U dvije osnovne škole u Podgorici, “Oktoih” i “Milorad Musa Burzan”, u odnosu na učenika kojem je zbog problema u ponašanju izrečena mjera premještanja, nije postupano u njegovom najboljem interesu. To se, pored ostalog, navodi u mišljenjima koja je objavio Zaštitnik za ljudska prava i slobode.

Jedno se odnosi na pritužbu roditelja OŠ “Oktoih”, koji su se Ombudsmanu obratili zbog vršnjačkog nasilja u toj školi, navodeći, pored ostalog, da učenik XX godinama sprovodi nasilje. Tom učeniku je tokom 2022. izrečena vaspitna mjera premještaj u drugo odjeljenje, potom i mjera premještaj u drugu školu – “Milorad Musa Burzan”, a roditelji druge djece žalili su se jer se ta mjera ne sprovodi.

Drugu pritužbu podnijeli su roditelji učenika kojem je izrečena mjera, pošto OŠ “Milorad Musa Burzan” nije prihvatila da njihovo djete, po izrečenoj mjeri, bude đak te škole.

U odnosu na prvu pritužbu, Zaštitnik, pored ostalog, u zaključnoj ocjeni navodi da su u ispitnom postupku utvrdili da je OŠ “Oktoih” preduzimala određene radnje i mjere u odnosu na učenika XX.

“Međutim i pored preduzimanja određenih mjera, u skladu sa zakonom i važećim pravilnicima, nije se vodilo računa o najboljem interesu djeteta, a postavlja se i pitanje svrsishodnosti određenih mjera s obzirom na to da u dugom vremenskom periodu nisu dale željene rezultate”, navodi se u mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković.

Kako se dodaje, u odnosu na učenika XX, u skladu sa utvrđenom procedurom, preduzimane su određene mjere u cilju sankcionisanja neprihvatljivog ponašanja, od kojih je jedna prebacivanje u drugo odjeljenje tokom školske 2022/2023.

“Zaštitnik primjećuje da izrečena mjera nije dala rezultate, ali isto tako se iz dostavljene dokumentacije primjećuje da psihološko-pedagoška služba nije intenzivno pružala podršku ovom učeniku, kao ni drugim učenicima u odjeljenju”, navodi se u mišljenju.

Tokom ispitnog postupka, Zaštitnik je potvrdio navode roditelja koji su podnijeli pritužbu da je određeni broj učenika napustio odjeljenje u koje je, po izrečenoj mjeri, XX premješten, ali je utvrđeno i da su određeni učenici promijenili školu zbog drugačijeg rasporeda smjena, a da se za tri učenika ne zna razlog napuštanja.

Zaštitnik navodi i da izrečena mjera “premještaj u drugo odjeljenje” nije dala rezultat, što je potvrđeno izricanjem najstrože mjere “premještaj u drugu školu”, nakon kratkog perioda. Zaštitnik ne spori da je izricanje takve mjere predviđeno propisima, da je sastavni dio obrazovanja, da je legitimno i u mnogim slučajevima svrsishodno, “jer učenik/ca koji je učinio povredu dužnosti, nakon toga u velikom broju slučajeva i popravi svoje ponašanje”.

Izricanje mjera je, dodaju, neophodno i zbog djeteta koje je počinilo povredu dužnosti, ali i drugih učenika, da bi mogli i oni uvidjeti da postoje granice koje se ne mogu tolerisati.

Međutim, u konkretnom slučaju, zaštitnik navodi da preduzimane mjere “nisu dale željene rezultate, s obzirom na to da je svaka sljedeća mjera bila teža od predhodne”.

Zaštitnik, takođe, primjećuje da obrazovna ustanova nije uključivala druge službe u cilju pružanja pomoći učeniku, uvidjevši da postojeći mehanizmi ne daju rezultate.

“Osim toga, Zaštitnik primjećuje da je najstrože zaprijećena vaspitna mjera ‘premještaj u drugu školu’ izrečena odlukom Nastavničkog vijeća 25. 5. 2023, a da je sprovođenje ove mjere uslijedilo u školskoj 2023/2024. godini, odnosno Odlukom komisije za premještaj učenika od 4. 10. 2023, a učenik XX je pohađao OŠ ‘Oktoih’ do sprovođenja mjere. Ova okolnost ukazuje da škola nije dala šansu da je učenik eventualno promijenio svoje ponašanje, niti mu daje šansu da narednu školsku godinu započne drugačije, već mu se na početku školske godine traži premještaj zbog ponašanja koje je ispoljavao u prethodnoj školskoj godini”, navodi se u mišljenju.

Tim stavom, kako se dodaje, “škola ne odražava dobru volju da pomogne učeniku i pruži mu priliku uz podršku, ukoliko je potrebna, za promjenu ponašanja i bolje rezultate u prestojećem klasifikacionom periodu”.

U drugom mišljenju, u vezi sa pritužbom roditelja istog učenika, na rad OŠ “Milorad Musa Burzan, u vezi ostvarivanja prava njihovog djeteta na obrazovanje, piše da su roditelji, pored ostalog, naveli da direktorica te škole ne dozvoljava da se sprovede odluka Ministarstva prosvjete o premještanju XX u tu školu…

U zaključnoj ocjeni, u mišljenju koje takođe potpisuje Snežana Mijušković, navodi se da je Zaštitnik utvrdio da je, usljed (ne)postupanja JU OŠ “Milorad Musa Burzan”, u koju je prepisan u zakonitom postupku, maloljetnom XX u jednom periodu bilo onemogućeno da pohađa osnovno obrazovanje. Dodaje se i da je u jednom periodu, usljed postupanja obrazovno vaspitnih ustanova – tzv ‘prebacivanja’ iz jedne u drugu, učenik doveden u situaciju neizvjesnosti nastavka obrazovanja.

“Imajući u vidu da dvije osnovne škole nisu bile saglasne da se prepiše u njihovu školu, pokazujući nespremnost da mu otvore svoja vrata, te pruže pomoć i podršku, očekujući da se učenik premjesti u neku četvrtu školu. Odbijanje dvije osnovne škole da prime učenika koji je iskazivao probleme u ponašanju, nije bilo u skladu sa njegovim najboljim interesom, kao ni ciljevima obrazovanja i vaspitanja”, navodi se u mišljenju.

Dodaje se da su obrazovne ustanove takvim postupanjem “doprinijele organizovanju protesta u školskom dvorištu, o čemu su izvještavali i mediji”.

“A što je sve zajedno doprinijelo dodatnoj viktimizaciji mal. XX”, i dodaju da su roditelji učenika, zbog takvog postupanja, bili prinuđeni da X prepišu u novu školu, gdje sada redovno pohađa nastavu.

Zaštitnik navodi i odgovor Uprave škole “Milorad Musa Burzan”, u kojem oni kažu “da je razumno da škola od učenika očekuje dobro ponašanje”, da “vaspitno kažnjavanje učenika predstavlja sastavni dio procesa obrazovanja”, i da “u ovom slučaju nije uzgroženo pravo na obrazovanje” i da “preduzete radnje prilikom izvršenja odluke nadležnog ministarstva, predstavljaju razmatranje svih interesa javnosti”.

U vezi sa tim, Zaštitnik je naveo da “Škola nije u potpunosti shvatila svoju obavezu, jer se ne radi o postupku prema maloljetnom X, već izvršavanju konačne odluke Ministarstva prosvjete” i da je škola “i pored pomenute odluke odbila da primi učenika u namjeri zaobilaženja potencijalnog ‘problema’”.

Dodaju da cijeniti unaprijed da učenik koji se prepisuje u tu školu može praviti određene probleme – nije pedagoški.

“To svakako roditelji koji su iskazali protest nisu morali da znaju, ali profesionalci i uprava škole, jesu i bili su dužni da to preduprijede”, navodi zaštitnik.

U ispitnom postupku, Ombudsman je primijetio i da se JU “Milorad Musa Burzan”, osim Ministarstvu (tražeći da se još jednom sagleda izrečena mjera), obratila i podgoričkom Centru za socijalni rad.

Zaštitnik navodi da je CSR “važan i neizostavan u slučajevima nasilja među djecom koje se ponavlja i u slučajevima neprilagođenog ponašanja”, da može da pruži podršku roditeljima učenika, kao i pedagoško-psihološkoj službi, kako bi se zajednički prevazišli problemi i pomoglo djetetu i porodici.

“Međutim, u ovom slučaju, Škola se nije obratila Centru za pomoć u radu sa djetetom/porodicom, već da da mišljenje o tome da li je ta škola pogodna za nastavak školovanja učenika koji je premješten u istu. Ovakvo postupanje Škole dovodi u pitanje svako buduće izvršenje vaspitne mjere premještaj u drugu školu, jer bi svaka obrazovno vaspitna ustanova, mogla da opstruira izvršenje te odluke, što nije u interesu učenika i obesmišljava izrečenu mjeru”, navodi se u mišljenju.

U oba slučaja, Zaštitnik je dao preporuke i resoru prosvjete i ovim podgoričkim školama.

Ministarstvu, u mišljenju na pritužbu koja se odnosi na OŠ “Milorad Musa Burzan”, preporučeno je da “u budućim slučajevima, po donošenju konačne odluke o prepisu učenika/ce po izrečenoj vaspitnoj mjeri, preduzme sve radnje i mjere radi izvršenja iste i ne dozvoli opstrukcije vaspitno-obrazovnih ustanova, a u cilju poštovanja pozitivnih propisa”.

Objema školama preporučeno je da uspostave tješnju saradnju sa CSR, radi upoznavanja sa nadležnostima organa starateljstva i zajedničkog djelovanja u slučajevima nasilja i neprimjerenog ponašanja učenika ili roditelja, kao i da intenziviraju aktivnosti usmjerene na smanjenje vršnjačkog nasilja – preventivne i edukativne programe i radionice sa učenicima i roditeljima…

Izvor: Vijesti