Novo PISA testiranje održaće se za deset mjeseci i nadležni moraju da reaguju kako bi đaci pokazali bolje rezultate. Sistem ne funkcioniše kako treba-nema dovoljno časova iz ključnih predmeta, đaci nijesu motivisani, pojedini kadar sa fakulteta koji dolazi u učionice je sporan, riječ je o lošijim studentima…

Ovi stavovi iznešeni su, između ostalog, na okruglom stolu gdje se diskutovalo o međunarodnom takmičenju, a koji su organizovali Sindikat prosvjete i Prosvjetna zajednica.

Pojedini nastavnici su tokom diskusije saopštavali da su entuzijasti, da rade sa đacima, da su voljni i besplatne časove da organizuju i prepreme učenike za novo PISA testiranje.

“Ne bježim od toga, držala bih te časove. Radila bih, samo pomognite, usmjerite šta i kako da radimo u učionicama, da nijesmo sami u ovoj priči”, rekla je profesorica Danijela Jovanović iz Udruženja nastavnika matematike predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Povećanje fonda časova

Iz resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić Stojanović rečeno je da će mijenjati zakone, te da će, između ostalog, povećati fond časova za pojedine predmete, pošto su se učesnici skupa žalili da ne mogu da prenesu znanje, jer nemaju dovoljno časova. Iz Zavoda za školstvo poručili su da im je cilj da osposobe timove koji će pomagati kolegama da se pripreme za PISA testiranje.

Profesor matematike Milan Rosandić iz podgoričke škole “21. maj” smatra da treba da se preduzme sve da se postignu bolji rezultati na duže staze. Kazao je da se od nastavnika traži da motivišu djecu kojoj trebaju novi pristupi.

“Imamo sve više nezainteresovanih učenika. Tu je i borba roditelja samo za ocjenu i ništa više ih ne zanima”, rekao je on.

Tokom diskusije ukazano je da je ključ u svemu- unaprijediti čitalačku pismenost kod učenika.

Nađa Durković iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva rekla je da nešto u sistemu ne radi dovoljno dobro da bi naša djeca bila građani svijeta.

“Nemojmo optuživati djecu, čitanje se uči. Shvatila sam poslije 40 godina rada da ni predmetni program, ni najbolji udžbenici, ni najbolje namjere neće uraditi ništa ako nemate nastavnika koji svakog jutra kada krene u školu počinje svoju reform”, rekla je ona.

Kadar i greške u koracima

Dekan Filološkog fakulteta Igor Lakić kazao je da se na programe za nastavnike upisuje sve manje dobrih đaka- upisuju se sve više oni koji školu završavaju sa dvojkama, trojkama i onda kasnije postaju u najboljem slučaju osrednji profesori.

“Talentovani ne završavaju u učionici. Najbolji treba da budu tu i treba ih motivisati, da li kroz kampanje. Treba nešto naći”, prokomentarisala je profesorica matematike Danijela Jovanović.

Istakla je da su roditelji učinili neke loše poteze.

“Djecu vode na privatne časove, daleko su od škole, idu tamo na treninge, kurseve. Škola nije drugi dom i to je veliki poraz društva”, kazala je Jovanović.

Profesorica sa PMF-a Mara Šćepanović rekla je da je potpuno ubijeđena da današnja prosječna djeca mogu da urade test relativno dobro, bar da uđemo u prvu polovinu tabele, ali da to ne rade, jer se zadaci odrađuju anonimno.

“Oni nemaju ništa od toga, nijesu tako naučeni, da rade timski… Mi smo imali kolektivni duh, to je onaj period socijalizma koji smo prezreli i prešli dalje u neoliberalni kapitalizam i dobili smo individualce. Ovo je rezultat naše težnje, na se, u se i poda se”, rekla je ona.

Analiza i preporuke

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović najavio je da će nakon skupa sačiniti preporuke i uputiće ih nadležnim. Rekao je da je njihova misija da učine obrazovni sistem boljim i da je nužna reforma školstva.

“Godinama nijesu u vrhu na PISA testiranju. Posljednje testiranje nam je najgore bilo. Pričamo o tome kada se dese rezultati, izgalamimo da nije dobro. Nikada nijesmo uradili valjanu analizu”, rekao je Božović.

Krajem prošle godine predstavljeni su rezultati PISA testiranja 2022. godine, te je statistika pokazala da su đaci ostvarili gore rezultate nego na testiranju znanja 2018. godine. Nalaze se ispod OECD prosjeka u matematičkoj, čitalačkoj i naučnoj pismenosti, a to su najslabiji rezultati koje su ostvarili od 2012. godine. Tada je rečeno, između ostalog, da je u planu da se poveća broj funkcionalno pismenih učenika i broj učenika s najvećim postignućima iz oblasti- matematike, čitanja, nauka.

Opterećeni pamćenjem, a test traži razumijevanje

Profesor Vladimir Drekalović predstavljao je određene zadatke iz matematike koji se daju na PISA testiranju, navodeći da smo opterećeni pamćenjem, ma koje struke da smo, a da se na testu traži samo razumijevanje i da se pokaže to.

“Kada imamo zadatak gdje se pojavljuje podatak koji je suvišan, koji nema veze sa zadatkom, tu i mi nastavnici stanemo. Nijesmo učeni tako”, rekao je on.

Jedan od zadataka koji je predstavio glasi:

“Picerija služi dvije vrste pica iste debljine, ali različite veličine. Manje imaju prečnik 30 cm i koštaju 30-zed-a. Veće imaju prečnik 40 cm i koštaju 40 zed-a. Koju picu je isplativije kupiti? Objasniti odgovor…”

Izvor: Pobjeda