Više od polovine vaspitnih grupa u javnim predškolskim ustanovama u Crnoj Gori je prebukirano, a problem je najizraženiji u Podgorici, Baru i Budvi. Najbrojnija grupa je u Javnoj predškolskoj ustanovi (JPU) “Đina Vrbica” iz Podgorice, u koju je upisano 81 dijete.

Potrebu za novim objektima ili proširivanjem trenutnih prostornih kapaciteta imaju javne predškolske ustanove u gotovo svim opštinama, dok vrtićima u Tivtu, Danilovgradu, Kotoru i Bijelom Polju fali i stručnog kadra.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, u 406 vaspitnih grupa u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori upisano je više djece od broja predviđenog normativima i standardima.

Ukupan broj vaspitnih grupa nije saopšten, a posljednji podaci iz Strategije ranog i predškolskog obrazovanja i vaspitanja, koja je rađena prošle godine, pokazuju da ih je školske 2019/20. bilo ukupno 778.

U Crnoj Gori predškolske ustanove ove školske godine, prema podacima iz Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja (MEIS), pohađa 24.054 djece. Od tog broja 23.314 djece boravi u javnim predškolskim ustanovama (JPU), dok je ugovor sa privatnim vrtićima potpisan za njih 740.

Prebukiranost javnih predškolskih ustanova nije problem sa kojim se suočava samo centralni region, nego i južni i sjeverni, gdje je posljednjih godina, značajno povećan obuhvat djece.

Prema navodima Ministarstva, problem prebukiranosti najizraženiji je u vaspitnim jedinicama u Podgorici, Baru i Budvi.

U JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici upisano je 6.093, s tim što u tu brojku nijesu uključeni mališani koji će pohađati objekte koji funkcionišu po sistemu poludnevnog boravka.

Najbrojnija grupa u ovoj JPU je pri upisu brojala 81 dijete, a riječ je o starijoj vrtićkoj grupi u vaspitnoj jedini „Mali princ“. Iz uprave vrtića tvrde da su na putu da nađu prelazno rješenje i rasterete ovu vrtićku grupu.

U JPU „Ljubica Popović“ ove godine je upisano 3.620 djece, a najbrojnija je starija vaspitna grupa u vaspitnoj jedinici Bajka u naselju Donja Gorica, u kojoj ima 64 djece.

Iz te JPU su kazali da uslovi u pomenutoj vaspitnoj jedinici ne prate potrebe mjesne zajednice, na šta su ukazivali i Ministarstvu prosvjete. Tražili su i pomoć Glavnog grada za dodatni prostor, ali nema mogućnosti ni da ga iznajme, jer slobodnog prostora nema.

Alarmantna je situacija u vaspitnoj jedinici Zvjezdice u Farmacima, gdje mješovita grupa broji 64 djece.

Iz JPU „Ljubica Popović“ su kazali da su roditelji su zadovoljni uslovima, pa iako je riječ o vrtiću na seoskom području ne žele da ispisuju djecu, čak i ako žive negdje dalje.

Kako su naveli, otvaranjem vrtića Simba rasterećene su i druge vaspitne jedinice, a od naredne školske godine, nakon adaptacije prostora u zgradi Radio televizije Crne Gore, otvoriće novu vaspitnu jedinicu.

Sa problemom prebukiranosti suočava se i JPU “Ljubica V. Jovanović-Maše” u Budvi, gdje je ove godine upisano 1,5 hiljada djece, a obuhvat iznosi čak 100 odsto.

Iz vrtića su naveli da su im najbrojnije predškolske vaspitne grupe dijelom i zbog velikog broja djece 2016. godište koji su po raznim osnovama vraćena iz škole da ponovo pohađaju predškolsko, pa tako one broje do 55 djece.

U JPU “Vukosava Ivanović Mašanović” u Baru je upisano 1.364 djece, a još 150 mališana je trenutno na listi čekanja do obezbjeđivanja dodatnih prostornih kapaciteta za njihov smještaj.

Najbrojnije vaspitne grupe broje po 48 djece, a iz uprave vrtića kažu da su uslovi boravka bolji jer broj djece u grupama smanjen, za razliku od prethodnog perioda kada je bilo slučajeva da grupe broje i po 68 mališana.

Osim u navedenim opštinama, veći broj djece u vaspitnim grupama u odnosu na predviđene norme i standarde zabilježen je u JPU „Irena Radović“ u Danilovgradu gdje najbrojnija grupa broji 66 djece, zatim JPU „Dragan Radulović“ u Nikšiću i JPU „Dušo Basakić“ u Bijelom Polju u kojima taj broj iznosi 59, odnosno 54 djece.

U JPU „Bambi“ u Tivtu je upisano tri puta više djece od svih zakonskih normi, zbog čega iz uprave vrtića navode da je neophodna izgradnja novog objekta.

Podatke o broju upisane djece, obuhvatu i uslovima boravka nijesi dostavile JPU u Herceg Novom, Kolašinu i Plavu, a postoje još četiri predškolske ustanove koje rade pri školama u u Andrijevici, Plužinama, Šavniku i Žabljaku.

Profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću dr Saša Milić kazao je ranije u onlajn intervjua „Predškolsko obrazovanje u Crnoj Gori: Problemi i izazovi”, koji realizuju udruženje Roditelji i agencija MINA, da je prebukiranost vrtića prisutna u gotovo svim crnogorskim opštinama, ali da su najproblematičniji centralni i južni region.

On je ukazao da je prosjek djece po grupama preko 30, dok Zakon dozvoljava maksimum 25, navodeći da se standardi često krše i obesmišljavaju i da je vrijeme da se prestane sa „mahanjem brojkama“ i pisanjem strategija i drugih planskih dokumenata koji se ne primjenjuju.

Milić smatra da zbog prebukiranosti vrtića kvalitet rada trpi i da je u ovakvim uslovima gotovo nemoguće raditi.

Iz Ministarstva prosvjete su saopštili da je u 2020. godini, ukupan obuhvat djece uzrasta od tri do šest godina iznosio 77 odsto, dok ove godine primjećuju tendenciju rasta do 80 odsto.

Strategijom ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja predviđeno je da do 2025. godine 90 odsto djece ovog uzrasta bude u sistemu predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Predviđeni obuhvat za svu djecu od 0 do 6 godina bio bi, kako je navedeno u ovom dokumentu, 60 odsto.

Prema mišljenju Milića, obuhvat od 90 odsto za uzrast od tri do šest godina, zacrtan najnovijom Strategijom je nerealan, s obzirom na trenutni tempo i količinu ulaganja u predškolsko obrazovanje.

Da povećanje broja upisane djece ne prati poboljšanje uslova boravka saglasni su u vrtićima, zbog čega mnogi od njih ističu da obuhvat djece treba da bude usklađen sa prostornim kapacitetima objekata, otvaranjem novih vaspitnih jedinica ili proširenjem i adaptacijom postojećih.

Potrebu za novim objektima ili proširivanjem trenutnih prostornih kapaciteta iskazale su javne predškolske ustanove u gotovo svim opštinama, dok vrtićima u Tivtu, Danilovgradu, Kotoru i Bijelom Polju fali stručnog kadra.

Iz Ministarstva su saopštili da je, u skladu sa trenutnim stanjem prebukiranosti u vrtićima, predviđena dogradnja sa rekonstrukcijom postojećeg objekta vrtića u Plavu, izgradnja jaslica i vrtića u Beranama, Bijelom Polju, te vrtića u Baru i Ulcinju.

Predviđena je i izgradnja četiri vrtića u Podgorici, u naselju Stari Aerodrom, City kvart-u, na Zlatici i u naselju blok 35-36.

Iz Ministarstva prosvjete su kazali da će u Kapitalnom budžetu za sledeću godinu kandidovati ove projekte, ali ne znaju kada bi mogla da počne gradnja nekog od vrtića.

Na pitanje da li su planirali da pokrenu inicijativu u Vladi da se u slučaju objekata obrazovnih ustanova primjenjuju proceduru po skraćenom postupku, iz resora prosvjete su objasnili da se javne nabavke na pomenutim projektima rade po procedurama međunarodnih finansijskih institucija koje učestvuju u finansiranju, čime se obezbjeđuje dodatna brzina u odnosu na nacionalno zakonodavstvo u dijelu javnih nabavki.

“Posebni zakonski okvir za gradnju objekata iz oblasti prosvjete teško je očekivati i nije nam poznata takva praksa i pored toga što znamo da je brzina njihove izgradnje više nego prioritetna”, rekli su iz Ministarstva.

Vlada je, međutim, na sjednici 27. oktobra usvojila informaciju o prioritetnim objektima čija će se izgradnja finansirati kroz projekat Predškolska infrastruktura u Crnoj Gori – 2, te da je nakon sveobuhvatne analize odlučeno da prioriteti u realizaciji projekta, pored izgradnje jaslica i vrtića u Baru i Ulcinju, budu objekti u Beranama i Siti kvartu, u Podgorici.

Novac za izgradnju sva četiri objekta planiran je kapitalnim budžetom za ovu godinu.

Prilikom boravka djece u državnim vrtićima, roditelji plaćaju troškove ishrane, u skladu sa ugovorom koji potpisuju u JPU. Mjesečna cijena, koju utvrđuje ustanova uz saglasnost Ministarstva, u većini opština je 39 i 40 eura, zavisno od toga da li je riječ o vrtićkom uzrastu ili jaslicama.

U nekim JPU postoji i mogućnost plaćanja samo poludnevnog boravka. Ovih troškova oslobođeni su roditelji koji su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, dok za samohrane Zakon propisuje popust od 50 odsto.

U javnim predškolskim ustanovama podsjećaju da ove cijene nijesu mijenjane godinama, a neki od njih u ovoj školskoj godini očekuju znatne teškoće u funkcionisanju, s obzirom na inflaciju i porast cijena životnih namirnica.

Tekst je dio projekta Roditelji između činjenica i mišljenja, koji finansiraju Evropska unija u Crnoj Gori i Council of Europe Programme Office in Podgorica, a u okviru kojeg se udruženje Roditelji i agencija MINA bave temama iz oblasti obrazovanja, koje treba da pomognu roditeljima da steknu jasniju sliku o problemima na koje često ukazuju.

Izvor: MINA