Trećina učenika, uzrasta od 13 do 18 godina, tačnije 31,7 odsto, povremeno ili redovno koristi alkohol, pokazalo je istraživanje „Zdravstvena kultura i upotreba alkohola kod mladih u Crnoj Gori“, koje je nevladina organizacija Forum MNE sprovela u saradnji sa Zavodom za školstvo Crne Gore.

U istraživanju, čiji je autor mr Zoran Lalević, učestvovala su 7.524 učenika iz svih osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, a od tog broja 57 procenata odgovorilo je da nikada nijesu pili alkohol. Oko 11 odsto anketiranih odbilo je da odgovori na to pitanje.

Kada je riječ o učestalosti upotrebe alkoholnih pića učenici se mogu podijeliti u tri grupe, među kojima su najbrojniji oni koji ne piju alkohol (57%). Učenici koji povremeno piju ( u društvu, na rođendanima) čine 22,3 odsto anketiranih, dok je devet procenata onih koji redovno ili često piju. Među tih devet procenata , svakodnevno pije njih 2,8 %, više puta sedmično 1.9%, a najmanje jednom nedjeljno 4,7 %.

 Neki od ključnih nalaza ukazuju na to da se rasprostranjenost upotrebe alkohola među učenicima iz razreda u razred uvećava, da bi u završnim razredima srednjih škola većina povremeno ili stalno koristila alkohol.

Svaki drugi učenik, odnosno 48 odsto anketiranih, poznaje osobu koja koristi alkohol.

“Sedamnaest procenata učenika, uzrasta od 13 do 18 godina, ima iskustvo pijanstva, a oko devet odsto navilo se više puta. Iz razreda u razred uvećava se i broj učenika koji imaju iskustvo pijanstva“, neki su od rezultata istraživanja, koje je pokazalo da stariji osnovci i srednjoškolci u Crnoj Gori najviše konzumiraju pivo i žestoka pića.

Alkohol lako dostupan

Problem je, kako je kazao autor istraživanja mr Zoran Lalević iz ZZSCG na današnjoj prezentaciji, i uvjerenje učenika da im je alkohol bez ograničenja, na svakom mjestu dostupan, samo ako imaju novac. Tako je odgovorilo čak 75 odsto anketiranih učenika.

„Čak 67 odsto vjeruje da dovoljno dobro ili čak odlično poznaje štetne posljedice alkohola. Neobično je da učenici koji često koriste alkohol najviše vjeruju u svoje znanje o štetnim posljedicama alkohola. Škola ima znatno manji uticaj na informisanost učenika o posljedicama alkohola ( 12,3%) u odnosu na roditelje i vršnjake (42 %), kao i internet (17,9%). Većina učenika/ca smatra da je upotreba alkohola problem mladih (66 %), ali isto tako većina ima neutralan stav prema vršnjacima koji koriste alkohol, ne smatra ih popularnim, ali ih i ne osuđuje. Posebno je zabrinjavajuće da većina učenika/ca, bez obzira na to da li koristi alkohol ili ne, ima razumijevanje za upotrebu alkohola od strane učenika u pojedinim situacijama na primjer na zabavama“, neki su od nalaza ovog istraživanja.

Kako je saopšteno danas, učenici koji koriste alkohol imaju drugačije zdravstvene navike u odnosu na ostale učenike. Oni se manje bave sportom, manje vode računa o ishrani i rjeđe posjećuju ljekara.

„Djeca koja konzumiraju alkohol već u porodici imaju modele za takvo ponašanje. Oni smatraju da njihovi roditelji nemaju stroge stavove o korišćenju alkohola, da ne osuđuju toliko prisustvo kafića i kladionica u blizini škola i nemaju visoka očekivanja kada su u pitanju bavljenje sporta, zdrava ishrana… Učenici koji konzumiraju alkohol nijesu toliko zainteresovani za školu, niti za teme koje se tiču prevencije bolesti zavisnosti, što već po sebi ukazuje na ograničene mogućnosti škole da putem edukativnih programa utiče na stavove i ponašanje ovih učenika“, navodi se u rezultatima istraživanja.

Stavovi učenika pokazali su da učenje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola u redovnoj nastavi ima određeni uticaj da djeca promijene neke svoje stavove: o opravdanosti korišćenja alkohola, stavove prema učenicima koji koriste alkohol, stavove o štetnim posljedicama alkohola…

„Međutim, manje je vjerovatno da redovni školski programi mogu uticati na promjenu ponašanja učenika/ca, pogotovo onih koji sebe deklarišu kao redovne konzumente alkohola. Uticaj povremenih predavanja o štetnim posljedicama alkohola od strane spoljnih eksperata pokazao se još manje efektivnim“.

Istraživanje je pokazalo da učenje o štetnim posljedicama konzumiranja alkohola u izbornom predmetu Zdravi stilovi života može uticati da učenici promijene neke svoje stavove, ali pod uslovom da se nastava realizuje na zanimljiv i učenicima pristupačan način. Trenutno to, kako je naveo veći broj učenika, nije slučaj.  

Preporuke

Jedna od preporuka Zavoda za školstvo, na osnovu sprovedenog istraživanja, je obezbjeđivanje veće zastupljenosti i prepoznatljivosti u nastavi međupredmetne teme posvećene zdravstvenom obrazovanju.

Potrebno je i unaprijediti kvalitet nastave posvećene zdravstvenom obrazovanju u cilju njenog većeg uticaja na stavove i ponašanje mladih.

Osim toga, na osnovu rezultata, jedna od mjera bila bi i unapređenje podrške učenicima u školi kroz veću ponudu vannastavnih aktivnosti i programa koji su usmjereni na prevenciju i razvoj zdravstvene kulture.

Neophodno je, kako je naveo Lalević, i spriječiti pritiska na mlade koji ne konzumiraju alkohol, ali i obezbijediti psihiološku i socijalnu podršku učenicima koji često konzumiraju alkohol.

Svijetli primjer Islanda

Direktorka Zavoda za školstvo Irena Pavlović podjsetila je da je ovo samo jedno od veoma važnih istraživanja koje je ta ustanova sprovela u posljednjem periodu. Govoreći o problemu konzumiranja alkohola među mladima i rizičnim ponašanjima, navela je svijetli primjer Islanda, zemlje koja je donošenjem nacionalne startegije “Svijet otvorenih mogućnosti” uspjela da u periodu od osam godina smanji stopu upotrebe alkohola među mladima sa 42 na svega pet odsto. To je podrazumijevalo angažovanje cijelog društva kroz osmišljavanje brojnih aktivnosti za provođenje slobodnog vremena, podsticaj sporta. TInejdžeri nijesu smai učestvovali u tim aktivnostima da bi se postigli ovakvi rezultati, već su bili aktivnos uključeni svi – roditelji, vaspitači, nastavnici…

Izvršna direktorka NVO Forum MNE Jelena Fuštić istakla je koliko je važno mladima obezbijediti sistem podrške kada imaju problem sa rizičnim ponašanjima, kao i kada se to želi izbjeći. Ona je podsjetila na veliki angažman organizacije na čijem je čelu, u cilju poboljšanja zdravstvene pismenosti mladih. Smatra da je sistem podrške mladima obaveza cijelog društva, a obuhvata i alternativu koja bi trebalo da im se ponudi kako bi prevazišli rizična ponašanja.

Anđelija Lučić iz Forum MNE smatra da ovo sveobuhvatno istraživanje može poslužiti za kreiranje raznih aktivnosti. Fokus je, kao i cjelokupnog petogodišnjeg programa pod nazivom Promijeni pravila igre, koji realizuje Forum MNE, osnaživanje mladih. Ključno je, kako ej navela, saslušati ih i dati im prostor da sami kreiraju svoje vrijeme. Podsjetila je da je i njihovo ranije istraživanje pokazalo da je alkohol mladima lako dostupan, da rano počinju sa konzumacijom, a da sistem kontrole i nadzora nije efikasan.