U Crnoj Gori oba roditelja blizanaca, trojki, četvorki… imaju pravo da istovremeno koriste porodiljsko odsustvo u trajanju od 70 dana, što im omogućava Zakon o radu.
Zakon o radu definiše da majka mora biti na porodiljskom odustvu ukupno 98 dana, odnosno 28 dana prije dana očekivanog porođaja, i još 70 dana nakon toga. U slučaju rođenja više beba, ovaj dio porodiljskog koji traje 70 dana može koristiti i otac.
U Zakonu se navodi da ako je dijete rođeno prije dana očekivanog porođaja, što je uslučaju višeplodnih trudnoća često, obavezno porodiljsko odsustvo se produžava onoliko dana za koliko je dijete ranije rođeno. Pod ranije rođenim djetetom, podrazumijeva se dijete koje je rođeno prije navršenih 37. sedmica trudnoće, prema nalazu nadležnog doktora specijaliste.

Prema važećoj zakonskoj regulative roditeljsko odsustvo i u slučaju rođenja blizanaca traje do djetetovog prvog rođendana. Međutim, roditelj ima pravo da po isteku tog odsustva podnese poslodavcu zahtjev za korišćenje prava na polovinu radnog vremena koje može koristiti sve dok dijete ne navrši tri godine života.
Pravo na polovinu punog radnog vremena jednom od zaposlenih roditelja omogućeno je takođe na osnovu Zakona o radu, ukoliko je djetetu potrebna pojačana njega, a procijenjeno je, prema podzakonskom aktu, da je to slučaj kod djece rođene iz višeplodnih trudnoća – blizanaca, trojki, četvorki…
Prema navodima Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, jedno od osnovnih materijalnih davanja iz dječije zaštite je i refundacija naknade zarade i naknada zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena. Isti Zakon propisuje da „poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava po osnovu isplate naknade zarade zaposlenom za rad sa polovinom punog radnog vremena, u iznosu od 50 % zarade zaposlenog.“
Nakon što zaposleni roditelj pošalje zahtjev, poslodavac se obraća nadležnom Centru za socijalni rad tražeći odobrenje za korišćenje ovog prava, te podnosi istovremeno zahtjev da se utvrdi da poslodavac ima pravo na refundaciju sredstava u iznosu od 50% moje zarade.
Poslodavac ne može da raskine ugovor o radu sa roditeljem koji je ostvario pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena zbog njege djeteta sa smetnjama u razvoju. Pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena ne može da se koristi za vrijeme za koje je dijete sa smetnjama u razvoju odnosno lice sa teškim invaliditetom smješteno u ustanovu socijalne i dječje zaštite.

Po rođenju blizanaca, kao i svi u Crnoj Gori, roditelji imaju pravo na jednokratnu naknadu koju isplaćuje država, kao i na naknadu na lokalnom nivou. Ti iznosi su u ovom slučaju veći nego kada je u pitanju samo jedna beba.

Rođenje djeteta u porodilištu ili drugoj zdravstvenoj ustanovi, ta zdravstvena ustanova je obavezna da prijavi Ministarstvu unutrašnjih poslova u roku od tri dana. Nakon toga, jedan od roditelja koji živi u bračnoj zajednici, odlazi sa svojom i ličnom kartom drugog roditelja u MUP, odnosno u područnu jedinicu ili filijalu za upravne unutrašnje poslove u bilo kojoj opštini, bez obzira na mjesto rođenja djeteta. Predlažemo da sa sobom ponesete i otpusne liste iz zdravstvene ustanove, jer se može dogoditi da dođete da prijavite dijete prije nego zdravstvena ustanova dostavi MUP-u potrebnu dokumentaciju o rođenju djeteta.

Na jednom mjestu prijavljujete rođenje djeteta, dajete mu ime, upisujete ga u registre rođenih, crnogorskih državljana i prebivališta, pri čemu obrazac zahtjeva dobijate na šalteru MUP-a. Vaše dijete, rođeno u Crnoj Gori, biće upisano u registar crnogorskih državljana ukoliko je bar jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta crnogorski državljanin.

Ako je dijete rođeno u vanbračnoj zajednici, oba roditelja dolaze na šalter MUP-a, majka daje izjavu o tome ko je otac djeteta, otac priznaje očinstvo, a ostatak procedure u vezi sa upisom u registre je isti kao za djecu rođenu u braku.
Prava i dužnosti roditelja i drugih srodnika prema djeci, kao i prava i dužnosti djece prema roditeljima i srodnicima, jednaka su bez obzira na to da li su djeca rođena u braku ili van braka.
Ocem djeteta koje nije rođeno u braku smatra se muškarac koji ga prizna za svoje ili čije je očinstvo utvrđeno odlukom suda. Kada predate prijavu istog ili sljedećeg radnog dana dobijate izvod iz matičnog registra rođenih i uvjerenje iz registra državljana na trajnom obrascu, bez obaveze plaćanja troškova.

Prvi dani nakon rođenja djeteta, osim radosti i sreće, donose i obaveze roditeljima koje se odnose na prijavljivanje nadležnim institucijama kako bi dijete dobilo svoj matični broj, zdravstvenu knjižicu, novčanu nadoknadu, kao i poklon paket ili pomoć u novcu od opštine u kojoj žive.

Svi koraci ka ostvarenju tog cilja su vrlo jednostavni, a da biste bili brzi, efikasni, informisani i da ne gubite vrijeme, treba da znate sljedeće:

I KORAK Ministarstvo unutrašnjih poslova

Rođenje djeteta u porodilištu ili drugoj zdravstvenoj ustanovi, ta zdravstvena ustanova je obavezna da prijavi Ministarstvu unutrašnjih poslova u roku od tri dana. Nakon toga, jedan od roditelja koji živi u bračnoj zajednici, odlazi sa svojom i ličnom kartom drugog roditelja u MUP, odnosno u područnu jedinicu ili filijalu za upravne unutrašnje poslove u bilo kojoj opštini, bez obzira na mjesto rođenja djeteta. Predlažemo da sa sobom ponesete i otpusne liste iz zdravstvene ustanove, jer se može dogoditi da dođete da prijavite dijete prije nego zdravstvena ustanova dostavi MUP-u potrebnu dokumentaciju o rođenju djeteta.

Na jednom mjestu prijavljujete rođenje djeteta, dajete mu ime, upisujete ga u registre rođenih, crnogorskih državljana i prebivališta, pri čemu obrazac zahtjeva dobijate na šalteru MUP-a. Vaše dijete, rođeno u Crnoj Gori, biće upisano u registar crnogorskih državljana ukoliko je bar jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta crnogorski državljanin.

Ako je dijete rođeno u vanbračnoj zajednici, oba roditelja dolaze na šalter MUP-a, majka daje izjavu o tome ko je otac djeteta, otac priznaje očinstvo, a ostatak procedure u vezi sa upisom u registre je isti kao za djecu rođenu u braku.

Prava i dužnosti roditelja i drugih srodnika prema djeci, kao i prava i dužnosti djece prema roditeljima i srodnicima, jednaka su bez obzira na to da li su djeca rođena u braku ili van braka.

Ocem djeteta koje nije rođeno u braku smatra se muškarac koji ga prizna za svoje ili čije je očinstvo utvrđeno odlukom suda. Kada predate prijavu sljedećeg radnog dana dobijate izvod iz matičnog registra rođenih i uvjerenje iz registra državljana na trajnom obrascu, bez obaveze plaćanja troškova.

II KORAK Fond za zdravstveno osiguranje

Nakon što ste dijete prijavili Ministarstvu unutrašnih poslova, procedura za dobijanje zdravstvene knjižice je naredni korak, jer je prva posjeta savjetovalištu Doma zdravlja predviđena 15 dana nakon rođenja.

Dijete stiče status osiguranog lica Fonda za zdravstveno osiguranje preko jednog od roditelja, kao član porodice. Da bi to pravo i ostvarili, osim u Fond za zdravstveno osiguranje dio procedure je potrebno da odradite i u Poreskoj upravi, ali samo u nekim slučajevima.

Ako su roditelji zaposleni, ovlašćeno lice njihovog poslodavca (zaposleni u kadrovskim službama, agencijama koje vodi pravne poslove poslodavaca i sl) predaće Poreskoj upravi na posebnom obrascu JPR, prijavu djeteta člana porodice.

Za roditelje koji su korisnici socijalno zaštitnog prava i prijavljeni su na osiguranje, prijavu podnose ovlašćena lica centara za socijalni rad, a roditelji koji su privatni preduzetnici, poljoprivrednici ili inostrani penzioneri sami podnose prijavu Poreskoj upravi.

Kao dokaz za prijavljivanje djeteta podnosi se i izvod iz matične knjige rođenih za dijete.

Kada Poreska uprava završi obradu JPR prijave, roditelj odlazi u filijalu Fonda zdravstva sa kupljenom zdravstvenom knjižicom gdje je službenici ispunjavaju i ovjeravaju i na kraju izadaju.

III KORAK Centar za socijalni rad

Prema Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, jedan od roditelja, usvojilac, staralac ili hranitelj može ostvariti pravo na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete do navršene jedne godine života djeteta.

Naknada za novorođeno dijete iznosi:

– za prvorođeno dijete 1049 eura;

– za drugorođeno dijete 1574 eura;

– za trećerođeno dijete 2099 eura; i

– za četvrtorođeno i svako sljedeće 2623 eura.

Naknada se za korisnike prava na materijalno obezbjeđenje:

– za prvorođeno dijete 1154 eura;

– za drugorođeno dijete 1679 eura;

– za trećerođeno dijete 2203 eura; i

– za četvrtorođeno i svako sljedeće 2728 eura.

Za ostvarivanje prava na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete, potrebno je Centru za socijalni rad dostaviti:

Kopije ličnih karata roditelja;
Izvod iz matične knjige rođenih djeteta;
Uvjerenje o prebivalištu – samo u slučaju ako oba roditelja nemaju prebivalište u istoj opštini.

Procedura podrazumijeva da tu vrstu podrške porodicama donosi poštar. Ukoliko ne dođe do uručenja, naknadu je moguće podići u Podgorici u pošti 81 102 (pošta kod Željezničke stanice), i u glavnim gradskim poštama: Bar (85 000), Ulcinj (85 360), Petrovac (85 300), Budva (85 310), Kotor (85 330), Tivat (85 320), Herceg Novi (85 340), Cetinje (81 250), Danilovgrad (81 410), Kolašin (81 210), Mojkovac (84 205), Berane (84 300), Petnjica (84 312), Gusinje (84 326), Rožaje ( 84 310), Plav (84 325), Bijelo Polje (84 000), Nikšić (81 402), Žabljak (84 220), Pljevlja (84 210).

IV KORAK Sekretarijati nadležni za socijalno staranje

Sve lokalne samouprave, osim Rožaja, obezbjeđuju dodatnu pomoć za novorođenčad rođenu u njihovoj opštini. Uslov je da barem jedan od roditelja ima prebivalište u toj opštini. S obzirom na to da se procedure u lokalnim samoupravama razlikuju, provjerite kod opštinskih sekretarijata nadležnih za socijalno staranje da li možete da očekujete ovu vrstu pomoći i šta treba da im dostavite za njeno dobijanje.

Pomoć po opštinama

Plužine – Za prvorođeno dijete roditeljima se daje jednokratna pomoć u iznosu od 500 eura, za drugo 1.000, a za treće 2.000 eura. Ovi iznosi biće dvostruko uvećavani ako je podnosilac zahtjeva vlasnik registrovanog poljoprivrednog gazdinstva na seoskom području.

Uslovi za dobijanje pomoći su da oba roditelja imaju prebivalište na teritoriji opštine Plužine u vrijeme rođenja djeteta, kao i da je prebivalište jednog roditelja – podnosioca zahtjeva na teritoriji ove opštine najmanje pet godina prije rođenja djeteta za koje se podnosi zahtjev i dalje neprekidno do isplate pomoći u potpunosti. Drugi roditelj može imati privremeno prebivalište na teritoriji opštine.

Pomoć se uplaćuje na tekući račun podnosioca zahtjeva:

– Za prvo dijete u roku mjesec dana od podnošenja zahtjeva,
– Za drugo dijete u dvije jednake rate: prva rata u roku mjesec dana od podnošenja zahtjeva i druga kada dijete navrši godinu dana,
– Za treće i svako naredno dijete u četiri jednake rate: prva rata u roku mjesec dana od dana podnošenja zahtjeva, druga rata kada dijete navrši godinu dana, treća rata kada dijete navrši dvije godine i četvrta rata kada dijete navrši tri godine.

Pravo na pomoć ostvaruje se na osnovu zahtjeva, koji se podnosi Sekretarijatu za opštu upravu i društvene djelatnosti opštine Plužine u roku od tri mjeseca od rođenja djeteta.

Uz zahtjev se prilaže: Izvod iz knjige rođenih za novorođenče, Uvjerenje o prebivalištu oba roditelja, Uvjerenje o prebivalištu novorođenčeta, Uvjerenje o kućnoj zajednici, Tekući račun podnosioca zahtjeva i izjava podnosioca zahtjeva ovjerenu od strane nadležnog Sekretarijata, koja sadrži tačnu adresu podnosioca zahtjeva, saglasnost da Komisija lokalne uprave može provjeriti adresu stanovanja na teritoriji Opštine i obavezu podnosioca zahtjeva da ukoliko se preseli u vrijeme primanja pomoći obavijesti Sekretarijat u roku 7 dana od nastale promjene.

Podnosioci zahtjeva koji su vlasnici registrovanog poljoprivrednog gazdinstva uz zahtjev prilažu: Rješenje o upisu u Registar poljoprivrednih proizvođača Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Rješenje o upisu u Registar registrovanih objekata za proizvodnju, preradu i distribuciju hrane u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Podnosioci zahtjeva koji imaju dvoje ili više djece uz zahtjev prilažu i izvode iz knjige rođenih za svako dijete.

U slučaju kada se pomoć daje u više jednakih rata podnosilac zahtjeva je dužan mjesec dana prije isplate rate dostaviti uvjerenje o prebivalištu djeteta i oba roditelja.

Ova opština pomaže i nezaposlenim majkama kojima isplaćuje po 100 eura mjesečno do 2. godine djeteta. Da bi ostvarile ovo pravo majkama od dokumentacije treba zahtjev za naknadu, izjava o prebivalištu i tačnoj adresi, potvrda Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti, uvjerenje o prebivalištu i izvod iz matične knjige rođenih za dijete. Kontakti: 040/271-103 i 271-102;

Podgorica – Nakon rođenja najmlađi stanovnici Glavnog grada dobijaju novčanu nadoknadu u iznosu od 100 eura i poklon paket, čija je vrijednost od oko 50 eura. Ovdje pročitajte šta taj poklon sadrži!

Pravo na ovaj poklon paket ima novorođeno dijete pod uslovom da jedan od roditelja ima prebivalište na teritoriji Glavnog grada.

Pravo na poklon paket za novorođeno dijete ostvaruje: jedan od roditelja, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, podnošenjem zahtjeva nadležnom organu uz koji je dužan da priloži kopiju lične karte i dokaz o upisu novorođenog djeteta u matičnu knjigu rođenih, dokaz o prebivalištu i kopiju žiro računa jednog od roditelja. Dokumentacija se dostavlja Sekretarijatu za socijalno staranje, koji se nalazi u Ulici Vuka Karadžića br.16, u blizini restorana Ribnica. Dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na broj 067 709 570.

Zahtjev za ostvarivanje prava na poklon paket za novorođenče (20 downloads)

Pravo na poklon paket novorođenom djetetu pripada do navršene jedne godine života.

Osim lično, zahtjev se može podnijeti i elektronskim putem na ovom LINKU

Nikšić – u ovoj opštini novorođene bebe dobijaju naknadu od 100 eura ukoliko jedan od roditelja ima prebivalište u njoj.

Pljevlja – Pravo na naknadu za novorođeno dijete ima jedan od roditelja svakog novorođenog djeteta sa područja Pljevalja, koji ima prebivalište na teritoriji opštine Pljevlja najmanje dvije godine do rođenja djeteta, pod uslovom da to pravo nije ostvareno u drugoj opštini na teritoriji Crne Gore u slučaju kada drugi roditelj ima prebivalište u drugoj opštini.

Naknada za novorođeno dijete je jednokratna i za prvorođeno dijete iznosi 150 eura, za drugorođeno 250, trećerođeno 400, četvrtorođeno i svako sljedeće 500 eura. Naknada za novorođene blizance iznosi 1.500, a za trojke 3.000 eura.

Pravo na naknadu roditelj može ostvariti do navršene jedne godine života djeteta/djece i to podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za društvene djelatnosti opštine Pljevlja na propisanom obrascu, uz koji se dostavlja:

– izvod iz matične knjige rođenih novorođenog djeteta;
– kopija lične karte oba roditelja;
– dokaz o prebivalištu oba roditelja;
– potvrda da nije ostvareno pravo u drugoj opštini u slučaju da jedan od roditelja ima prijavljeno prebivalište u drugoj opštini u Crnoj Gori;
– žiro račun podnosioca zahtjeva.

Plav – prvorođena beba u porodicu čiji je jedna od roditelja sa prebivalištem u Plavu ostavaruje pravo na 100 eura novčane pomoći, dok je za drugorođeno predviđeno 150 eura, a svako naredno po 200.

Cetinje – Novčana naknada za novorođeno dijete iznosi 500 eura, a ovo pravo se može ostvariti do navršene godine dana djeteta.

Pravo na novčanu naknadu za novorođeno dijete može ostvariti jedan od roditelja, staratelj ili hranitelj koji je crnogorski državljanin sa prebivalištem na teritoriji Prijestonice Cetinje ili strani državljanin sa prijavljenim stalnim boravkom u Prijestonici Cetinje od najmanje 2 godine, pod uslovom da to pravo nije ostvario u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore, u slučaju da drugi roditelj djeteta ima prebivalište u drugoj opštini.

Zahtjev za ostvarivanje ovog prava podnosi se Sekretarijatu za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, na propisanom obrascu uz sljedeću dokumentaciju: – Izvod iz matične knjige rođenih za novorođeno dijete – fotokopija lične karte oba roditelja – uvjerenje o prebivalištu za oba roditelja – potvrda da nije ostvareno pravo u drugoj opštini ukoliko drugi roditelj djeteta ima prebivalište u drugoj opštini – žiro račun podnosioca zahtjeva.

Danilovgrad – Za novorođene bebe ova opština obezbjeđuje poklon pakete poklon-paket vrijednosti 100 eura (50 eura poklon-paket i 50 eura u novcu). Korisnici poklon paketa utvrđuju se na osnovu zahtjeva roditelja i lica pod uslovom da jedan od roditelja, usvojilac, staratelj, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu ima prebivalište na teritoriji opštine Danilovgrad i podnijete dokumenacije: izvod iz registra rodjenih za novorođeno dijete, potvrda o prebivalištu i uvida u ličnu kartu. Potrebno je priložiti izvod iz matične knjige rođenih za dijete i fotokopiju lične karte.

Berane – Na području ove opštine pravo na naknadu u iznosu od 100 eura ima svako novorođenče. Ranije je ova opština izdvajala 300 eura za svako trećerođeno dijete, četvrto novorođeno 400, a peto dijete 500 eura, dok za šesto i više novorođene djece dodjeljuje se, u vidu sredstava za poboljšanje uslova za život na selu i razvoja poljoprivrednih domaćinstava kroz adaptaciju postojećeg ili izgradnju novog objekta, iznos od 10.000 eura, čije namjensko korišćenje kontroliše opštinska Komisija.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć imaju majke koje su državljanke Crne Gore sa prebivalištem u trajanju od najmanje godinu dana prije rođenja djeteta, i to u sledećim naseljima na teritoriji opštine Berane: Babino, Bastahe, Bubanje, Buče, Budimlja, Crni Vrh, Crvljevine, Dapsiće, Donja Ržanica, Donje Zaostro, Dragosava, Glavaca, Goražde, Gornje Zaostro, Jašovići, Kaludra, Kurikuće, Lazi, Lubnice, Lužac, Mašte, Mezgale, Orah, Petnjik, Praćevac,Radmuževići, Rovca, Rujišta, Skakavac, Štitari, Tmušići, Veliđe, Vinicka, Vuča, Zagorje, Zagrad i Zagrađe.

Uz zahtjev, u roku od 30 dana od rođenja djeteta, potrebno je priložiti: izvode iz knjige rođenih za djecu, fotokopiju lične karte i uvjerenje o prebivalištu majke, zatim uvjerenje o kućnoj zajednici i uvjerenje mjesne zajednice da majka ima prebivalište u toj MZ i to godinu dana prije rođenja djeteta, kao i broj žiro računa.

Andrijevica – Novorođenčad u Andrijevici dobijaju 200 eura.

Bar – Bebe u ovoj opštini sljeduje novčana naknada od 450 eura.

Ulcinj – Iznos koji dobijaju roditelji novorođenčeta sa područja ulcinjske opštine je 70 eura.

Bijelo Polje – Visina jednokratne novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta iznosi 250 eura. Pravo na dodjelu novčane pomoći za novorođeno dijete mogu ostvariti roditelji koji imaju stalno mjesto prebivališta na području opštine Bijelo Polje.

Zahtjev za ostvarivanje prava na dodjelu novčane pomoći roditelji podnose Sekretarijatu za lokalnu samoupravu, na posebnom obrascu. Uz zahtjev se prilažu sljedeća dokumenta: fotokopija lične karte jednog roditelja, uvjerenje o prebivalištu za jednog roditelja, izvod iz Matične knjige rođenih za novorođeno dijete, naziv banke i tekući račun jednog od roditelja.

Nakon sprovedenog postupka Sekretarijat izdaje rješenje o odobravanju isplate jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete i dostavlja ga Sekretarijatu za finansije i roditeljima djeteta.

Naknada se isplaćuje jednokratno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, na tekući račun roditelja.

Iznos naknade za novorođene blizance je 1.000, a za trojke je 3.000 eura.

Tivat – Iznos naknade za novorođene bebe u opštioni Tivat je 500 eura.

Pravo na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete može ostvariti jedan od roditelja, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, vaspitanje i obrazovanje, pod uslovima:

– da podnosilac zahtjeva ima prijavljeno prebivalište ili odobren stalni boravak u opštini Tivat;

– da novorođeno dijete ima prijavljeno prebivalište, odobreno stalni ili privremeni boravak u opštini Tivat;

– da to pravo nije ostvareno u drugoj opštini u Crnoj Gori.

Herceg Novi – Ova opština roditeljima novorođene djece daje jednokratnu novčanu pomoć od 500 eura za jedno dijete, za blizanace u iznosu od 2.000, a za trojke 5.000 eura.

Pravo na novčanu pomoć za novorođeno dijete ostvaruje: jedan od roditelja, usvojilac, staralac, hranitelj, odnosno lice kome je dijete povjereno na njegu, podnošenjem zahtjeva nadležnom organu uz koji je dužan da priloži kopiju lične karte i dokaz o upisu novorođenog djeteta u matičnu knjigu rođenih.

Pravo na novčanu pomoć novorođenom djetetu pripada do navršene jedne godine života.

Mojkovac – Naknada od 100 eura je poklon za novorođenčad u Mojkovcu. Da bi se dobila ova novčana pomoć potrebno je predati zahtjev, i priložiti izvod iz matične knjige rođenih i lične karte roditelja.

Kolašin – U ovoj opštini jednokratna naknada za prvorođeno dijete iznosi 150 eura, za drugo 200, trećerođeno 250, četvrto 300 eura a za petorođeno i svako naredno dijete 350 eura. Za novorođene blizance roditelji će dobiti 500 dok će za trojke ova naknada iznositi 1.000 eura.

Uz zahtjev dostavlja: izvod iz matične knjige rođenih za novorođeno dijete, kopija lične karte oba roditelja, dokaz o prebivalištu oba roditelja, potvrda da nije ostvareno pravo u drugoj opštini u slučaju da jedan od roditelja ima prijavljeno prebivalište u drugoj opštini u Crnoj Gori i žiro račun podnosioca zahtjeva.

Žabljak – Ova Opština opredjeljuje 700 eura za novorođene bebe. Pravo na naknadu za novorođeno dijete sa prebivalištem u Žabljaku, ima jedan od roditelja takođe sa prebivalištem u Žabljaku, do navršenih šest mjeseci starosti djeteta. Da bi se ostvarilo pravo potrebno je ispuniti posebni obrazac koji se može pronaći na sajtu Opštine, a uz njega se dostavljaju i izvod iz matičnog registra rođenih za novorođeno dijete, dokaz o prebivalištu novorođenog djeteta, dokaz o prebivalištu roditelja koji podnosi zahtjev, potvrda da roditelji nijesu koristili pravo po osnovu rođenja djeteta od strane druge Opštine/lokalne samouprave, ukoliko je dijete mijenjalo prebivalište u periodu od rođenja do dana podnošenja ovog zahtjeva.

Šavnik – Umjesto ranijeg iznosa od 300 eura jednokratne novčane pomoći za rođenje djeteta, roditelji sa teritorije opštine Šavnik, od 15. februara 2021. godine dobijaju novčanu pomoć u iznosu od 500 eura za prvo dijete. Za novorođeno drugo dijete naknada iznosi 1.000 eura, a za treće i svako naredno, kao i blizance, trojke, četvorke 1.500 po djetetu.

Pravo na naknadu se ostvaruje ukoliko je prebivalište oba roditelja na teritoriji opštine Šavnik u vrijeme rođenja djeteta, od čega je prebivalište jednog roditelja najmanje tri godine neprekidno prije rođenja djeteta.

Ova pomoć se ostvaruje na osnovu zahtjeva koji se, uz ostalu potrebnu dokumentaciju, podnosi organu lokalne uprave Opštine Šavnik u roku od tri mjeseca od rođenja djeteta.

Pravo na naknadu za novorođeno dijete ima i usvojitelj, staratelj, hranitelj ili lice kome je dijete povjereno na njegu, staranje i vaspitavanje, koje u opštini Šavnik ima prebivalište neprekidno tri godine prije rođenja djeteta, a uslov je i da je novorođenčetu prebivalište u toj opštini.

Budva – Pravo na novčanu naknadu od 500 eura, može ostvariti jedan od roditelja, staratelj ili hranitelj koji kumulativno uspunjavaju uslove i to:

– da je crnogorski državljanin i ima prijavljeno prebivalište u Budvi od najmanje dvije godine;
– da je strani državljanin sa odobrenim stalnim boravkom koji ima boravište u opštini Budva, od najmanje dvije godine,
– da to pravo nije ostvareno u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore.

Pravo na novčanu nadoknadu za novorođeno dijete ostvaruju se podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za društvene djelatnosti uz prilaganje dokumentacije i to izvoda iz matične knjige rođenih za novorođeno dijete, fotokopiju fotokopiju lične karte roditelja koji podnosi zahtjev, potvrdu o prebivališu, odnosno odobrenom stalnom boravku kao i potvrdu da to pravo nije ostvario drugi roditelj u slučaju pijavljenog prebivališta (odobrenog stalnog boravka u nekoj drugoj opštini Crne Gore.

Zahtjev za isplatu naknade nalazi se na sajtu opštine Budva u dijelu Obrasci za građane, a roditeljima ga mogu odštampati i zaposleni u Sekretarijatu za društvene djelatnosti. Ovo pravo može se ostvariti do navršene godine dana djeteta.

Kotor – Opština Kotor za svako novorođeno dijete opredjeljuje 450 eura. Pravo na ovu jednokratnu naknadu se može ostvariti do navršene jedne godine djeteta.

Pravo na naknadu ima jedan od roditelja, usvojilac, staratelj ili hranitelj koji ima prijavljeno prebivalište ili odobreno stalno nastanjenje na teritoriji opštine Kotor, pod uslovom da ovo pravo nije ostvario u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore.

Zahtjev za ostvarivanje ovog prava podnosi se Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor.

Uz zahtjev je potrebno da priložiti uvjerenje o prebivalištu u opštini Kotor, kopiju lične karte roditelja djeteta (na uvid), izvod iz Matičnog registra rođenih za dijete, uvjerenje za roditelja koji ima prebivalište u drugoj opštini da nije ostvareno pravo na novčanu naknadu za novorođeno dijete i naziv banke i broj žiro računa na koji se uplaćuje naknada.

Gusinje – Pravo na novčanu naknadu za novorođenu djecu od 100 eura može ostvariti jedan od roditelja koji ima prijavljeno prebivalište ili stalno nastanjenje na teritoriji opštine Gusinje, pod uslovom da nije ostvareno u nekoj drugoj opštini na teritoriji Crne Gore.

Pravo na naknadu za novorođeno dijete ima roditelj, usvojilac, staralac, hranitelj ili lice kome je djete povjereno na njegu, staranje i vaspitavanje, podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za opštu upravu i društvene djelatnosti opštine Gusinje, uz koji je dužan da priloži kopiju lične karte, potvrdu o prebivalištu, odnosno potvrdu o stalnom boravku, izvod iz matične knjige rođenih za dijete, kao i potvrdu da to pravo nije ostvario drugi roditelj, u slučaju prijavljenog prebivališta/odobrenog stalnog boravka u nekoj drugoj opštini u Crnoj Gori. Ovo pravo može se ostvariti do navršene godine dana djeteta.

Za bliže informacije kandidati se mogu obratiti na telefon: 0082-67-610-335.

Zeta- Lokalna samouprava za svaku novorođenu bebu na području Zete izdvaja 150 eura.

Tuzi – Roditelji iz Tuzi će za svako novorođeno dijete na teritoriji te opštine dobijaju pomoć od 200 eura.

Petnjica – Ova opština ima jednokratnu naknadu za novorođeno dijete u iznosu od 200 eura. Pravo na dodjelu ove naknade mogu ostvariti roditelji koji imaju stalno mjesto prebivališta na području opštine Petnjica, kao i roditelji od kojih jedan ima crnogorsko državljanstvo i prebivalište u opštini Petnjica a drugi ima prijavljen boravak u opštini Petnjica.

Zahtjev za ostvarivanje prava na dodjelu novčane naknade roditelji podnose Sekretarijatu za lokalnu upravu na posebnom obrascu. Zahtjev se podnosi u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.

Uz zahtjev se prilažu sljedeća dokumenta:

– fotokopija lične karte za oba roditelja,
– uvjerenje o prebivalištu za oba roditelja,
– uvjerenje o prijavljenom boravku u opštini Petnjica (za supružnike koji nemaju regulisano prebivalište)
– izvod iz MK rođenih za novorođeno dijete,
– naziv banke i tekući račun jednog od roditelja.

Naknada se isplaćuje jednokratno, na tekući račun roditelja.

Naknada za nezaposlene roditelje

U Crnoj Gori jedan od roditelja može ostvariti pravo na mjesečnu naknadu po osnovu rođenja djeteta do navršene jedne godine života, ukoliko se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ili je student, a u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Visina naknade po osnovu rođenja djeteta iznosi 79,03 eura mjesečno.

Zahtjev za naknadu zarade po osnovu rođenja djeteta potrebno je predati Centru za socijalni rad, uz sljedeća dokumenta:

– Kopije ličnih karata oba roditelja;
– Uvjerenje o mjestu prebivališta roditelja;
– Uvjerenje o nezaposlenosti iz Zavoda za zapošljavanje;
– Dvije kopije izvoda iz matične knjige rođenih za dijete;
– Kopija otpusne liste od izabranog ljekara, ukoliko ovo pravo ostvaruje majka.

Ovo pravo ne isključuju druga davanja iz socijalne i dječje zaštite što znači da pravo na mjesečnu naknadu u istom iznosu imaju i korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, lične invalidnine, tuđe njege i pomoći…

Ukoliko je zahtjev predat u roku od 30 dana od porođaja, isplata naknade teče od dana porođaja, a ukoliko je zahtjev predat poslije navedenog roka, naknada se isplaćuje od dana podnošenja zahtjeva Centru za socijalni rad.

Roditelj koji se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ne može ostvariti pravo na naknadu po osnovu rođenja djeteta ukoliko podnese zahtjev po isteku vremena za koje bi mu pripadalo pravo na naknadu.

Ažurirano 27.02.2025.

Prava očeva novorođenih beba obuhvata roditeljsko i u nekim slučajevima, porodiljsko odsustvo.
Porodiljsko odsustvo u trajanju od 70 dana od rođenja djeteta, koriste oba roditelja istovremeno, ako je rođeno dvoje ili više djece.
Otac djeteta ima pravo da koristi odsustvo od dana rođenja djeteta, u slučaju da je majka umrla na porođaju, teško bolesna, napustila dijete, ako je lišena roditeljskog prava ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora.
Takođe, ima pravo i roditeljskog odsustva. Roditeljsko odsustvo se može koristiti u trajanju od 365 dana od dana rođenja djeteta. Pravo na roditeljsko odsustvo mogu koristiti roditelji u jednakim djelovima. Takođe, roditeljsko odsustvo koje je započeo jedan roditelj može da prenese na drugog roditelja nakon isteka perioda od 30 dana od početka korišćenja. U tom slučaju, roditelj koji je prenio pravo na drugog roditelja nema pravo da nastavi korišćenje roditeljskog odsustva.
Ako je jedan od roditelja nezaposlen, a drugi zaposlen, zaposleni roditelj ima pravo na korišćenje roditeljskog odsustva.
Ako jedan od roditelja umre ili je iz drugog opravdanog razloga spriječen da koristi pravo na roditeljsko odsustvo, pravo na njegov dio roditeljskog odsustva prenosi se na drugog roditelja. Pod opravdanim razlogom podrazumijeva se:
1) ako je jedan od roditelja: lišen roditeljskog prava; išen poslovne sposobnosti; proglašen nestalim, nepoznatim i nepoznatog prebivališta ili boravišta;
2) kada su jednom od roditelja djeteta, radi zaštite djeteta, radi zaštite djeteta, na osnovu odluke suda, zabranjeni ili ograničeni kontakti sa djetetom;
3) kada je jedan od roditelja djeteta teško bolestan ili je zavistan od pomoći drugog lica, radi čega je na duže vrijeme ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanja svog roditeljskog staranja, prema nalazu nadležnog ljekara specijaliste;
4) ako je jedan od roditelja angažovan kao vojno lice u vojnoj misiji izvan Crne Gore, pod uslovom da se pisanom izjavom odrekao prava na korišćenje roditeljskog odsustva u korist drugog roditelja;
5) kada je jedan od roditelja na izdržavanju kazne zatvora.

Od kraja 2024. više nijeste u obavezi da doznake za porodiljsko i roditeljsko odsustvo uzimate od ljekara u domovima zdravlja, već je sva procedura oko refundacije naknada zarada sada obaveza poslodavaca. Zahtjeve podnose preko portala porodiljsko.gov.me.
Ključne prednosti portala su mogućnost podnošenja zahtjeva online, praćenje statusa predmeta i digitalno preuzimanje rješenja, čime se izbjegava potreba za fizičkim dolaskom u institucije. Na ovaj način, administrativni procesi su znatno ubrzani, dok su troškovi i vrijeme poslodavaca značajno smanjeni.
Osim olakšica za poslodavce, digitalizacija ovih usluga predtavlja veliku prednost i za porodilje, koje su svakog mjeseca morale da po doznake odlaze u Dom zdravlja

Pod uslovima propisanim Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (“Službeni list CG”, broj 24/19), nezaposleno lice može da ostvari pravo na:
novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, u skladu Zakonom;
novčanu pomoć i naknadu troškova prevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja i uključivanja u druge mjere usmjerene na povećanje zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti, u skladu sa Zakonom i aktom Ministarstva rada i socijalnog staranja;
jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova, ako zasnuje radni odnos na neodređeno vrijeme van mjesta prebivališta, u skladu sa aktom Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Pored ovih prava, nezaposleni roditelj može, ukoliko ispuni potrebne uslove, ostvariti i osnovna materijalna davanja u oblasti socijalne zaštite (materijalno obezbjeđenje, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, zdravstvena zaštita, jednokratna novčana pomoć, naknada roditelju ili staratelju korisnika prava na ličnu invalidninu), kao i materijalna davanja iz dječije zaštite (naknada za novorođeno dijete, dodatak za djecu, troškovi ishrane u predškolskim ustanovama, pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama, naknada po osnovu rođenja djeteta).

Posebno je značajno naglasiti da se usvojenje može zasnovati samo ako je to u najboljem interesu usvojenika.
Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ili sestra. Staratelj ne može usvojiti svog štićenika dok ga organ starateljstva ne razriješi dužnosti staratelja.
Ne može se usvojiti dijete prije proteka tri mjeseca od njegovog rođenja.
Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, ovo se dijete može usvojiti po proteku jedne godine od njegovog rođenja, ako nema izgleda da će se ono podizati u porodici roditelja, odnosno drugih bližih srodnika.
Dijete čiji su roditelji nepoznati može se usvojiti tek po proteku tri mjeseca od njegovog napuštanja.
Usvojenje između stranog državljanina kao usvojioca i domaćeg državljanina kao usvojenika ne može se zasnovati. Izuzetno, strani državljanin može usvojiti dijete ako se ne može naći usvojilac među domaćim državljanima. U tom slučaju, potrebna je saglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalnog staranja. Saglasnost za usvojenje daje se na osnovu mišljenja stručne komisije.
Usvojiti može samo lice koje je u starosnom dobu od 30 do 50 godina i da je starije od usvojenika najmanje 18 godina. Usvojioci koji zajednički usvajaju isto dijete, mogu usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uslove. Ako usvojioci usvajaju i djecu koja su sestre i braća, ili sestre i braća po majci ili ocu, usvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava uslove samo u odnosu na jedno dijete. Ako postoje naročito opravdani razlozi, usvojilac može biti i lice starije od 50 godina, ali starosna razlika između usvojilaca i usvojenika ne smije biti veća od 50 godina.
Usvojiti ne može lice koje:
1) je lišeno roditeljskog prava ili mu je roditeljsko pravo ograničeno;
2) je lišeno poslovne sposobnosti;
3) boluje od bolesti koja može štetno djelovati na usvojenika;
4) ne pruža dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje.
5) je osuđeno za krivično djelo iz grupe krivičnih djela protiv života i tijela, protiv polne slobode i krivičnih djela protiv braka i porodice.
Usvojiti ne može ni lice kod čijeg bračnog ili vanbračnog supružnika postoji jedna od navedenih okolnosti.
Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta, ako zakonom nije drukčije određeno. Za usvojenje nije potreban pristanak roditelja usvojenika:
1) koji je lišen roditeljskog prava;
2) koji ne živi sa djetetom, a tri mjeseca je u većoj mjeri zanemario staranje o djetetu;
3) koji je lišen poslovne sposobnosti;
4) kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete.
Za usvojenje djeteta pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. Ako je staratelj licu zaposlen u organu starateljstva, pristanak za usvojenje daje staratelj za poseban slučaj.
Dijete se može usvojiti do navršenih 18 godina života. Blizanci i braća i sestre među kojima postoji emocionalna povezanost usvajaju se zajedno, a izuzetno mogu da budu usvojeni odvojeno ako ne postoji mogućnost da budu usvojeni zajedno i ako je to u njihovom najboljem interesu. Dijete mogu usvojiti bračni supružnici zajednički, kao i maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja.
Dijete mogu usvojiti i vanbračni supružnici koji žive u vanbračnoj zajednici, kao i vanbračni supružnik roditelja djeteta koje se usvaja ako sa roditeljem djeteta živi u vanbračnoj zajednici. Izuzetno, ministar nadležan za poslove socijalnog staranja može dozvoliti usvojenje i licu koje samo živi ako za to postoje naročito opravdani razlozi i ako je to u najboljem interesu djeteta, u skladu sa ovim zakonom.
Za vođenje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi.
Lice koje želi usvojiti dijete podnosi zahtjev organu starateljstva preko ministarstva nadležnog za poslove socijalnog staranja. Bliže uslove o načinu podnošenja zahtjeva i vođenju evidencije propisaće ministarstvo nadležno za poslove socijalnog staranja. Organ starateljstva, na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza, utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja. Organ starateljstva po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje o podobnosti lica koje želi da usvoji od organa starateljstva njegovog prebivališta, porodičnog savjetovališta, drugih odgovarajućih ustanova, kao i obrazloženo mišljenje odgovarajućih stručnjaka (socijalni radnik, psiholog, doktor, pedagog i dr.)
U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, bračni supružnik lica koje namjerava usvojiti i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta, odnosno boravišta, ako se prebivalište ne može utvrditi. Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja usvojenja, ovaj organ će ovjereni zapisnik odmah dostaviti organu koji vodi postupak. Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i lica koje ga želi usvojiti.
Roditelj svoj pristanak na usvojenje može dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, ali tek kad dijete navrši tri mjeseca života. Organ starateljstva će roditelja, prije nego on da pristanak na usvojenje, upoznati sa pravnim posljedicama njegovog pristanka i usvojenja. Roditelj može odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika. Roditelj čiji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku.
Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva može odlučiti da smjesti dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest mjeseci bez naknade, osim kad je usvojilac strani državljanin. Za vrijeme trajanja smještaja dijete će biti pod posebnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu.
Usvojenje prestaje poništenjem. Usvojenje je ništavo ako prilikom zasnivanja nijesu bili ispunjeni uslovi za njegovu punovažnost predviđeni ovim zakonom. Ništavo je i usvojenje prilikom čijeg zasnivanja je saglasnost data pod prinudom ili u zabludi.

Pravo na dodatak za njegu i pomoć, prema Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, ostvaruje lice kome je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć da bi imalo obezbijeđen pristup zadovoljavanju potreba.
Pravo na dodatak za njegu i pomoć može ostvariti lice, pod uslovom da ovo pravo nije ostvarilo u skladu sa drugim zakonima i da nije korisnik prava na ličnu invalidninu u skladu sa ovim zakonom. Ovo znači da pravo na njegu i pomoć ne ostvaruju samo osobe s invaliditetom nego i osobe koje imaju trajna oboljenja/bolesti, ali da ga ne mogu ostvariti korisnici lične invalidnine
Pravo na njegu i pomoć Vam se ukida ukoliko se smjestite u ustanovu socijalne i dječije zaštite duže od 60 dana od dana smještaja, pod uslovom da su smještaj i ishrana obezbijeđeni na teret tih organa.
U slučaju da ste u postupku ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) pravo na njegu i pomoć se neće uračunavati u mjesečne prihode čiji iznos bi predstavljao ograničenje za ostvarivanje ovog prava.
Zahtjev za ostvarivanje prava na njegu i pomoć, uz prateću dokumentaciju, podnosite Centru za socijalni rad u Vašoj opštini.
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev:
1) lična karta na uvid
2) izvod iz matične knjige rođenih
3) medicinska dokumentacija
4) dokaz da nijesam korisnik prava na dodatak za njegu i pomoć u skladu sa drugim
zakonima
5) dokaz da nijesam korisnik prava na ličnu invalidninu u skladu za Zakonom
Pravo na njegu i pomoć ostvaruje se na osnovu dokaza i neposrednog uvida. Dakle, Komisija Centra za socijalni rad je dužna da Vas pozove „na saslušanje“ i utvrdi činjenice na osnovu razgovora i dostavljene dokumentacije, koju ste priložili uz Zahtjev. Prateća dokumentacija je obavezna kao važan dokaz u postupku utvrđivanja prava na njegu i pomoć. Ovdje se, prije svega, misli na lična i medicinska dokumenta, ili Rješenje o procjeni stepena invaliditeta, Rješenje o usmjeravanju u proces obrazovanja, Rješenje o pravu na ličnu invalidninu ili neko drugo Rješenje kojim se potvrđuje Vaš status.
Visina dodatka za njegu i pomoć iznosi 65.35 eura mjesečno.
Centar za socijalni rad je dužan da donese i dostavi rješenje o zahtjevu za ostvarivanje prava na njegu i pomoć najkasnije u roku od 15 dana, a ako je potrebno sprovesti poseban ispitni postupak, u roku od 30 dana od dana prijema uredno podnijetog zahtjeva, odnosno od pokretanja postupka po službenoj dužnosti.Ukoliko ste ostvarili pravo isplata naknade za njegu i pomoć počinje od prvog dana narednog mjeseca od podnošenja zahtjeva.

Hranitelj može biti osoba koja ima želju i mogućnost da djetetu obezbijedi uslove za život neophodne za njegov pravilan rast i razvoj. Centar za socijalni rad vrši procjenu i odabir hranitelja u skladu sa važećim zakonskim propisima. Tom prilikom se procjenjuju kapaciteti porodice za brigu o djetetu – motivacija i senzibiltet potencijalnih hranitelja, skladnost odnosa u porodici minimum neophodnih socijalno – ekonomskih uslova za prijem djeteta u porodicu.
Porodice koje imaju želju i mogućnost da pomognu djetetu koje je ostalo bez porodične njege treba da podnesu zahtjev za prijem djeteta u hraniteljstvo nadležnom centru za socijalni rad. Stručni tim centra procijeniće podobnost zainteresovanih porodica, a porodice koje zadovolje uslove propisane zakonom dobiće licencu za vršenje hraniteljstva. Na osnovu procjene individualnih potreba djeteta i kapaciteta određene hraniteljske porodice, centar za socijalni rad odrediće kojem djetetu odgovara koja hraniteljska porodica.
Od izuzetne važnosti je da svi članovi buduće hraniteljske porodice budu pripremljeni za dolazak djeteta, kako bi se ono lakše prilagodilo životu u novom porodičnom okruženju. Hraniteljska porodica je u obavezi da njeguje kontakt djeteta sa njegovom biološkom porodicom, kako bi se olakšao povratak djeteta u nju onda kada se za to steknu uslovi i ako je to u najboljem interesu djeteta.
Hraniteljskim porodicama je potrebno pružiti podršku. Ova podrška obuhvata savjetodavni rad sa hraniteljskom porodicom i djetetom, kontinuiranu obuku prije, tokom i nakon smještaja djeteta u novu porodicu, podršku u rješavanju problema (vaspitanje djeteta, sticanje životnih vještina, školovanje, osmišljavanje dnevnih aktivnosti za dijete, upravljanje budžetom), kao i materijalnu podršku od strane države.
Hranitelji su odgovorni za brigu o zdravlju, bezbjednosti, razvoju i obrazovanju djeteta, kao i za pružanje podrške djetetu u sticanju vještina neophodnih za uspješan samostalni život i rad. Identitet djeteta i odnos sa njegovom biološkom porodicom mora se njegovati i očuvati dok je dijete na hraniteljstvu.

Prema izmjenama Zakona o privremenom izdržavanju, pravo na isplatu iz Alimentacionog fonda sada se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, a ne za raniji period. Retroaktivnost se odnosi samo na dokazivanje vremenskog perioda u kojem drugi roditelj nije ispunjavao tu obavezu.
Prema novom Zakonu, uz zahtjev kojim se pokreće postupak podnose se, u originalu ili ovjerenom prepisu, sljedeći dokazi:
– potvrda o mjestu prebivališta, odnosno boravišta roditelja i djeteta;
– dokaz da dužnik izdržavanja nije izmirio obavezu izdržavanja;
– broj žiro računa roditelja;
– izvod iz matične knjige rođenih djeteta;
– dokaz kojim se potvrđuje status za dijete koje je stranac sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom i za dijete koje je azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom koje ima boravište na teritoriji države.
Dokaz da dužnik izdržavanja nije izmirio obavezu izdržavanja ubuduće će biti izvršna isprava javnog izvršitelja.
Centri za socijalni rad mogu, prema Zakonu, tražiti i druge dokaze za utvrđivanje činjeničnog stanja, zavisno od pojedinačnog slučaja, a određivaće i rok u kojem podnosilac mora dopuniti zahtjev.
Dijete ima pravo na privremeno izdržavanje ako dužnik izdržavanja dva mjeseca neprekidno, u cjelosti ili djelimično ne ispunjava obavezu izdržavanja određenu na osnovu izvršne isprave i rješenja o izvršenju ili je ispunjava neredovno. Izmjenama Zakona predviđeno je i da pravo na privremeno izdržavanje imaju i djeca stranci sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom, kao i azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom koji imaju boravište na teritoriji države, pod uslovom da je izvršna isprava javnog izvršitelja donijeta od strane nadležnog organa države.
Pravo na privremeno izdržavanje traje sve dok dužnik izdržavanja ne počne u cjelosti da izvršava obavezu izdržavanja određenu izvršnom ispravom, a najkasnije do navršene 18 godine života djeteta. Pravo na privremeno izdržavanje djeteta, koje je nakon punoljetstva zbog bolesti, tjelesnih ili duševnih nedostataka nesposobno za rad, nema dovoljno sredstava za izdržavanje ili ih ne može ostvariti iz postojeće imovine, traje sve dok dužnik izdržavanja ne počne da izvršava obavezu izdržavanja određenu izvršnom ispravom.
Postupak za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje pokreće se zahtjevom koji u ime djeteta podnosi roditelj koji vrši roditeljsko pravo, staralac djeteta ukoliko ga ima, ili po službenoj dužnosti.
Zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje se podnosi organu starateljstva na propisanom obrascu na crnogorskom jeziku ili jezicima koji su u službenoj upotrebi.
Zahtjev sadrži:
1) lične podatke djeteta, roditelja sa kojim dijete živi, odnosno staraoca djeteta: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, pol, državljanstvo, adresu prebivališta ili boravišta, broj lične karte, odnosno drugog dokumenta na osnovu kojeg se može utvrditi identitet lica;
2) broj bankovnog računa roditelja sa kojim dijete živi ili staraoca djeteta;
3) datum od kada dužnik izdržavanja ne ispunjava obavezu izdržavanja, u skladu sa izvršnom ispravom Javnog izvršitelja.
Organ starateljstva pokreće postupak po službenoj dužnosti na inicijativu pravnog ili fizičkog lica i kada roditelj koji vrši roditeljsko pravo ne pokrene ili odbije da pokrene postupak za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje ili kada se o djetetu stara drugo lice u skladu sa propisima kojim se uređuju porodični odnosi.
Dijete nema pravo na privremeno izdržavanje:
– ako na osnovu odluke organa starateljstva koristi uslugu porodičnog smještaja – hraniteljstva, odnosno uslugu smještaja u ustanovi socijalne i dječije zaštite, odnosno u vjerskoj ili vojnoj školi, odnosno kod organizatora osnovnog policijskog obrazovanja duže od 30 dana, pod uslovom da ne učestvuje u troškovima usluge ili je na izdržavanju kazne zatvora duže od šest mjeseci;
– ako potraživanje izdržavanja na koje se odnosi izvršna isprava više ne postoji
O zahtjevu odlučuje organ starateljstva. Ako se postupak pokreće po službenoj dužnosti, organ starateljstva može od pravnih i fizičkih lica koja raspolažu informacijama i ispravama o okolnostima i činjenicama koje su od značaja za odlučivanje, zahtijevati da te informacije i isprave dostave u roku koji im odredi, bez naknade.
Kada odlučuje o zahtjevu organ starateljstva, rješenjem:
1) usvaja zahtjev u cjelosti ili djelimično i utvrđuje iznos privremenog izdržavanja;
2) odbija zahtjev kao neosnovan, ako utvrdi da nijesu ispunjeni uslovi.
Rješenje o privremenom izdržavanju dostavlja se roditelju sa kojim dijete živi ili staraocu, odnosno posebnom staraocu, ako ga dijete ima, i dužniku izdržavanja, Fondu i Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore. O žalbi protiv rješenja o privremenom izdržavanju odlučuje Ministarstvo. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Protiv drugostepenog rješenja o privremenom izdržavanju može se pokrenuti upravni spor.
Privremeno izdržavanje isplaćuje Fond u mjesečnim iznosima za prethodni mjesec.
Isplatom iznosa privremenog izdržavanja, država stupa u prava djeteta prema dužniku izdržavanja za iznos isplaćen na ime privremenog izdržavanja i kamate na isplaćeni iznos.