Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore, koje su na snazi još od januara 2022. godine, a propisuju strože kazne za počinioce krivičnih djela protiv polne slobode, u barskom Osnovnom sudu se ne primjenjuju. To je u izjavi za Primorski portal indirektno potvrdila PR Osnovnog suda u Baru, sudija Tamara Spasojević, pozivajući se na odredbe starog zakona, kojima se sudije očigledno i dalje rukovode.
Nakon posljednjeg slučaja kada je sudija Valentina Vuković osudila na samo 20 dana zatvora okrivljenog I.S. za nedozvoljene polne radnje nad maloljetnicom, iz tog suda je stiglo i obrazloženje o dosadašnjoj praksi pri izricanju kazni za ovo krivično djelo.
Spasojević je za Primorski navela da je dosadašnja praksa Osnovnog suda u Baru za krivično djelo nedozvoljene polne radnje pokazala da su uvijek izricane visoke kazne zatvora u rasponu od šest mjeseci zatvora pa do maksimuma koji je predviđen za ovo krivično djelo, od dvije godine zatvora.
Takva kaznena politika, međutim, važila je sve do početka 2022. od kada je na snazi nova verzija Krivičnog zakonika, prema kojoj je kazna za nedozvoljene polne radnje od jedne do pet godina. Izmjenama ovog akta tada su ukinute i sve novčane kazne, a uvedene su strože sankcije i za ostala krivična djela protiv polne slobode, posebno u slučaju kada su žrtve maloljetnici i nemoćna lica.
Prema navodima Primorskog portala, u konkretnom slučaju iz Bara okrivljenom je izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 dana, pri čemu je sudija prilikom donošenja odluke kao olakšavajuce okolnosti cijenila porodične prilike okrivljenog, jer je oženjen i otac četvoro djece, priznanje krivičnog djela i činjenicu da ranije nije osuđivan.
Sa druge strane, prema odredbama Krivičnog zakonika, ako je krivično djelo učinjeno prema licu koje pripada posebno ranjivoj kategoriji lica (djeca, lica sa invaliditetom, trudna žena, starija lica, izbjeglice), sud će tu okolnost uzeti kao otežavajuću.
Portparolka Osnovnog suda u Baru potvrdila je da je protiv presude tog suda K.br.134/23 od 19. aprila Osnovno državno tužilaštvo u Baru izjavilo žalbu 16. maja.
“Predmet će, čim se za to steknu zakonski uslovi, u najkraćem roku biti ekspedovan Višem sudu u Podgorici radi odlučivanja o istoj”, kazala je sudija Spasojević.
Istakla je da je sudija samostalan i nezavistan u donošenju svojih odluka, te da se radi o nepravosnažnoj presudi.
Šta propisuje Krivični zakonik
Krivičnim zakonikom, koji je usvojen u decembru 2021, korigovana je kaznena politika za sva krivična djela protiv polnih sloboda, koja se tiču zaštite maloljetnih i nemoćnih lica. Za krivična djela silovanje, obljuba nad nemoćnim licem, obljuba sa djetetom i obljuba zloupotrebom položaja, zakon propisuje da počinilac može biti kažnjen i kaznom dugotrajnog zatvora u trajanju od četrdeset godina.
Kazna dugotrajnog zatvora može biti presuđena za silovanje ukoliko je nastupila teška tjelesna povreda žrtve, ako je bilo više izvršilaca ili je to učinjeno na naročito svirep ili ponižavajući način. Ista kazna može biti izrečena i ako je u pitanju silovanje maloljetnika ili je to djelo imalo za posljedicu trudnoću.
Za krivično djelo obljuba sa djetetom propisana je kazna zatvora u trajanju od pet do petnaest godina, umjesto tri do 12 godina, kako je bilo ranije. Ako je kao posljedica toga nastupila teška tjelesna povreda djeteta, ako je djelo izvršilo više lica ili je djelo imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se, umjesto pet do petnaest, kazniti zatvorom najmanje deset godina.
Ako je usljed ovih djela nastupila smrt djeteta, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset ili kaznom dugotrajnog zatvora.
U segmentu Krivičnog zakonika koji se bavi obljubom zloupotrebom položaja navodi se da će nastavnik, vaspitač, staralac, usvojilac, roditelj, očuh, maćeha ili drugo lice koje zloupotrebom svog položaja ili ovlašćenja izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa maloljetnikom koji mu je povjeren radi učenja, vaspitavanja, staranja ili njege, biti kažnjen zatvorom od tri do 12 godina, a do posljednjih izmjena ta kazna je bila od jedne do deset godina. Ako je to djelo učinjeno prema djetetu učinilac će, umjesto ranijih tri do 12 godina, biti osuđen na najmanje deset godina zatvora.
Ako je djelo imalo za posljedicu trudnoću, počinilac će se kazniti zatvorom u trajanju najmanje 15 godina, umjesto tri do 15 kako je bio slučaj do kraja 2021. godine. Ako je usljed ovog djela nastupila smrt djeteta, zakon propisuje i kazne dugotrajnog zatvora.
Propisano je i da počinioci krivičnih djela protiv polne slobode i nakon izlaska sa robije, budu pod višegodišnjim obaveznim nadzorom, a podaci o njima naći će se u registru. Do danas, to se ne primjenjuje u praksi, registar ne funkcioniše, a još nisu usvojeni ni podzakonski akti koji bi regulisali mjere nadzora.
