Sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, na kome se obrazuju budući učitelji i nastavnici, upozorili su da su odavno prepoznali iskušenja i rizike na putu kojim “ide” obrazovni sistem, ali da je argumentovana kritika srednjoškolskog obrazovanja zanemarena od svih u društvu. Kolektiv Filozofskog fakulteta ocjenjuje da “nedavni prepisivački skandal sa maturskog ispita” vjerovatno nije mogao biti izbjegnut.
“Nedavni prepisivački skandal sa maturskog ispita najvjerovatnije ne bi bio izbjegnut, budući da je on neumitan rezultat, s jedne strane, brojnih reformi obrazovanja koje su, ako je suditi po njihovim plodovima, bile prije protiv obrazovanja, nego za obrazovanje, i, s druge strane, neshvatljive nemarnosti, kako unutar školstva, tako i unutar cijelog društva, prema karakteru i kvalitetu obrazovanja koje naše škole “pružaju” djeci. Da živimo u vrijeme srednjovjekovnih univerziteta, takav nehat bi bio odmah kažnjen od strane vlasti koje bi obrazovnim institucijama nametnule stroge reforme studija. Nasuprot tome, svjedočimo da se pod pritiskom ili svojevoljno, staje u zaštitu neregularnosti, anomije i nekažnjivosti, pa reformatorska ideja ne bi donijela blagotvornu promjenu. Utoliko se Filozofski fakultet UCG osjeća i pozvanim i prozvanim da pomogne, ovoga puta i sa više uspjeha od mitske Kasandre, oživljavanju obrazovnih ideala u našem školskom sistemu koji funkcioniše kao da se oteo kontroli, kao da djeluje mimo nas”, ocjenjuju sa Filozofskog fakulteta.
Oni smatraju da se školstvo, povinujući se imperativu produktivnosti u surovoj “kulturi rezultata”, odvojilo od svoje vodeće ideje, shodno kojoj su obrazovanje i znanje vrijednost po sebi.
“Razvoj osjećanja mjere za lijepo, dobro, istinito, uzvišeno i pravedno, u čemu se sastoji društvena funkcija znanja i obrazovanja, kao da je zastao i poklekao zbog prenaglašavanja ekonomske i tržišne vrijednosti znanja i obrazovanja. Pod pritiskom tržišne logike, kao da se zaboravilo da je obrazovanje prije svega proces kultivacije ličnosti, a ne obuka za radni proces. Na pad kriterijuma u školstvu uticalo je to što je nekada blagotvorni pritisak društvenih obaveza i dužnosti svih učesnika u obrazovnom procesu maltene iščezao. Zato, u odsustvu kriterijuma i vrijednosti koje se danas shvataju kao anahrona zaostavština, “uspjeh” je zagarantovan”, ističu sa nikšićkog Fakulteta.
Smatraju da je akademska tribina Univerziteta Crne Gore na temu “(O)srednje obrazovanje”, koja je održana 21. decembra prošle godine, trebalo da posluži kao alarm svim akterima našeg obrazovnog sistema da se školstvo nalazi u ozbiljnom problemu.
“ Tribina, nažalost, nije privukla interesovanje onih kojih se najviše doticala – predstavnika srednjih škola, nastavnika, roditeljskih savjeta, Ministarstva prosvjete… Takođe, ni mediji nisu označili ovaj događaj stepenom važnosti koji je on, a to svjedočimo danas, zasluživao”, ocjenjuju na Filozofskom fakultetu.
Oni poručuju da zbog svega, školu moramo učiniti mjestom koje se nalazi na distanci od buke i bijesa okruženja, od problema odraslih, mjestom kritičkog sagledavanja i promišljanja sebe i svijeta, sticanja sistematskog i kvalitetnog znanja, čitanja, učenja, pamćenja – svega što služi razvoju ličnosti, odnosno njegovom obrazovanju.
Izvor: Dan
