zaista može biti vrlo teška za malu djecu, naročito zbog čestih proliva, povraćanja i rizika od dehidratacije.

Rotavirusna vakcina trenutno se ne koristi u rutinskoj primjeni u Crnoj Gori, niti je dio redovnog Kalendara imunizacije. Odluka o uvođenju nove vakcine u kalendar donosi se na osnovu detaljne procjene epidemioloških podataka, prioriteta u javnom zdravlju i preporuka relevantnih stručnih tijela. Takvi procesi zahtijevaju vrijeme, kako bi se obezbijedila najviša sigurnost i opravdanost svake nove vakcine prije uključivanja u obavezni program.

Do uvođenja rotavirusne vakcine u rutinsku primjenu, najvažnije preporuke za zaštitu djece uključuju:
• adekvatnu higijenu ruku,
• izbjegavanje kontakta sa bolesnom djecom,
• ranu reakciju na znakove dehidratacije,
• blagovremeno obraćanje pedijatru u slučaju produženog trajanja ili intenziviranja simptoma.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Razumijemo da roditelji često traže različite izvore informacija kada donose odluke o zdravlju svoje djece, uključujući i iskustva drugih porodica. Posebno kada se radi o autizmu, teme mogu biti osjetljive i emotivne, i zato je važno govoriti o njima sa puno pažnje i uvažavanja.
Kada je riječ o navodnoj vezi između vakcina i autizma, važno je naglasiti sljedeće – ne postoji nijedno naučno utemeljeno istraživanje koje je utvrdilo uzročnu povezanost vakcina i autizma. Ovu činjenicu potvrđuju Svjetska zdravstvena organizacija, Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, kao i najveće stručne pedijatrijske i neurološke institucije širom svijeta.
Zbog toga se u javnom prostoru danas mnogo manje pojavljuju tvrdnje o povezanosti vakcina i autizma, ne zato što se iskustva roditelja ne poštuju, već zato što su te tvrdnje utemeljene na naučno demantovanim informacijama.

Institucije i mediji nastoje da roditeljima obezbijede provjerene i tačne informacije, kako bi se spriječile nepotrebne brige i kako bi djeca bila zaštićena od ozbiljnih bolesti.
Istovremeno, iskustva djece i porodica koje se suočavaju sa poremećajima iz autističnog spektra važno je uvažavati, ali i jasno odvajati od pitanja imunizacije. Autizam je kompleksan neurorazvojni poremećaj čiji se uzroci i dalje istražuju, i trenutno dostupni podaci pokazuju da ne postoji jedinstveni uzrok niti bilo kakva povezanost sa vakcinama.
Dodatne informacije možete pronaći na sajtu Instituta: www.ijzcg.me

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Prevenar® je zaštićeni naziv za konjugovanu pneumokoknu vakcinu za djecu jednog od proizvođača. Ima više različitih pneumokoknih konjugovanih vakcina različitih karakteristika u pogledu broja setoripova bakterije od kojih štite, tako i u odnosu na zaštićeni naziv od proizvođača. S tim u vezi pneumokokna vakcina može imati nazive Synflorix® (štiti od 10 serotipova), Prevenar 13® (štiti od 13 serotipova), Vaxnuvance® (štiti od 15 serotipova), Prevenar 20® (štiti od 20 serotipova, ograničeno dostupna u Evropi za sada).

U Crnoj Gori, od 2024. godine u redovnom Kalendaru vakcinacije, kao jedna od obaveznih vakcina nalazi se vakcina protiv pneumokoka. U Crnoj Gori je trenutno u upotrebi vakcina Vaxnuvance®, ali u zavisnosti od postupaka javne nabavke moguće je da u periodu ispred nas budu dostupne i druge vakcine kojima se takođe ostavaruje adekvatna zaštita (npr. Prevenar 13®, ili Prevenar 20®). Ova vakcina se obično daje u tri doze, prema propisanom rasporedu za uzrast djece, i pruža zaštitu od ozbiljnih bolesti koje izaziva bakterija Streptococcus pneumoniae, uključujući upalu pluća, meningitis i sepsu. Takođe, štiti i od dijela infekcija kao što su upale srednjeg uha, sinusitis, bronhitisi.

Važno je napomenuti da se broj doza i raspored vakcinacije mogu prilagoditi uzrastu djeteta kada se imunizacija započne, odnosno ukoliko dijete počne vakcinaciju kasnije od prvobitno definisanog rasporeda. Pedijatar u domu zdravlja odrediće optimalni raspored i broj doza prateći Program imunizacija u Crnoj Gori kako bi se obezbijedila najbolja moguća zaštita.
Primjena vakcine prema Kalendaru imunizacije je najbolji način da se dijete zaštiti od ovih ozbiljnih infekcija. Za detaljne informacije o terminima doza i rasporedu vakcinacije, roditelji se mogu obratiti svom pedijatru u domu zdravlja, koji će obezbijediti kompletnu vakcinaciju prema važećim smjernicama. Takođe, dodatne informacije dostupne su na sajtu Instituta: https://www.ijzcg.me/me/vakcinacija

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Zbunjujuće je i teško, a u isto vrijeme i neprihvatljivo da dobijate oprečne informacije od zdravstvenih radnika kojima vjerujete. U takvim situacijama važno je osloniti se na provjerene, međunarodno usaglašene medicinske činjenice. HPV vakcina ne izaziva neplodnost.
Ovo je potvrđeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Evropske agencije za ljekove (EMA), Američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), kao i vodećih pedijatrijskih, ginekoloških i onkoloških stručnih udruženja širom svijeta.

HPV vakcina se primjenjuje više od 15 godina, uz preko 600 miliona datih doza globalno. Tokom tog perioda sprovedene su brojne velike studije koje su posebno pratile plodnost i reproduktivno zdravlje vakcinisanih djevojaka i žena. Rezultat je uvijek isti – vakcina ne utiče na plodnost, menstrualni ciklus, hormonalni status niti na trudnoću.

Važno je naglasiti i da sama HPV infekcija, ako dovede do premalignih promjena na grliću materice, može zahtijevati zahvate poput konizacije, koji kasnije povećavaju rizik od prijevremenog porođaja i drugih komplikacija u trudnoći. Dakle, zaštita od HPV infekcije smanjuje, a ne povećava rizik od budućih reproduktivnih problema.
Pedijatri i ginekolozi koji preporučuju HPV vakcinu oslanjaju se na ove zvanične medicinske dokaze i međunarodne standarde.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Najbolje vrijeme za vakcinaciju djeteta protiv HPV-a je uzrast od 9 do 14 godina, jer vakcina u tom periodu daje najbolji imunski odgovor i najdjelotvornija je kada se primi prije nego što osoba postane seksualno aktivna. Vakcina nije testirana kod djece mlađe od devet godina, pa zato nije ni odobrena za upotrebu ispod tog uzrasta.
Nema razloga da odlažete vakcinaciju dok Vaše dijete ne postane starije od preporučenog uzrasta.

HPV infekcija je veoma česta i kod djevojčica i kod dječaka, a najraširenija je među osobama uzrasta od 15 do 25 godina. Najveći broj infekcija dešava se u prvim godinama nakon početka seksualne aktivnosti, čak i kod onih koji imaju samo jednog partnera.

Ako osoba ne započne seriju vakcinacije prije 21. rođendana, umjesto jedne doze biće potrebne dvije doze da bi se postigla jednaka zaštita. Razlog je što je imunski odgovor značajno bolji do 21. godine, zbog čega se u tom uzrastu postiže najbolja i najdugotrajnija zaštita.

Više informacija dostupno je na: ijzcg.me/hpv.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Transparentnost i pravovremeno informisanje roditelja su veoma važni za jačanje povjerenja u vakcinaciju.
Roditeljima se uvijek može pružiti jasna informacija o vakcini koja će biti primijenjena, uključujući njen naziv, proizvođača i rok trajanja. Pedijatri i medicinski timovi u domovima zdravlja su obučeni da odgovore na pitanja roditelja i pojasne sve nedoumice u vezi sa bezbjednošću i efikasnošću vakcina.

Praksa pokazivanja vakcine i informisanja o njenom roku može pomoći u rješavanju dilema, uključujući zabrinutost da je vakcina pri kraju roka. Takva otvorena komunikacija doprinosi boljoj saradnji između roditelja i zdravstvenih radnika i jača povjerenje u imunizaciju.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Vakcine nemaju nikakav uticaj na razvoj govora. One djeluju na imunski sistem, a ne na djelove mozga koji su zaduženi za govor ili druge razvojne funkcije. Zato se djeca širom svijeta rutinski vakcinišu prije nego što progovore, bez rizika po razvoj govora i socijalnih vještina.
Nijedno naučno istraživanje nije pokazalo vezu između vakcina i kašnjenja u govoru.

S druge strane, odlaganje vakcinacije ostavlja dijete nezaštićeno od teških bolesti koje su najopasnije upravo u najranijem dobu.
Sve vakcine iz Kalendarа redovne imunizacije su temeljno testirane i odobrene za primjenu prema uzrastu, uključujući i djecu koja još ne pričaju. Odlaganje vakcinacije zbog toga nije potrebno i može povećati rizik od obolijevanja od ozbiljnih bolesti koje vakcine sprečavaju.

Vakcinacija se sprovodi u domovima zdravlja, pod nadzorom pedijatra i obučenog medicinskog osoblja, u skladu sa važećim preporukama. Redovna imunizacija prema Kalendаru imunizacije ostaje najbolji način da se dijete zaštiti i treba je provoditi pravovremeno, bez odlaganja zbog razvoja govora ili drugih sposobnosti.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Od 16. avgusta 2024. godine, u upotrebi je nova potvrda o boravku djece u predškolskim ustanovama, koja je nastala na predlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Doma zdravlja Glavnog grada i uz podršku Fonda za zdravstveno osiguranje. Ova potvrda je unaprijeđena tako da sada elektronski sistem automatski generiše podatke o vakcinalnom statusu djeteta i generiše savjet o boravku u kolektivu koji treba uzeti veoma ozbiljno. Na osnovu tih podataka, roditeljima i starateljima izdaju se savjeti i preporuke u pisanom obliku. Ove izmjene su uvedene s ciljem poboljšanja komunikacije i pružanja jasnih savjeta roditeljima, kako bi ih uputili ka odlukama koje su u najboljem interesu djece i cijele zajednice.

Roditelje koji kasne sa vakcinacijom djeteta savjetujemo da što prije vakcinišu svoje dijete, te da dok se ne kompletira vakcinacija u skladu sa uzrastom, ne odvode dijete u kolektive (vrtiće, zabavne i sportsko-rekreativne objekte, izlete, ekskurzije). Nevakcinisano dijete može pohađati vrtić, ali je izloženo visokom riziku obolijevanja od infektivnih bolesti poput morbila, a time i prenosa bolesti na druge u svojoj okolini.
Redovna vakcinacija djece značajno doprinosi zaštiti zdravlja, sprečava širenje zaraznih bolesti i osigurava blagostanje kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini. Ovo je stav svih javnozdravstvenih institucija u svijetu.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Nedostatak izabranog doktora ne treba da odlaže vakcinaciju djeteta.
Domovi zdravlja u Crnoj Gori organizuju dodatne termine za vakcinaciju, uključujući i vikende, gdje se vakcinacija može obaviti bez zakazivanja i bez obzira da li dijete ima izabranog pedijatra, ili je on trenutno odsutan. Ovi termini su posebno predviđeni kako bi se osiguralo da djeca prime vakcine prema propisanom Kalendaru imunizacije i da ne dođe do nepotrebnog odlaganja. Više informacija o ovim terminima možete pronaći i na zvaničnim stranama na društvenim mrežama Instituta, na instagramu, facebook-u i mreži X.

Ukoliko se susretnete sa problemom organizacije vakcinacije, preporučujemo da kontaktirate dom zdravlja i raspitate se o dodatnim terminima. Na ovaj način dijete će na vrijeme dobiti potrebne vakcine, a roditelji mogu biti sigurni da je zaštita potpuno osigurana.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Razumijemo Vašu zabrinutost, naročito zbog velikog broja dezinformacija koje se šire putem interneta i društvenih mreža. Međutim, jako je bitno da znate nekoliko činjenica:


1. Pod autizmom danas podrazumjevamo širok spektar razvojnih poremećaja za koje ne postoji samo jedan “samostalni” uzročnik ali dostupni dokazi ukazuju da je autizam čak u oko 80 odsto slučajeva genetski predoređen.

2. Ne postoji nijedan jedini dokaz da je autizam uzrokovan vakcinacijom, uključujući I MMR vakcinu. Porijeklo ovog mita datira još iz 90-ih godina prošlog vijeka, ali od tada je sprovedeno mnoštvo studija na stotinama hiljada djece koje nisu pronašle bilo kakve dokaze o povezanosti MMR vakcine i autizma.


Mimo studija, činjenice iz svakodnevnog života ukazuju da povezanost ne postoji. U mnogim državama broj vakcinisane djece konstantno opada dok broj novootkrivenih slučajeva autizma raste. Da postoji uzročno-posljedična veza ove ove brojke bi bile direktno proporcionalno povezane.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju stručnjaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore i UNICEF-a)

Vakcinacija trudnica protiv velikog kašlja (Tdap vakcinom) preporučuje se između 27. i 36. nedjelje trudnoće.
Na ovaj način se štite i majka i novorođenče u prvim mjesecima života, dok beba još ne može biti vakcinisana.

Vakcinacija se sprovodi u Institutu za javno zdravlje Crne Gore i u Higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja.
Trudnice se mogu obratiti svom izabranom ljekaru ili direktno Institutu za javno zdravlje ili Higijensko-epidemiološkim službama.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)

Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, vakcinacija djece je obavezna.
Roditelji koji odbijaju vakcinaciju mogu biti upozoreni, a u slučaju upornog odbijanja, predviđene su novčane kazne u skladu sa zakonom.
Cilj zdravstvenog sistema nije kažnjavanje, već zaštita zdravlja djece i zajednice, jer visoka pokrivenost imunizacijom sprečava širenje opasnih bolesti.

(Na pitanja o imunizaciji odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje)