Iako su hronične nezarazne bolesti i one koje su vezane za ishranu vodeći uzrok obolijevanja i jedan od glavnih uzroka mortaliteta u Crnoj Gori, podaci o stanju uhranjenosti stanovništva vrlo su oskudni. Iz tog razloga, Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) će u naredna tri mjeseca sprovesti istraživanje o mikronutrijentima (vitaminima i mineralima) , koje će omogućiti da se bolje razumije zdravstveni i nutritivni status žena, djece i trudnica.

Istraživanje, koje sprovodi IJZCG sa partnerima Domom zdravlja Podgorice i Kliničkim centrom Crne Gore, a uz podršku UNICEF-a i Evropske unije, obuhvatiće reprezentativni uzorak domaćinstava iz sva tri regiona Crne Gore.

Kako je saopšteno iz Instituta, ovim istraživanjem dobiće se pouzdani podaci o trenutnom stanju u vezi s mikronutrijentima i uhranjenošću kod nekoliko ciljnih grupa koje žive u Crnoj Gori, konkretno kod žena reproduktivne dobi, trudnica i djece. Osim toga, biće poznati i podaci o metaboličkom sindromu kod žena reproduktivne dobi.

„Dobijeni podaci će omogućiti da se na temelju naučnih dokaza, u saradnji s donosiocima odluka i partnerima, osmisle nove strategije i načini djelovanja u cilju unapređenja ishrane i zdravlja kod grupa stanovništva koje su predmet istraživanja, kao i cjelokupne populacije“, navode iz Instituta za javno zdravlje.

“Davanjem saglasnosti  za učestvovanje u istraživanju anketarima  MONSTAT-a, koji će posjetiti vaše domaćinstvo i detaljno objasniti metodologiju istraživanja, doprinijećete unapređenju borbe protiv nezaraznih bolesti, a takođe ćete biti u mogućnosti da provjerite svoje zdravstveno stanje s obzirom na to da ćete imati mogućnost da pristupite vašim laboratorijskim nalazima putem portala E-zdravlje”, kazao je nedavno direktor IJZCG dr Igor Galić. 

U nastavku možete pročitati neka od ključnih pitanja i odgovora koji se tiču ovog istraživanja:

Šta su vitamini i minerali i zašto su važni?

Vitamini i minerali su hranljive materije koje su neophodne organizmu u malim količinama, pa se zato nazivaju mikronutrijenti. Njihov adekvatan unos izuzetno je značajan za normalno funkcionisanje organizma. Oni imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže metabolizma, u stvaranja različitih enzima i hormona, ali i očuvanju sveukupnog zdravlja.

Svaki mikronutrijent ima svoju specifičnu ulogu u organizmu. U fokusu ovog istraživanja su vitamini A i D, folati, kao i mineral gvožđe, čiji nedostaci predstavljaju globalni zdravstveni problem i veliku prijetnju zdravlju, rastu i razvoju, posebno djece i trudnica. Njihov nedovoljan unos može izazvati dugoročne posljedice, uključujući nemogućnost dostizanja punih fizičkih, intelektualnih, društvenih i ekonomskih potencijala.

Nedostaci mikronutrijenata pogađaju gotovo svakog trećeg stanovnika planete i utiču na sve uzrasne grupe, ali najviše su izloženi riziku mala djeca i žene reproduktivne dobi. Ovi nedostaci mogu dovesti do povećanog obolijevanja i umiranja, nepovratnog oštećenja fizičkog i kognitivnog razvoja djece i do značajnih gubitaka u produktivnosti (SZO, 2014). Samim tim, nedostatak mikronutrijenata može imati ogroman uticaj na zdravlje cjelokupne populacije, a posebno je značajan kada su u pitanju prevencija i suzbijanje različitih zaraznih i nezaraznih bolesti.

Šta znamo o nutritivnom statusu populacije Crne Gore?

Nutritivni status podrazumijeva stanje ishranjenosti organizma – kako kvalitativno (šta je sve u našem organizmu) tako i kvantitativno (koliko nečega ima).

Nepravilnom ishranom, koja se manifestuje povećanim ili smanjenim unosom pojedinih sastojaka hrane, remeti se tjelesni sastav, kao i stanje ishranjenosti. Kada sagledamo nutritivni status, dobijamo informacije o neophodnim korekcijama kako bismo postigli pravilnu ishranu i obezbijedili preduslove za adekvatan rast i razvoj organizma i očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO, 2021), neadekvatan nutritivni status podrazumijeva nedostatke, višak ili neravnotežu u unosu energije i/ili hranljivih materija i odnosi se na tri široke grupe stanja: pothranjenost, koja uključuje gubitak težine (mala težina za visinu – akutna neuhranjenost), zaostajanje u razvoju (mala visina za uzrast – hronična neuhranjenost) i nedovoljna težina (mala težina za uzrast); neuhranjenost povezanu s mikronutrijentima, koja uključuje nedostatke mikronutrijenata (nedostatak važnih vitamina i minerala) ili višak mikronutrijenata; i prekomjernu težinu, gojaznost i nezarazne bolesti povezane s ishranom (kao što su bolesti srca, moždani udar, dijabetes i neke vrste malignih bolesti).

Prema istraživanju višestrukih pokazatelja (MICS, 2018), koje je podržalo predstavništvo UNICEF-a, u Crnoj Gori je hronično i akutno neuhranjeno 7,2 odsto, odnosno 2,2 odsto djece mlađe od pet godina. Takođe, samo oko jedne petine djece u Crnoj Gori isključivo je dojeno tokom prvih šest mjeseci svog života, iako je više od 80 odsto djece u nekom trenutku dojeno. Oko polovine djece imalo je minimalno prihvatljivu ishranu.

Isto istraživanje pokazuje da je 7,3 odsto djece mlađe od pet godina imalo prekomjernu tjelesnu težinu. Procjene studije Globalnog opterećenja bolešću (GBD) iz 2019. pokazuju da je u Crnoj Gori 94 odsto svih smrtnih slučajeva i 86 odsto opterećenja bolešću u zemlji uzrokovano nezaraznim bolestima.

Nedavne procjene učestalosti anemija među ženama iznose oko 17 odsto za 2018. godinu, što je blago povećanje u odnosu na prethodne godine. Takođe, slične studije ukazuju da je učestalost anemija kod djece predškolskog uzrasta bila čak oko 25 odsto tokom 2010. godine.

Podaci vezani za ostale elemente nutritivnog statusa populacije Crne Gore, a posebno u vezi s malnutricijom povezanom s mikronutrijentima − ne postoje.

Kada i gdje se sprovodi istraživanje?

Istraživanje se sprovodi širom Crne Gore na reprezentativnom uzorku domaćinstava iz sva tri regiona Crne Gore (sjever, centar i jug) koja su odabrana u skladu sa strogom metodologijom i međunarodnim standardima u ovoj oblasti, kako bi se obezbijedila reprezentativnost i uporedivost podataka.

Planirano je da se istraživanje sprovede od kraja septembra do kraja decembra 2022. godine.

Ko učestvuje u ovom istraživanju?

U ovom istraživanju učestvuju: djeca predškolskog uzrasta 6−59 mjeseci, žene reproduktivne dobi 15−49 godina i trudnice.

 Šta podrazumijeva ovo istraživanje?

Istraživanje će biti sprovedeno u vidu nacionalno reprezentativne „studije presjeka“, s ciljem da se dobiju validni i pouzdani podaci o određenim biomarkerima u navedenim ciljnim populacijama, uključujući nivoe hemoglobina (Hb), feritina, serumskih folata, vitamina A, vitamina D i pokazatelja upale (AGP i CRP), ali ne ograničavajući se na njih.

Osim biološkog uzorka krvi koji će se koristiti za laboratorijsku analizu, koristiće se i upitnik o načinu ishrane, navikama vezanim za njegu i ishranu beba i djece i korišćenju zdravstvenih usluga.

Kako bi se dodatno iskoristilo prisustvo istraživača i povećao benefit od istraživanja za same učesnice, ženama u reproduktivnoj dobi biće ponuđene dodatne laboratorijske analize. Od ovih učesnica istraživanja takođe će se prikupljati dodatne informacije o nezaraznim bolestima u vezi s ishranom, te omogućiti određivanje glikoliziranog hemoglobina (HbA1C), triglicerida, HDL holesterola, vrijednost krvnog pritiska i mjerenje obima stuka kao vrijednih pokazatelja određenih metaboličkih rizika.

Kako se biraju učesnici u istraživanju? 

Podaci će se prikupljati iz domaćinstava koja su odabrana metodom tzv. slučajnog stratifikovanog uzorka kako bi se obezbijedila reprezentativnost uzorka. Odabir domaćinstava će biti u skladu sa strogom metodologijom i međunarodnim standardima u ovoj oblasti.

Podaci će se prikupljati od trudnica u odabranim domaćinstvima.

Za ostale ciljne grupe – djecu i žene reproduktivne dobi − većina mjerenih indikatora biće reprezentativna na nacionalnom nivou i za tri stratuma koji predstavljaju tri regiona (jug, centar, sjever).

Kako se uzorkuje krv?

Anketari i medicinsko osoblje koji će doći u domaćinstvo biće specijalno obučeni za ovo istraživanje.

Ukupno 11 medicinskih timova i 18 anketara biće raspoređeni da prikupljaju podatke na nivou države. Anketari će napraviti inicijalni kontakt i prikupiti preliminarnu saglasnost za istraživanje. Doktori  i medicinski tehničari će nakon dobijene saglasnosti posjećivati domaćinstva radi prikupljanja informacija putem standardizovanog upitnika, vršenja mjerenja (visina, težina, krvni pritisak i obim struka za ispitanice − žene reproduktivne dobi) i uzimanja uzoraka krvi.

Šta Institut za javno zdravlje Crne Gore želi da utvrdi ovim uzorkovanjem krvi?

Na osnovu biohemijskih analiza uzoraka krvi, za potrebe ovog istraživanja, Institut za javno zdravlje Crne Gore će utvrditi učestalost i težinu (ozbiljnost) anemije kod djece, žena i trudnica, kao i učestalost nedostatka gvožda, vitamina A, vitamina D kod žena i djece i nedostatka folata kod žena. Procijeniće i učestalost kardiometaboličkih faktora rizika i metaboličkog sindroma kod žena i trudnica mjerenjem krvnog pritiska, pokazatelja dijabetesa, triglicerida i holesterola

Šta mogu da očekujem tokom posjete?

Tokom posjete i nakon davanja saglasnosti za učešće u istraživanju, učesnici istraživanja, uz pomoć medicinskog osoblja tima, popuniće upitnik u trajanju od 30 do 45 minuta. Zatim će se uzeti uzorak krvi, izmjeriti krvni pritisak i obim struka učesnicima u istraživanju.

Na koja pitanja ću odgovarati u upitniku?

Pitanja će biti o zdravstvenom stanju pojedinca, o navikama u konzumiranju hrane (individualna raznovrsnost u ishrani), o konzumiranju dodataka hrani (suplemenata) koji sadrže mikronutrijente, poznavanju mikronutrijenata i odgovarajućoj ishrani beba i male djece, laktaciji/dojenju i statusu trudnoće za žene.

Jesu li moji medicinski podaci zaštićeni?

Da bi osigurali da učesnici u istraživanju i njihovi podaci budu zaštićeni, Etički komitet Instituta za javno zdravlje Crne Gore je, nakon uvida i analize protokola istraživanja i drugih pratećih dokumenta, izdao odobrenje za sprovođenje ove studije.

Od ispitanika i/ili njihovih roditelja/staratelja tražiće se pismeni pristanak. Povjerljivost prikupljenih informacija poštovaće se s najvećom pažnjom tokom prikupljanja, obrade i analize podataka.

Od ispitanika će biti zatraženo da dostave broj svoje zdravstvene knjižice ili nove lične karte što će im omogućiti pristup individualnim rezultatima laboratorijskih analiza uzoraka uzetih u sklopu istraživanja na platformi eZdravlje. Ako ispitanik/ispitanica ne želi da podijeli broj svoje zdravstvene knjižice ili nove lične karte, prikupljanje podataka se i dalje može nastaviti, a ispitaniku/ispitanici biće objašnjeno da, na žalost, neće moći pristupiti svojim rezultatima.

Učesnici kojima bude dijagnostifikovan teži oblik anemija biće upućeni u zdravstvenu ustanovu u najkraćem mogućem roku kako bi se izbjegli rizici po njihovo zdravlje i omogućila adekvatna pravovremena terapija.

Šta dobijate učešćem u istraživanju?

Učešćem u ovom istraživanju besplatno ćete dobiti detaljnu biohemijsku analizu odabranih mikronutritivnih parametara koja će Vam pomoći da bolje razumijete svoj organizam, trenutno zdravstveno stanje, ali i da bolje organizujete svoje životne i prehrambene navike. Takođe, učešćem u ovom istraživanju pomoći ćete prvo istraživanje ovakvog tipa u Crnoj Gori i dati veliki doprinos razvijanju nacionalnih programa za unaređenje zdravlja stanovništva.