Za roditelje djece, koja imaju urođene anomalije i čiji zdravstveni problemi zahtijevaju višegodišnje praćenje, opsežnu dijagnostiku i ozbiljne hirurške zahvate, neprocjenjivo je kada kompletno liječenje mogu ostvariti u svojoj zemlji. Iako nikada ne mogu izbjeći brigu, stres i neizvjesnost tokom liječenja i dugotrajnih boravaka u bolnici sa djetetom, veoma im je važno da se porodice ne razdvajaju, da nemaju dodatnih troškova i putovanja, ali i da su u poznatom okruženju. Tu mogućnost posebno cijene oni koji se već godinama bore za zdravlje djece, često van Crne Gore. Među njima je i majka jedne trogodišnje djevojčice, koja se raduje postignućima tima Odjeljenja dječije urologije Instituta za bolesti djece, koji su stalnom edukacijom, saradnjom sa svjetski priznatim ljekarima i uz donacije, obezbijedili kompletno liječenje svojih pacijenata.  

Nada se da će crnogorski zdravstveni sistem, posebno u dijelu koji je tiče najmlađih, i u drugim oblastima napredovati i da će sve rjeđe biti potrebno da se djeca upućuju na dijagnostiku i operacije u druge države.

Zahvaljujući vrijednoj donaciji NLB banke, Odjeljenje dječije urologije nedavno je nabavilo aparat za urodinamsko ispitivanje, a uskoro očekuju i nastavak obuke u Londonu.

Prema riječima načelnije Odjeljenja, dr Irene Marić, urodinamsko ispitivanje je zlatni standard za utvrđivanje funkcije donjeg urinarnog trakta.

“Ova se metoda, inače neophodna u sklopu evaluacije uroloških pacijenata, nažalost nije nikada sprovodila kod djece u našoj zemlji, a u svim bolnicama, pa i u okruženju makar 20 godina je u redovnoj proceduri. Ipak, nema razloga da se djeca šalju negdje izvan naše ustanove, prvo zato što je broj pedijatrijskih uroloških pacijenata veliki, slanje svakog djeteta košta naš zdravstveni sistem. Treba imati u vidu i situaciju koja je unazad nekoliko godina u bolnicama regiona, termini zakazivanja su prilično dugi, stoga se remeti normalan tok liječenja i potencijalno donose pogrešni zaključci u vezi istog. I na kraju, a ne manje važno, sada imamo obučen kadar. Svakako će našim pacijentima, kao i njihovim roditeljima sada biti mnogo jednostavnije i lakše obaviti potrebno ispiivanje”, ističe dr Marić, uz veliku zahvalnost NLB banci na, ne prvi put pokazanoj, društvenoj odgovornosti.

Za ljekare, posebno urologe i nefrologe, urodinamsko ispitivanje je, kako kaže, od velikog značaja u svakodnevnom radu, u cilju što bolje evaluacije, procjene i određivanja dalje terapije.

Iz ugla roditelja djece sa urološkijm problemima, kako kaže mama Jovana, benefiti su ogromni.

“Porodice se ne razdvajaju, nema potrebe za dužim hospitalizacijama van zemlje, pa samim tim ni djeca ne odstupaju od svakodnevnih obaveza što je jako bitno za njihov bioritam. Mi smo za potrebe dijagnostike i liječenja bili prinuđeni da idemo van Crne Gore, a samo neko ko je to prošao može da razumije koliko je teško i stresno”, ističe Jovana.

Prisjeća se kako je kao svaka buduća mlada majka priželjkivala zdravu djevojčicu iz uredno praćene trudnoće. Umjesto toga, doživjela je da njena beba odmah po rođenju bude premještena na Odjeljenje neonatologije, gdje je operisana već drugog dana.

“Ustanovljeno je da beba ima nekoliko udruženih anomalija. Za nas kao roditelje bilo je posebno teško što je rođena u vrijeme pandemije i mogli smo da dobijamo samo kratke informacije “stabilno je” ili “nije stabilno”. Nekako se sve dešavalo spontano, kada su nas prebacili na Hirurgiju, mislim da ni sami doktori nisu bili svjesni da ja ne znam šta se zapravo dešava i šta nas čeka. Tako sam i saznavala za jednu po jednu dijagnozu. U moru uniformisanih ljudi, sa maskama i vizirima koji su se smjenjivali u tom apartmanu, koji su saosjećali i zbilja bili nadasve ljubazni i požrtvovani, moram izdvojiti dr Marić, koja je od prvog trenutka bila naš vjetar u leđa. Sati, dani i mjeseci provedeni u bolesničkoj sobi, majka koja se još nije od porođaja osvijestila, suočavanje sa takvim dijagnozama, bez psihološke podrške u našem zdravstvu…Spas za svoje mentalno zdravlje našla sam u svakom njenom “idemo dalje, moramo misliti pozitivno, sve će ovo proći… ” Ne želim da govorim o tome kako je spasila život mog djeteta i uspješno odradila nekoliko teških operacija”, kaže mama Jovana.  

Prije nabavke aparata, za urodinamska ispitivanja, pacijente su slali u bolnice regiona, a ponekad su se oslanjali i na kolege iz Kliničkog centra Crne Gore. Sada je, kako kaže dr Marić, sve mnogo jednostavnije i bolje.

“Odmah nakon što su inženjeri iz Italije postavili aparat, počeli smo i prva ispitivanja. Organizovali smo da se to radi svakog četvrtka i do sada smo ih uraditi 18. Vrlo smo zadovoljni kako sve funkcioniše, to vidimo po pacijentima. Indikacije za ovo ispitivanje su relativno široke: svi poremećaji funkcije mokrenja od enureze preko različitih oblika inkontinencije, otežanog mokrenja do ponavljanih urinarinih infekcija rezistentih na terapiju, VUR, sva opstruktivna oboljenja urotrakta, neurogenih bešika. Praktično, dolaze u obzir sva ona stanja u kojima je moguć poremećaj funkcije pored patoanatomskog supstrata, ili se po isključenju organskog oštećenja traga za poremećajem funkcije kao jedinim uzročnikom oboljenja”, objašnjava dr Marić.

Iskoristiti mogućnosti velikih sistema

Tim Odjeljenja za urologiju Instituta za bolesti djece već nekoliko godina sarađuje sa Great Ormond Street Hospital iz Londona.  Svjetski priznatog dječiji urolog profesor dr Imran Mushtaq je do sada operisao veliki broj djece upravo u Podgorici, a izvedene su neke od najkomplikovanijih intervencija.

“Poznato je da imamo saradnju od 2018. godine sa GOSH bolnicom u Londonu, želimo da je sve više unapređujemo, učimo od najboljih, najbolji dolaze kod nas i zajedno radimo neke vrlo ozbiljne operativne zahvate, koje s obzirom na to da smo mali sistem, ne bi bilo moguće raditi u našoj ustanovi. Međutim, trudimo se da i taj mali broj pacijenata sa najkompleksnijim anomalijama bude zbrinut na najbolji mogući način, uz pomoć najboljih, koji su usko specijalizovani i imaju najveći broj urađenih operacija. Osim toga pacijenti su u uslovima koji su im poznati, bez potrebe da se odlazi u inostranstvo za takav vid neophodne hirurgije”, ističe dr Marić.

Smatra da je veoma važno iskoristiti i mogućnost da se uči kako su organizovani veliki zdravstveni sistemi.

“Veliki sistemi nude mogućnost da se uči kako se organizuje jedan ozbiljan zdravstveni sistem, kako naš već odlično edukovan medicinski kadar može svoja znanja standardizovati, nadograditi i prihvatiti dobre primjere”, objašnjava ona.

Ukazala je na značaj stalne edukacije, što je od posebne važnosti za napredak i praćenje savremenih metoda liječenja, ali i za unapređenje na svim poljima rada.

“U toku je priprema druge grupe naših ljekara, medicinskih sestara i instrumentara za odlazak u Great Ormond Street Hospital u Londonu. Cilj nam je kontinuirana edukacija i osposobljavanje mladih sposobnih stručnjaka, koji će raditi u skladu sa savremenim protokolima liječenja. Kada radite u maloj zemlji, a bavite se usko specijalizovaim oblastima, logično je da ćete imati potrebu da odlazite s vremena na vrijeme u velike centre i standardizujete svoja znanja i iskustva. Tako se radi svuda u svijetu i to je primjer dobre prakse”, ističe dr Marić.

Kako je navela, u dogovoru sa prof. Mushtaqom, planiran je nastavak edukacije u trajanju od jedne do tri nedjelje. Taj boravak u Londonu bio bi iskorišćen za edukaciju u operacionoj sali, ali i za odjeljenske poslove i praćenje uroloških pacijenata.

“U uvjerenju smo da se radi o inicijativi čija je realizacija neophodna za adekvatnu edukaciju i obuku, kao i unapređenje organizacije rada i boljeg tretmana pacijenata”.

Potrebna veća ulaganja u zdravstvo

Što se regiona tiče, dječija urologija u Crnoj Gori apsolutno ne zaostaje, već se može reći, kako ističe Marić, da se negdje sa ovako dobrom saradnjom nameće i kao regionalni centar.

“Dolaze nam na liječenje pacijenti iz okolnih zemalja, a sa nabavkom UD aparata, sada možemo pružiti kompletnu evaluaciju naših pacijenata”, rekla je dr Marić.

Ona ističe koliko je entuzijazam važan ako želimo da mijenjamo stvari, a osnov je i za edukaciju, stvaranje boljih uslova…

“Mislim da je neophodna bolja selekcija kada govorimo o izdvajanju neophodnih sredstava, najbolji primjer je da smo urodinamski aparat dobili uz pomoć donacije. Mislim da to nisu velika sredstva koja jedna zemlja ne bi mogla izdvojiti. Uvijek se moramo rukovoditi strukom i znanjem, isticati koliko je to jedino važno i jedino što može napraviti razliku. Niko u inostranstvu ne bi mogao uspjeti bez prepoznatog prije svega znanja, a onda zainteresovanosti da se isto primjeni i stalno nadograđuje. To je ono što se cijeni i što uvijek ima podršku ljudi koji su u svojim profesijama prepoznati kao vrlo uspješni i ostvareni”, ističe Marić.

Urološke anomalije

Iako su kompleksne urođene anomalije urotrakta dosta rijetke, djeca koja ih imaju zahtijevaju cjeloživotno praćenje i liječenje. Sa druge strane, skoro najveći broj urođenih anomalija kod djece, koje su manje kompleksne, spada upravo u domen urologije.   

“Kada govorimo o vrlo kompleksnim i rijetkim anomalijama, npr. ekstrofija bešike i kloaka se javljaju otprilike 1:50.000 novorođene djece, ekstrofije bešike obično kod dječaka, dok kloake kod djevojčica. Potom  valvula zadnje uretre se javlja kod 1:7000 živorođenih. Moram napomenuti da su djeca sa ovako kompleksnim anomalijama pacijenti za cijeli život, neophodan je multidisciplinaran pristup i kompletna evaluacija i stalno praćenje. Ponekad prođe nekoliko godina da se rodi dijete sa ekstrofijom ili kloakom. Međutim, skoro najveći broj urođenih anomalija kod djece spada u domen urologije, jer mnogo veći procenat zastupljenosti imaju refluksivne, opstruktivne anomalije i one koje mi zovemo “one day surgery” anomalije preponske regije, nespuštenih testisa, fimoza i vodenih kila”, pojasnila je Marić.