Predlogom državnog Budžeta za narednu godinu za naknade za novorođenčad biće opredijeljeno sedam miliona eura, ali još nije poznato da li će izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koje su u toku, biti retroaktivno primjenjivane, odnosno da li će obećane naknade dobiti roditelji beba rođenih ove godine.
Gostujući u emisiji Naglas na TVCG, sekretarka u Ministarstvu finansija Ana Raičevič saopštila je da su na predlog Ministarstva rada i socijalnog staranja prepoznali stavku naknada za bebe kao stalnu u njihovom budžetu, te da je već predloženo da za narednu godinu to izdvajanje bude sedam miliona eura.
„Ono čega se moramo držati su zakonski okviri. Moramo imati pravni osnov za sve isplate i kad su u pitanju ovakve naknade i kada je u pitaću korišćenje tekuće budžetske rezerve. I tu smo limitirani članom 43 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Što se tiče naknada za novorođenčad mi nikada nismo rekli da neće biti isplate. Samo smo rekli da gledamo sistemsko rješenje koje će imati pravno utemeljenje i konkretan zakonski okvir. Nakon toga obezbijedićemo onoliko finansijskih sredstava koliko bude neophodno“, rekla je Raičević.
Spremne izmjene Zakona
Državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović podsjetio je da je 42. Vlada donijela zaključak da se obezbijedi jednokratna novčana pomoć za novorođenčad i zadužila tadašnje Ministarstvo fonansija i socijalnog staranja da stvori uslove da se ta pomoć može isplatiti iz tekuće budžetske rezerve.
„Ne želeći uopšte da prelazim na teren politike, politikanstva ili populizma, nije jasno nešto kod donosioca odluka. Kada nešto obećavate ili želite da uradite prvo morate da sprovedete proceduru. Prvo morate da promijenite Zakon jer znamo da sva davanja iz oblasti socijalne i dječije zaštite moraju da budu na osnovu zahtjeva centrima za socijalni rad, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Sve ono što je 42. Vlada obećala ili donijela odluke da će uraditi, 43. Vlada se trudila da ispuni, a svi mi znamo koliko je sve to teško“, rekao je Stojanović.
On je rekao da je pripremljen nacrt izmjena Zakona, da se očekuje usaglašavanje na još jednom sastanku Radne grupe, te da će tada taj predlog biti upućen na dalju proceduru Vladi, a potom i Skupštini.
Prema njegovim riječima, na rad Radne grupe uticali su i hakerski napadi.
Stojanović smatra da je ova situacija pokazala da treba biti posebno pažljiv kada su u pitanju ovakve teme, koje targetiraju najosjetljivije u našem društvu – novorođenu djecu i njihove porodice.
„Ako već nešto takvo obećavamo i želimo da uradimo treba prvo da stvorimo zakonske i sve ostale preduslove, a ne da obećate nešto za što treba mnogo vremena da se sprovede i onda optužujete administraciju koja je došla nakon toga. To apsolutno ne prihvatam. Ne želim da aboliram naše Ministarstvo od vremena koje je prošlo ali mislim da smo imali i objektivnih teškoća da to završimo“, rekao je Stojanović, dodajući da je najvažnije da će obećano biti ispunjeno.
On nije mogao da precizira da li će se izmijenjeni dio Zakona odnositi i na bebe rođene u 2022. godini i da li će im biti isplaćene naknade u iznosu od 1.000 i 500 eura, koje su im obećane u martu ove godine.
„Kada izađe sam nacrt Zakona tada ćemo imati pravu informaciju da li će biti moguća retroaktivna primjena“, rekao je on.
Obećanja i odgovornosti
Predstavnica Udruženja Roditelji Lepa Žunjić istakla je da su roditelji, koji su očekivali obećane naknade, svih prethodnih mjeseci bili žrtve obmana i lažnih obećanja.
„Moramo uzeti u obzir da je to odluka koju je donijela i usvojila Vlada. Građanima je nešto obećano, a od marta mjeseca svi se u institucijama ponašaju tako da kao da izbjegavaju odgovor koji su nam sada dali – da naknada neće biti do kraja godine. Pored toga što su građani obmanuti i što je donijeta odluka zbog koje su razočarani, mi mjesecima trpimo na neki način obmane, a jednostavno se moglo odmah reći NEMA. S druge strane postojala su raznorazna opravdanja – da će naknada biti, pa da nema novca, pa da ima, pa da nemamo zakonsku osnovu, kao i da ne možemo planirati budžetsku rezervu ako nema zakonske osnove. Moramo se sjetiti da je to i nekada ranije bila praksa, pa smo iz budžetske rezerve imali naknade za troje djece. Onog trenutka kada postoji volja onda postoji i mogućnost da se nešto realizuje“, istakla je Žunjić.
Prema njenim riječima, može se diskutovati o tome da li je ovo dobro rješenje, da li je odluka diskriminatorska, kao i da li je prebrzo donijeta.
„Možemo razgovarati i o onome što smo molili sve prethodne Vlade a to je da se napravi pronatalna politika, koja nam je neophodna jer vidimo kakvo je stanje. Međutim, običnog građanina i roditelja sve to ne treba da interesuje. Vlada je donijela sama odluku i treba da bude odgovorna i da ispuni svoju odluku. Nas kao roditelje i kao Udruženje uopšte ne interesuje koja je Vlada u pitanju, koja je politika, da li je nešto populistički ili nije. To su stvari kojima se bave političke partije. Ono što nas interesuje i gdje mi kao građani treba da se potrudimo i stavimo tačku jeste – kada nam se nešto obeća treba da se ispuni, jer nas tako poštujete, uvažavate i čujete“, rekla je Žunjić.