Obrazovne ustanove u Crnoj Gori ove školske godine pohađa oko 3.000 djece sa posebnim potrebama, koja imaju rješenje o usmjeravanju, podaci su Ministarstva prosvjete koje je saopštila načelnica Direkcije za inkluzivno obrazovanje Tamara Milić.
Ona je, gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, kazala da je najveći broj te djece u osnovnim školama, a obuhvat predškolskim obrazovanjem mogao bi, smatraju u tom resoru, biti i veći.
Kao razlog nedovoljnog obuhvata djece sa smetnjama predškolskim obrazovanjem navela je i situacije da roditelji odlaze u druge države kako bi obezbijedili potrebnu podršku i tretmane.
„Imamo situaciju da nam djeca odlaze u neke druge sredine. Moglo bi se govoriti da li je razlog tome nedostatak stručnog osoblja ili je dijelom to i nepovjerenje u neke naše kapacitete. Možda je ovo mogućnost da se resursi koje definitivno imamo organizuju na jedan drugačiji, bolji i efikasniji način“, ističe Milić.
Sa druge strane, da je problem stručnog kadra i nedovoljan broj tretmana koji djeca sa smetnjama mogu ostvariti u našoj zemlji veliki problem, na što roditelji već dugo ukazuju, potvrđuju i podaci koje je za TV Vijesti iznio direktor Centra za autizam dr Ivan Krgović.
U toj ustanovi, kako je rekao, trenutno rade samo tri logopeda i jedan oligofrenolog, a na tri raspisana konkursa kojima su tražili 14 logopeda prijavila su se dva. U međuvremenu je jedan napustio Centar.
„Nismo nikad imali Defektološki fakultet, tako da je taj kadar kod nas inače deficitaran, a oni koji su tu, malobrojni, biraju neki lakši put ili unosniji da rade privatno. Taj problem je zato vrlo teško rješiv što se tiče kadra“, naveo je Krgović.
Kadar pogotovo nedostaje na sjeveru zemlje, a intenzivan rad, prema njegovim riječima, nije moguće omogućiti djeci ni u Centru za autizam, s obzirom na nedostatak stručnog kadra.
Uvođenjem inkluzivnog obrazovanja, prema riječima Milić, jako se povećala vidljivost djece sa smetnjama u razvoju i zapaženo je da ih roditelji sve ranije uključuju u vrtiće, iako stručnjaci priželjkuju da se to dešava već od momenta otkrivanja smetnje.
Milić smatra da nije važno da samo dijete dobije podršku, nego i njegovo prirodno okruženje, prvenstveno roditelji. Ona je izrazila bojazan da nemamo razvijene socijalne usluge koje će podržati roditelje, a onda i dijete. Iz tog razloga, kako je rekla, dešava se da roditelji pokušavaju da kroz sistem obrazovanja kompenzuju sve ono što im nedostaje u nekim drugim okruženjima. Zbog svega toga, kako je kazala, nadležni žele da iskoriste resurse stručnih službi.
„Potenciramo priču o ranoj detekciji, kako bi što prije počelo da se radi sa djecom u nekom sistemu, koji je i zadužen da pruži tu vrstu rada i tretmana. Svojevremeno smo transformisali specijalne škole u resursne centre i zaista se trudimo da koristimo njihove kapacitete. Ali upravo iz razloga što negdje, možda na sjeveru neka djeca nemaju jednake mogućnosti prošle godine smo počeli, a ove godine mnogo ozbiljnije nastavili, da koristimo ono što imamo, a to su centri za dnevne boravke. Imamo ih u 18 opština i mislim da je to više nego pokriveno. Prošle godine smo pilotirali saradnju sa dnevnim centrima Pljevlja, Kotor i Golubovci, pa djeca iz vrtića i osnovnih škola odlaze na dodatnu stručnu podršku tamo. Ove godine smo to proširili u još osam opština, tako da nam sada djeca u 11 opština dobijaju tu vrstu podrške“, rekla je Milić.
Izvor: TV Vijesti
