Manjak prevencije, neadekvatan sistem kontrole prodajnih i ugostiteljskih objekata, te nedovoljno razvijena svijest u društvu glavni su razlozi zbog kojih sve veći broj maloljetnika u Crnoj Gori konzumira alkohol uprkos zakonskim zabranama. Do njega i dalje dolaze bez mnogo prepreka, što potvrđuju i posljednji rezultati ESPAD istraživanja sprovedenog 2024. godine među učenicima prvog razreda srednje škole. U Crnoj Gori, prema tom istraživanju, 47 % dječaka i 36 % djevojčica probalo je alkohol sa 13 godina ili ranije, a pretjeranoj konzumaciji alkohola (binge drinking) u posljednjih 30 dana bilo je izloženo 27 % dječaka, odnosno 18 % djevojčica.
Anđelija Lučić, projektna menadžerka u nevladinoj organizaciji Forum MNE koja godinama radi na smanjenju konzumacije alkohola među mladima, ističe da dostupni podaci pokazuju intenzivnije kontrole služenja alkohola u ugostiteljskim objektima. Sa druge strane, i dalje, kako navodi, nema podataka o izvršenim kontrolama ili nadzoru prodaje alkohola maloljetnicima u trgovinskim objektima.
“Da bi kontrola prodaje alkoholnih pića maloljetnicima bila efikasna potrebno je na prvom mjestu obezbijediti adekvatna i jasna zakonodavna rješenja kojima će se precizno definisati nadležnosti svih institucija. Potrebno je jasno definisati ko sprovodi nadzor i na koji način. Pored kontrole, važan element je i edukacija zaposlenih u trgovinama i ugostiteljskim objektima”, ističe Lučić.
U organizaciji Forum MNE smatraju i da uključivanje lokalnih zajednica i građana u praćenje i prijavljivanje nepravilnosti može doprinijeti stvaranju društvene odgovornosti i zajedničkog pritiska na poštovanje zakona.
“Samo kombinacija preventivnih mjera, edukacije i dosljedne primjene zakonskih propisa može donijeti dugoročne rezultate”, poručuje Lučić.
Prodaja i služenje alkohola mlađima od 18 godina zabranjeni su u Crnoj Gori Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu i Zakonom o javnom redu i miru, ali se kontrola ne sprovodi u kontiniutitu, niti sa jasnim ovašćenjima. Dio nadzora sprovode inspekcijske službe lokalnih uprava, najčešće uz asistenciju službenika Uprave policije.
Lučić podsjeća da mladi u Crnoj Gori žive u sredini u kojoj je alkohol duboko ukorijenjen u svakodnevni život – dio je kulturoloških, religijskih i društvenih običaja.
“Istraživanje “Zdravstvena kultura i upotreba alkohola među mladima u Crnoj Gori” koje je Forum mladi i neformalna edukacija sproveo u saradnji sa Zavodom za školstvo 2023/2024. godine pokazalo je da svaki treći učenik uzrasta od 13. do 18. godina povremeno ili često konzumira alkohol. Svaki drugi učenik lično poznaje nekog ko koristi alkohol. Mladi na alkohol gledaju kao na način da se opuste, smanje nervozu, ublaže stres ili ojačaju samopouzdanje u socijalnim situacijama. U periodu adolescencije, kada su identitet i samopouzdanje još u formiranju, alkohol se često doživljava kao „alat“ za lakše uklapanje u društvo”, kazala je Lučić.
Mladi potcjenjuju rizike
Jedan od izazova, prema njenim riječima, je i nizak nivo informisanosti o posljedicama konzumacije alkohola.
“Stav Svjetske zdravstvene organizacije je da ne postoji bezbjedna doza alkohola. Mladi često potcjenjuju rizike – kako kratkoročne (npr. nesreće, sukobi, rizično ponašanje), tako i dugoročne (razvoj zavisnosti, oštećenje zdravlja, problemi u učenju i ponašanju)”, rekla je Lučić.
Crna Gora se, kako podsjećaju iz Foruma MNE, suočava i sa nedostatkom dosljedne primjene i kontrole zakonskih odredbi kojima se reguliše prodaja i služenje alkohola maloljetnicima.
“Većina crnogorskih učenika/ca smatra da im je alkohol bez ograničenja dostupan, bilo kad i na bilo kojem mjestu, samo ako imaju novac. Istraživanje koje je Forum MNE sproveo korišćenjem metode “tajni kupac” tokom 2023. i 2024. godine u 8 crnogorskih opština pokazalo da su mladi u pravu – u čak 97% slučajeva maloljetnici su bez problema kupili alkohol. Još jedan izazov je i visok nivo tolerancije odraslih prema konzumaciji alkohola među mladima – često ne vidimo problem u „povremenom“ pijenju, čak i kada je riječ o maloljetnicima, jer se takvo ponašanje smatra „normalnim“ dijelom odrastanja”, kaže Lučić.
I udruženje Roditelji ispitivalo je prošle godine praksu maloprodajnih objekata i ugostiteljskih objekata u blizini osnovnih i srednjih škola u Podgorici kada je riječ o prodaji i služenju alkoholnih pića mlađima od 18 godina. Istraživanjem je provjereno koliko je djeci bilo dostupno da kupe i konzumiraju alkoholna pića i da li ih je iko u tome spriječio, kako je definisano propisima. Socijalni eksperiment pokazao je da su djeca bez problema uspjela da kupe alkohol u čak 14 od 15 maloprodajnim objekata koje su obišli. Od pet ugostiteljskih objekata samo u jednom su zaposleni odbili da ih usluže alkoholnim pićima, nakon što su ih pitali da li imaju 18 godina.
Otkloniti faktore rizika, pružiti alternativu
Forum MNE će, kako najavljuju, i u narednom periodu nastaviti da sprovodi različite preventivne aktivnosti usmjerene na smanjenje stope konzumacije alkohola među mladima.
“Preventivni rad treba da bude zasnovan na otklanjanju faktora rizika, smanjenju uzroka, ranom prepoznavanju problema i pravovremenom reagovanju. Takav pristup nije moguć bez saradnje i koordinacije svih relevantnih aktera – škola, porodica, institucija, lokalnih zajednica i samih mladih. Poseban fokus biće na pružanju alternativa mladima – kroz organizovanje različitih sadržaja, kvalitetnih edukativnih programa i zdravih načina provođenja slobodnog vremena, koji će im biti zanimljiviji i privlačniji od konzumiranja alkohola”, istakla je Lučić.
Da je potrebno kroz edukaciju intenzivno raditi na prevenciji problema upotrebe alkohola među djecom i mladima saglasna je i dr Jelena Kovačević, specijalistkinja dječije adolescentne psihijatrije iz Centra za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore.
Ona upozorava da se smanjuje granica kada djeca počinju da konzumiraju alkohol, što zabrinjava stručnjake, a toj temi se ne posvećuje ni dovoljno pažnje u javnosti.
“Mi treba da držimo granicu između dostupnosti alkohola i djece do 18. godine. Jako je važno koliko dugo ćemo mi da uspijevamo i da održimo tu granicu“, rekla je Kovačević u intervjuu Roditelji pitaju, koji udruženje Roditleji realizuje u saradnji sa agencijom Mina.
Ona ističe da nije isto ako je dijete došlo prvi put u kontakt sa alkoholom sa 17 ili 18 godina ili u sve mlađim razredima osnovne škole. Djeca, kako dodaje, imaju sklonost da pomjeraju i izazivaju granice, a odrasli ih ne uče dovoljno o tome kolika opasnost leži u alkoholu.
“Mi smo ti koji smo modeli našoj djeci. Jako je važno i da ih učimo da to ne treba da se podrazumijeva, da svijet odraslih jeste nešto za šta treba da čekaju i da oni imaju sve vrijeme svijeta za taj period odraslih, a da period djetinstva i adolescencije treba da koriste za mnogo pozitivnije aktivnosti“, rekla je Kovačević.
Ona je istakla da je prevencija prioritet, kada se grade politike i odnos prema mladima.
“Prevencija podrazumijeva da mi dozvolimo dovoljnu edukaciju, da djece ne žele da koriste alkohol i da razumiju koliko je on opasan i štetan za njih i da izbjegnu korišćenje“, rekla je Kovačević.
“Sa prevencijom mora da se počinje ranije nego što smo do sada počinjeli“, naglasila je Kovačević i ukazala na podatak da je 50 odsto djece prije 13. godine ne samo konzumiralo ili probalo alkohol, nego je bilo opijeno.
Kako je navela, politike moraju da budu jako interaktivne i ne treba da budu na bazi predavanja na kojima će djeca da sjede i slušaju, već je potrebno nešto što će ih angažovati.
Neispunjena obećanja
Iz Ministarstva zdravlja prethodnih godina su u više navrata ukazivali na potrebu širenja svijesti o posljedicama pretjerane konzumacije alkohola. Tako su i prošle godine u saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma, naveli da su prepoznavši ove probleme kreirali Program za prevenciju štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori za period od 2022. do 2024. godine. Pojasnili su da se kroz taj dokument problemu upotrebe alkohola pristupa multisektorski, pa su u njegovo rješavanje uključenji Uprava policije, ugostitelji i prehrambeni trgovci i zdravstveni radnici. Međutim, rezultati sprovođenja Akcionog plana za 2023., pokazuju da nije realizovana gotovo nijedna aktivnost koja se odnosi na zaštitu djece i mladih u ovoj oblasti.
Iako je prevencija među maloljetnicima bila jedan od ključnih prioriteta Programa, nisu u predviđenom obimu sprovedene planirane edukacije – radionice i kampanje za učenike, roditelje i nastavnike. U istom periodu nije realizovana ni obuka izabranih doktora i medicinskih sestara o ranom prepoznavanju i radu sa mladima koji konzumiraju alkohol, a ni obuka koju je za učenike te godine trebalo da realizuje Uprava policije. Između ostalom, uprkos planu, nije izrađen ni protokol o postupanju kod intoksikacije maloljetnika, koji je trebalo da obezbijedi jasne smjernice za hitne službe.
Kao jedna od možda najznačajnijih aktivnosti u 2023. godini nije sproveden ni nadzor nad prodajom alkohola maloljetnicima u ugostiteljskim i prodajnim objektima, niti su održane planirane obuke za ugostitelje i prodavce o zakonskim obavezama.
U izvještaju se ocjenjuje da su glavni razlozi nesprovođenja planiranih aktivnosti nedostatak finansijskih sredstava i stručnog kadra, ali i loša koordinacija između Ministarstava zdravlja, prosvjete, policije i lokalnih samouprava.
