Pooštravanje sankcija u odnosu na djecu koja su počinioci krivičnih djela nije rješenje. Umjesto toga, treba pružiti podršku porodicama djece sa neprilagođenim ponašanjem, kako bi se neke stvari prevenirale i kako ne bismo ni došli do toga da govorimo o krivičnoj odgovornosti maloljetnika, istakla je izvršna direktorka udruženja Roditelji Kristina Mihailović danas na konferenciji “Borba protiv nasilja nad djecom – mapiranje postojećeg stanja u Crnoj Gori”.

Ovaj događaj dio je projekta Borba protiv nasilja nad djecom kroz uspostavljanje prvog Help centra za podršku u Crnoj Gori – FromPeople2People – Pe2Pe, u okviru IPA Podrška zapošljavanju, socijalnoj inkluziji i socijalnom preduzetništvu, koji udruženje Roditelji sprovodi u partnerstvu sa JU Dom Mladost u Bijeloj.

Mihailović je kazala da, kada se nasilje desi, obično pričamo o kaznama, a treba se fokusirati na period prije toga.

Direktorka Doma Mladost Marela Savić smatra da Crna Gora nije izuzetak u odnosu na savremeni svijet kada je riječ o nasilju.

“O nasilju se razgovora dosta, ali rješenja nema. Upitan je i pristup problemu, za početak da priznamo da problem postoji. Sljedeći korak je da se zapitamo kakav je to naš pristup i da li je adekvatan“, rekla je Savić, ocjenjujući da su oblici nasilja sve brutalniji, posebno vršnjačkog, ali i u porodici, koje indukuje dalje oblike nasilja.

Istakla je da je Dom u Bijeloj na izvoru informacija kad je riječ o nasilju.

“Više od 90 odsto naše djece dolazi iz porodica u kojima su bili izloženi najgrubljim oblicima zlostavljanja, zanemarivanja i zloupotrebe. Porodica je po definiciji najsigurnije mjesto, ali za naše korisnike, porodica je sve, samo nije to“, kazala je Savić.

Prema njenim riječima, ne može se govoriti o tome da zakonska regulativa nije dobra, ali da je pitanje šta se ima na terenu i koliko sve to pomaže da se problem riješi.

“Nijesam na fonu razmišljanja da treba u prvi plan staviti kaznenu politiku, djeca su samo djeca, atmosfera u kojoj žive je ona koju smo mi odrasli kreirali, moramo krenuti od nas i da se svi zapitamo kakvu atmosferu u društvu kreiramo za našu djecu, kakav je naš diskurs, da li u njemu postoji nasilje, prije svega verbalno“, rekla je Savić.

Navela je da treba uzeti u obzir i kontekst u kojem odrastaju današnja djeca, da je digitalni svijet njihova realnost.

Savić smatra da je potrebno kreirati ambijent u kojem će nasilje biti prevenirano.

„Ako dođemo do toga da razmišljamo o sankcijama, gotovo da priznajemo poraz“, poručila je Savić.

Poraz, prema riječima Mihailović, nije opcija i ne smije se dozvoliti.

„Ako prihvatimo poraz, onda nismo dovoljno uradili da djeca imaju drugačije ponašanje, kad se nasilje desi, nikako da shvatimo da je suština problema i rješenja u nama“, rekla je Mihailović.

Svrha projekta Borba protiv nasilja nad djecom kroz uspostavljanje prvog Help centra za podršku u Crnoj Gori, u okviru kojeg je održana konferencija, je poboljšanje sistema podrške porodicama djece sa neprilagođenim ponašanjem i djece koja imaju iskustvo nasilja i njihovim roditeljima, kao i stvaranje nove porodične usluge podrške i kreiranje licenciranog programa obuke za stručne radnike u oblasti obrazovanja i socijalne zaštite u Crnoj Gori.

Koordinatorka projekta iz Udruženja Roditelji Amela Kovačević kazala je da je opšti cilj projekta unapređenje dobrobiti crnogorske zajednice, kroz uvođenje nove socijalne usluge, posebno usmjerene na porodice djece sa neprilagođenim ponašanjem i onih koji su doživjeli nasilje. Ta usluga će ih osnažiti da utiču i mijenjaju ponašanje.

“Konkretno, želimo da unaprijedimo sistem podrške porodicama djece sa neprilagođenim ponašanjem, kako bi se podstakle promjene navika u ponašanju… Cilj je da kreiramo porodični servis podrške u svim opštinama u Crnoj Gori, ali i da kreiramo licencirani program obuke socijalnih radnika, u oblasti obrazovanja i socijalne zaštite“, rekla je Kovačević.

Biće intenziviran i rad SOS roditeljske linije udruženja Roditelji i SOS dječije linije Doma Mladost.

Kako je dodala, u planu je i osnivanje centra za podršku i pomoć porodici i djeci, a biće organizovana i tri programa za roditelje djece sa neprilagođenim ponašanjem.

Nakon predstavljanja projekta, u drugom dijelu događaja organizovan je okrugli sto, u čijem su radu učestvovali predstavnici resornih ministarstava, Savjeta za prava djeteta, skupštinskih odbora, institucija sistema koje se bave socijalnom i dječijom zaštitom, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, nevladinih i međunarodnih organizacija i medija.