Problemi sa kontrolom mokrenja pri kašljanju ili smijanju, bolovi u leđima, osjećaj pritiska u karlici i razmak između trbušnih mišića neke su od tegoba sa kojima se žene suočavaju nakon porođaja.
Iako su ove promjene česte, to ne znači da ih treba prihvatiti kao trajnu posljedicu majčinstva.
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) u svom vodiču o oporavku nakon trudnoće podsjeća da za mnoge od ovih problema postoji pomoć i da žene ne treba da čekaju redovne kontrole ako im tegobe otežavaju svakodnevni život.
Tijelo se tokom trudnoće i porođaja značajno mijenja, a oporavak ne traje jednako kod svih žena. Na njega utiču tok trudnoće, način porođaja, eventualne povrede, prethodno zdravstveno stanje i svakodnevne obaveze nakon dolaska bebe. Neke promjene postepeno se povlače, dok druge zahtijevaju pregled, odgovarajuće vježbe, fizikalnu terapiju ili dodatno liječenje.
Tegobe sa mokrenjem ne treba ignorisati
Jedna od čestih tegoba nakon porođaja jeste nemogućnost zadržavanja mokraće pri smijanju, kašljanju, kijanju, podizanju tereta ili fizičkoj aktivnosti.
Tokom trudnoće i porođaja mišići karličnog dna, koji podržavaju mokraćnu bešiku, matericu i završni dio crijeva, izloženi su velikom opterećenju. Zbog toga neke žene primjećuju slabiju kontrolu mokrenja, ali i osjećaj težine ili pritiska u donjem dijelu karlice.
Prema NHS-u, vježbe karličnog dna mogu pomoći u ublažavanju ovih tegoba. Međutim, ako se simptomi nastavljaju, pogoršavaju ili ometaju svakodnevne aktivnosti, važno je potražiti stručnu procjenu.
Ako se problemi sa kontrolom mokrenja nastavljaju ili pogoršavaju, potrebno je obaviti pregled kod ginekologa ili urologa, koji će procijeniti da li su potrebna dodatna ispitivanja. U zavisnosti od vrste i izraženosti tegoba, mogu se preporučiti urodinamsko ispitivanje, kao i individualna terapija i vježbe za jačanje mišića karličnog dna. Ljekaru treba prijaviti i teškoće sa kontrolom stolice ili gasova.
Šta ako se trbušni mišići nijesu vratili u prethodni položaj?
Tokom trudnoće dolazi do razmicanja dva velika trbušna mišića kako bi se napravio prostor za rast materice. Ova pojava naziva se dijastaza trbušnih mišića.
Određeni stepen razmicanja veoma je čest i obično se smanjuje tokom prvih nedjelja nakon porođaja.
NHS savjetuje da se žene obrate ljekaru ako je razmak i dalje izražen osam nedjelja nakon porođaja, naročito ako osjećaju bol ili nelagodnost.
Vježbe usmjerene na duboke trbušne mišiće i karlično dno mogu pomoći oporavku, ali nije svaka vježba odgovarajuća u svakom trenutku.
Posebno se savjetuje oprez sa intenzivnim trbušnjacima, plankom i aktivnostima koje stvaraju veliki pritisak na trbušni zid u ranoj fazi oporavka. Program vježbanja treba prilagoditi stanju žene, umjesto oslanjanja na univerzalne programe za “vraćanje stomaka” nakon porođaja.
Bolovi u leđima mogu biti povezani i sa svakodnevnom brigom o bebi
Bol u donjem dijelu leđa poslije porođaja ne mora biti posljedica samo trudnoće. Često podizanje bebe, saginjanje iznad kreveca, presvlačenje, kupanje i dugotrajno hranjenje u neudobnom položaju mogu dodatno opterećivati leđa.
NHS preporučuje oslanjanje leđa tokom hranjenja, pravilno podizanje tereta savijanjem koljena i prilagođavanje prostora u kojem se beba presvlači i njeguje.
Ako bol traje, pojačava se ili ograničava kretanje, potreban je pregled kako bi se utvrdio uzrok i odredile odgovarajuće vježbe ili liječenje.
Bol tokom odnosa i nelagodnost u predjelu ožiljka
Oporavak nakon vaginalnog porođaja može uključivati zarastanje međice, naročito ako je došlo do pucanja tkiva ili epiziotomije. Nakon carskog reza potrebni su vrijeme i odgovarajuća njega operativne rane.
Kod nekih žena bol, zatezanje ili osjetljivost mogu trajati duže od očekivanog. Suvoća vagine, koja može biti izraženija tokom dojenja zbog hormonskih promjena, takođe može doprinijeti nelagodnosti tokom seksualnih odnosa.
Prema britanskim smjernicama za postporođajnu njegu, bol tokom odnosa, dugotrajna nelagodnost u predjelu međice i problemi sa zarastanjem rane razlozi su za razgovor sa ljekarom.
Žena ne treba da nastavlja seksualne odnose uprkos bolu, niti da pretpostavi da je takva nelagodnost neizbježna nakon porođaja.
Kada se treba javiti ljekaru?
Kontrola šest do osam nedjelja nakon porođaja prilika je da se procijene fizički i psihički oporavak, zarastanje rana i eventualni problemi sa mokrenjem, stolicom ili bolovima.
Ipak, na taj pregled ne treba čekati ako se pojave tegobe koje zabrinjavaju ženu ili joj značajno otežavaju funkcionisanje.
Posebno je važno odmah potražiti medicinsku pomoć u slučaju obilnog ili naglo pojačanog krvarenja, povišene temperature praćene bolovima ili neprijatnim mirisom iscjetka, bola u grudima, otežanog disanja, izražene glavobolje, naročito uz smetnje vida, ili bolnog otoka jedne noge. Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljne komplikacije.
Razgovor o postporođajnom oporavku ne bi trebalo da se završi samo pitanjem da li su rane zarasle. Važno je i kako se žena kreće, spava, obavlja svakodnevne aktivnosti, kako se osjeća i ima li podršku koja joj je potrebna.
Američki koledž akušera i ginekologa (ACOG) preporučuje da postporođajna njega bude kontinuiran proces, a ne samo jedan pregled. Prema tim preporukama, prvi kontakt sa zdravstvenim radnikom trebalo bi ostvariti u prve tri nedjelje, a sveobuhvatnu kontrolu obaviti najkasnije 12 nedjelja nakon porođaja, uz dodatne preglede prema potrebama.
Oporavak ne podrazumijeva da se tijelo što prije vrati na izgled od prije trudnoće. Mnogo je važnije da žena može da se kreće, odmara i brine o sebi i bebi bez tegoba za koje postoji pomoć.
