Pravosnažnom presudom podgoričkog Višeg suda poništena je odluka Ministarstva prosvjete od prije dvije godine kojom je imenovan Miloš Marović za direktora Srednje građevinsko-geodetske škole “Inž. Marko Radević”, jer je ocijenjeno da nije ispunjavao uslove za tu funkciju i da je izabran mimo zakona. Tamošnji Školski odbor je ovog mjeseca zato razriješio Marovića, a potom ga imenovao- za vršioca dužnosti direktora škole.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kojim sada rukovodi ministarka Anđela Jakšić Stojanović kažu da je Školski odbor na sjednici 10. juna donio odluku o prestanku dužnosti direktora Marovića, u skladu sa presudom Višeg suda, kojom je potvrđena prvostepena presuda podgoričkog Osnovnog suda

“Takođe, na istoj sjednici donijeta je odluka o određivanju v.d. direktora za naredni period. Na prijedlog članova Školskog odbora, a u cilju svrsishodnosti i efikasnosti u radu ustanove, za v. d. direktora imenovan je dosadašnji direktor Miloš Marović”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Neažurna reakcija

Profesor Ivan Durković, koji je bio protivkandidat Maroviću, pokrenuo je ranije tužbu i tražio da se poništi kao nezakonita odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta od 14. aprila 2022. godine i rješenje o izboru direktora. On podsjeća da je Marović izabran u vrijeme kada je Vesna Bratić bila ministarka. Prvostepenu presudu Osnovnog suda potvrdio je Viši sud u Podgorici 28. 11. 2023. godine.

“Kako je evidentno da izabrani kandidat Marović nije ispunjavao uslove za izbor direktora JU Srednje građevinsko-geodetske škole u vrijeme raspisivanja konkursa, neophodno je da se izbor novog direktora javne ustanove izvrši između preostala dva kandidata koja ispunjavaju Zakonom propisane uslove”, naveo je Durković.

On je istakao da na sjednici Školskog odbora “koja funkcioniše u okrnjenom sastavu – prisutna četiri člana, dva člana podnijela ostavku, jedan član opravdano odustan, prisutni članovi donose odluku kojom se aktuelni direktor, koji neovlašćeno obavlja funkciju više od šest mjeseci, razrješava i isti imenuje za v. d. direktora“. Ne uzimajući u obzir, kako kaže, činjenicu da imenovani ne ispunjava Zakonom propisane uslove.

Durković kaže da je na sjednici Nastavničkog vijeća koja je održana juče pitao predsjednika Školskog odbora Bratislava Radunovića ko su članovi ŠO koje bira Ministarstvo, a da su učestvovali u izboru Marovića na sjednici od 10.juna.

“Naveo je gospodina Vladimira Vujovića koji je, inače, podnio ostavku na tu poziciju 25. aprila ove godine, što se može vidjeti na portalu Agencije za sprečavanje korupcije”, kaže Durković Pobjedi.

On je ispričao i da je “zbog neažurnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za postupanje po pravosnažnim presudama, krajem aprila upoznao državnu sekretarku Draganu Babović sa presudom, koja je izjavila da će obavijesiti direktoricu Direktorata za gimnazije i srednje škole o problemu”.

“U daljem kontaktu sa njom, obaviješten sam da je direktorica Direktorata za gimnazije i srednje škole obavijestila predsjednika Školskog odbora Bratislava Radunovića, o pravosnažnim presudama i daljem postupanju. Kako se on nekoliko puta oglušio na dalja postupanja, dana 3. juna 2024. godine sam obavijestio Nastavničko vijeće o problemu i insistirao da se što prije postupi po pravosnažnoj presudi”, rekao je Durković.

Ministarstvo je na pitanja Pobjede jesu li reagovali u ovom slučaju i šta planiraju da učine, odgovor svelo na rečenicu kojom podsjećaju da, po zakonu, direktore imenuje i razrješava Školski odbor.

Ukazivao na propuste

Durković, s druge strane, ističe da ustanova više od šest mjeseci funkcioniše nezakonito, te da smatra da bi nadležne institucije tim prije trebalo da postupe po pravosnažnoj sudskoj odluci i uklone sve napravilnosti.

“Nekoliko puta sam se obraćao Ministarstvu prosvjete i ukazivao na nepravilnosti u toku konkursa, nezakonitostima koje su odradili službenici Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, obavio razgovor sa državnim sekretarom Klimenta Zejnelom koji me informiše da je formirana komisija koja će da utvrdi neregularnosti i ispravi ih, ali do danas nemam informaciju ko je sačinjavao istu i koji je njihov odgovor”, kaže Durković.

Nema ni dovoljno godina radnog iskustva

Viši sud je ocijenio da je prvostepeni Osnovni sud pravilno zaključio da Marović nije ispunjavao posebne uslove za izbor direktora javne ustanove. U vrijeme podnošenja prijave nije zadovoljavao uslove koji se odnose na godine radnog iskustva u nastavi, odnosno nije imao sedam godina radnog iskustva.

Viši sud je konstatovao i da je pravilno rezonovanje suda da Marović nije ispunio ni uslov koji se odnosi na program razvoja javne ustanove. Podnio je program, odnosno razvojni plan škole koji nije sam uradio, već ga je radilo njih petoro. Istaknuto je da to ne može imati karakter programa razvoja javne ustanove. Program, kako se navodi, mora biti izrađen individualno do svakog kandidata, s obzirom da predstavlja njegovu ličnu viziju razvoja javne ustanove u toku trajanja mandata na na funkciji direktora.

Zloupotreba diskrecionog prava

U presudi je ocijenjeno i da je neosnovana žalba tužene kojom se pobija prvostepena odluka, a gdje se navodi da ministar ima diskreciono pravo da izabere kandidata za direktora javne ustanove.

“U to vrijeme je ministar imao pravo da vrši izbor direktora, ali je za svoju odluku morao dati razloge. Diskreciono pravo ministru ne daje za pravo da može za direktora izabrati lice koje ne ispunjava neki zakonom propisani uslov. U konkretnom slučaju izabrani kandidat nije ispunjavao poseban zakonski uslov da može biti biran za direktora javne ustanove, pa samim tim njegova prijava nije ni mogla biti razmatrana, već je ista morala biti odbačena”, navedeno je u presudi.

Dodaju da se ispunjenost kako opštih, tako i posebnih uslova mora cijeniti u vrijeme raspisivanja, odnosno isticanja vremena predviđenog za podnošenje prijava na raspisani konkurs.

Nadležni su ove godine u više navrata ukazivali da je problem što je izmijenjenim zakonom od prije nekoliko godina omogućeno da školski odbori biraju direktore škola, ali da je učinjen propust, u smislu toga što to tijelo ne može niko da kontroliše ukoliko ne postupa po propisu. Tako je Prosvjetna inspekcija u martu kazala Pobjedi da su ove i prošle godine podnijeli 18 prijedloga za razrješenje direktora/ica obrazovno-vaspitnih ustanova, a školski odbor nije uvažio čak  njih 15. U dva slučaja je razriješen direktor, dok se za jedan predmet ne zna kakav je ishod.

Ministarka Jakšić Stojanović saopštila je nedavno da je poražavajuće da Ministarstvo nema nikakav mehanizam djelovanja.

Ona je objasnila da to znači da su u Ministarstvu nemoćni ukoliko školski odbor donese odluku da ne treba razrješenje.

“Moja molba će biti svima da podržite izmjene Zakona o opštem obrazovanju, jer je to nužan preduslov da bismo osnovne stvari doveli u red i bez toga nema reforme obrazovnog sistema”, rekla je Jakšić Stojanović.

Izvor: Pobjeda