Institut za javno zdravlje (IJZ) pozvao je roditelje u Crnoj Gori da vakcinišu svoju djecu MMR vakcinom, a ovaj apel uputili su nakon što su se u Srbiji pojavili prvi slučajevi morbila odnosno malih boginja.

Pad obuhvata MMR vakcinom u Crnoj Gori je započeo 2013. godine, kada je sa oko 90% te godine zabilježen pad na 50% 2016. godine. U toku 2020. godine vakcinisano je bilo iznad 20% djece, a sličan procenat je bio i u 2022. godine.

“Prvi potvrđeni slučajevi morbila su već registrovani u regionu, te stoga molimo roditelje da vakcinišu svoju djecu MMR vakcinom u periodu predviđenom za vakcinaciju, jer je to vrijeme kada su najosjetljivija na zarazne bolesti koje se preveniraju ovom vakcinom i omoguće im zdravo djetinjstvo”, navodi se u saopštenju Instituta.

Male boginje nijesu varičele odnosno ovčje boginje

Iz te zdravstvene ustanove su poručili da male boginje mogu uzrokovati izuzetno teške komplikacije kao što su upala pluća i drugih dijelova respiratornog sistema, upala srednjeg uva, encefalitis; kasne sekvele nakon više godina od infekcije, kao što je subakutni sklerozirajući panencefalitis i smrtne ishode.

“Nadamo se da ćemo zajedno uz pomoć roditelja, nacionalnih i međunarodnih partnerskih institucija uspjeti spriječiti epidemiju malih boginja u našoj zemlji i sačuvati zdravlje najmlađih članova našeg društva”, piše u saopštenju.

Epidemiolozi su u kontinuitetu upozoravali da će do epidemije morbila doći, a da je obuhvat vakcinacijom djece u Crnoj Gori izuzetno nizak i nedovoljan za kolektivni imunitet. Učinak manje pokrivenosti vakcinacijom protiv malih boginja doveo na prag izbijanja epidemije malih boginja.

Prvi slučajevi u Srbiji

Prvi slučajevi morbila potvrđeni su kod troje dece, uzrasta do godinu i po dana. Njihovo zdravstveno stanje je za sada dobro, objavio je RTS.

Direktorka Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“ Verica Jovanović kazala je da je njihova referentna labaratorija u Torlaku potvrdila na utorku uzetom od troje dece i jedne odrasle osobe iz Smedereva prisustvo morbila.

Upozorila je da komplikacije mogu biti teške, pa čak i dovedu do smrtnog ishoda što se dešavalo tokom posledenje epidemije.

Najopasnije za djecu mlađu od pet godina

Epidemiološkinja Milena Popović Samardžić objavila je danas da su male boginje najopasnije po djecu mlađu od 5 godina jer u tom uzrastu izazivaju najviše komplikacija. Komplikacije se dešavaju kod 30% inficirane djece.

“Najčešće komplikacije su teške upale uha, teške upale pluća, encefalitis (upala mozga) i stanje koje se razvija 7-25 godina nakon infekcije malih boginja koje izaziva sigurnu smrt je subakutni sklerozirajući panencefalitis, teško stanje zapaljenja mozga”, objasnila je ona.

Popović Samardžić podsjeća da su prije uvođenja vakcine, česte ciklične epidemije morbila odnosile čak 2,6 miliona života godišnje prema podacima SZO. Nakon uvođenja MMR vakcine broj smrtnih slučajeva smanjio se za 73% u periodu od 2000. do 2018. godine. Procijenjeno je da je vakcinacijom protiv malih boginja u ovom periodu prevenirano 23,2 miliona smrnnih slučajeva. Međutim efekti vakcinacije MMR vakcinom zavise od obuhvata. Zahvaljujući vakcinaciji broj smrtnih slučajeva od malih boginja pao je sa 1.070.000 u 2000. godini na 60.700 u 2020. godini (izvor WHO), dodaje ona.

Ona je podsjetila da su male boginje jedna su od najzaraznijih bolesti. Samo 1 inficirana osoba virus će prenijeti na 12-18 osjetljivih osoba. Osoba se smatra osjetljivom ukoliko nije vakcinisana ili nije prebolovala male boginje, objasnila je Popović Samardžić.

“Male boginje su respiratorna infekcija. Virus se prenosi direktnim kontaktom i vazduhom. Dakle kašljem, kijanjem, govorom izbacuju se partikule koje sadrže virus. Te partikule, koje onda udišemo, održavaju su u vazduhu čak i dva sata. Dovoljno je da prođete kroz hodnik ili zatvoren prostor u kom je boravila osoba koja je inficirana, a koja to još uvijek ne zna ili nije prepoznala, jer je osoba zarazna 4 dana prije i 4 dana nakon izbijanja ospe, i da udahnete ove partikule koje sadrže virus. Virus se nalazi u nosu i grlu, zato se testiranje vrši uzimanjem brisa grla i nazofaringsa, kao kod COVIDa. Pored toga, ljekar će uzeti i krv kako bi utvrdio nivo IgM antitijela, koje će vrlo vjerovatno ponoviti i dva puta”, piše dr Popović Samardžić.

Ospa je karakteristična. Crvene, ravne promjene koje počinju na licu i iza uha, a onda se u narednim danima šire ka trupu i ekstremitetima. Ospi prethodi curenje nosa, visoka temperatura, kašljucanje, konjuktivitis (crvene i suzne oči).