U Crnoj Gori je od 2016. godine do sada otkriveno devet slučajeva dječije pornografije, saopštio je rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala u Upravi policije Jakša Backović.

On je u razgovoru za portal Dnevno podsjetio da je devet krivičnih prijava podnijeto u okviru operacije Posmatrač.

„Oduzeli smo više od 400.000 fotografija i video snimaka na kojima se nalaze djeca u seksualnim pozama“, kazao je Backović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora ima problem i sa vršnjačkim nasiljem, jer mnoga djeca krše pravila društvenih mreža, za šta je velika odgovornost na roditeljima.

„Zvanično pravilo društvenih mreža, koje potiču iz SAD, je da djeca mlađa od 13 godina ne smiju da ih koriste. Primjera radi, Fejsbuk sa sebe skida bilo kakvu odgovornost da ima ikakve veze sa zloupotrebama njihove društvene mreže. Većina tih stvari je prvenstveno do roditelja i školskog sistema“, kazao je Backović.

On podsjeća da u Crnoj Gori djeca do 14 godina nijesu krivično odgovorna, što predstavlja određeni problem.

„Ukoliko imamo vršnjačko nasilje to je najčešće slučaj kod djece mlađe od 14 godina. Službenici Uprave policije u kontinuitetu, ukoliko se desi neki problem, rade preventivne ili represivne radionice kako bi što više edukovali djecu i spriječili zloupotrebu informacionih tehnologija vršnjačkim nasiljem. U proteklom periodu bilo je nekoliko slučajeva, gdje su identifikovana lica bila mlađa od 14 godina, pa se to većinom reguliše i završava u saradnji sa roditeljima, socijalnom službom, profesorima i direktorima škola“, istakao je Backović.

Crnu Goru je prije nekoliko mjeseci potresao i slučaj dojave o bombama, a Backović navodi da se sve završilo na podnijetim krivičnim prijavama, jer su u pitanju maloljetnici.

Podsjeća da je Uprava policije postupala po pet prijava vezanih za lažne dojave o bombama.

„Od pet predmeta do sada su četiri završena i protiv četiri lica smo nadležnim tužilaštvima podnijeli krivične prijave za lažno prijavljivanje. Peta prijava, odnosno istraga, i dalje je u toku“, kazao je Backović.

Najzastupljenija djela u Crnoj Gori su ugrožavanje sigurnosti učinjena preko informacionih tehnologija, izazivanje vjerske, rasne i nacionalne mržnje, proganjanje, krađa podataka i neovlašćeni upad u računarsku bazu podataka.

Problem je i zloupotreba društvenih mreža.

„Lažni nalozi na društvenim mrežama se obično otvaraju kako bi se nekome nanijela psihička šteta. Hakovanje drugih naloga može biti upravo iz razloga kako bi se uz pomoć njih izvršila neka druga krivična djela. Varijacije šta može neko da uradi sa vašim lažnim nalogom su nevjerovatne. Imali smo razne slučajeve zloupotrebe od lažnih objava da je neko dobio novac preko kladionice ili neke kompanije do zloupotreba drugih ljudi da se uplati novac. Imamo i slučajeve gdje jednostavno želi da se nanese šteta osobi kojoj se hakuje profil“, navodi Backović.

Crna Gora je, kako je istakao u proteklih šest godina pretrpjela štetu od oko šest i po miliona eura od sajber kriminala.

Backović ističe i da je suma vjerovatno i veća nego što pokazuju zvanični podaci Uprave policije, uz konstataciju da su crnogorski građani, odnosno fizička i pravna lica, na taj način hakerima direktno dali više od 6.000.000 eura.

„To je podatak koji je prijavljen Upravi policije. Rast krivičnih djela visokotehnološkog kriminala raste iz godine u godinu. Zbog toga u Upravi policije stoji propisano sistematizacijom pet mjesta, ali s obzirom na to da je nova sistematizacija nedavno usvojena, proširili su broj mjesta za ljude koji će da se bave krivičnim djelima visokotehnološkog kriminala“, kazao je Backović.

On objašnjava da ta vrsta kriminala obuhvata krivična djela koja su izvršena uz pomoć informacionih tehnologija i koja su izvršena protiv informacionih tehnologija.

„Krivična djela koja su izvršena protiv informacionih tehnologija su hakovanje informacionih sistema, krađe podataka, upad u zaštićene baze podataka i slično, dok su krivična djela počinjena uz pomoć informacionih tehnologija dječja pornografija, intelektualna svojina, otvaranje lažnih naloga, proganjanje, ugrožavanje sigurnosti, govor mržnje, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, odnosno sva krivična djela gdje su informacione tehnologije korišćene kao sredstva izvršenja“, istakao je Backović.

Kako je upozorio, građani nikada ne mogu biti sigurni da su podaci koje negdje ostavljaju 100 odsto bezbjedni.

„Moja preporuka je da se koriste već provjereni internet sajtovi koji služe kao posrednici u trgovini. To su sajtovi kao Ebay, Amazon, Alibaba, Aliexpress, koji služe kao posrednici prilikom trgovine, odnosno oni zadržavaju vaš novac sve do onog trenutka dok ne potvrdite da ste primili robu. Često se dešava i da ljudi ostave broj kreditne kartice koji kasnije bude zloupotrijebljen. Neke osnovne bezbjednosne preporuke su da se koristi posebna kreditna kartica na koji imate određeni nivo sredstava dovoljan za plaćanje onoga što kupujete preko interneta“, objašnjava Backović.

Poziva građane da budu veoma oprezni pri odabiru sajtova gdje ostavljaju podatke.

„U IT svijetu važi pravilo da za svaki euro uloženi u opremu mora dva eura da se uloži u njegovu zaštitu. Možemo imati potpuno regularne i legitimne internet sajtove, odnosno nizak nivo IT bezbjednosti osoba koji su vlasnici internet sajtova, gdje su ostavljeni brojevi kreditnih kartica i lični podaci. Imamo slučajeve gdje ljudi iz raznoraznih razloga daju hakerima svoje podatke i zbog toga i volim da kažem da su samo dvije stvari beskonačne – univerzum i ljudska glupost, samo što, kako i kaže Anštajn, nijesam siguran za univerzum“, kazao je Backović.

Nalozi na društvenim mrežama se smatraju kao zaštićena baza podataka, gdje ljudi čuvaju određene podatke. Ukoliko je ona kompromitovana, smatra se da je izvršeno krivično djelo neovlašćeni upad u zaštićeni računarski sistem.

Backović objašnjava da je nevažno kako je osoba neovlašćeno upala u taj sistem, te da je u laičkom svijetu, kako kaže, to isto kao da je neko pronašao ključeve od vaše kuće, jer sigurno nema pravo da u nju i uđe ili otuđi stvari.

„Devedeset odsto fokus treba da bude na prevenciji i edukaciji, a deset odsto na represiji, gdje trebaju da se hvataju ljudi koji to rade. Obično ti ljudi, koji vrše ova krivična djela, nijesu iz iste zemlje gdje su ona i izvršena. To dodatno komplikuje situaciju, jer razmjena podataka nije toliko brza kao što bi građani očekivali da steknu svoja prava nakon što su im narušena“, naveo ja Backović.

Uprava policije je, kako kaže, u proteklom periodu započela nekoliko projekata edukacije javnosti.

„Službenici Uprave policije su se pojavljivali i kroz program ‘Uči doma’, gdje su učili djecu o pravima informacione bezbjednosti i kako da se ponašaju u digitalnom okruženju. Započeli smo i akciju ‘Reci ne’ sa slovenačkom policijom i EUROPOL-om, gdje djecu učimo kako da zaštite sebe i svoje podatke na internetu i koje podatke smiju da daju. Epilog toga je i desetominutni film, gdje kroz četiri-pet scenarija se govori o edukaciji i tome kako djeca mogu da se zaštite, kao i što sve može da proistekne zloupotrebom informacionih tehnologija. Takođe, edukovali smo i policijske službenike iz osam centara bezbjednosti kako bi oni edukovali djecu o informacionoj bezbjednosti, zloupotrebi informacione tehnologije i svih ovih stvari, a koje se tiču zaštite djece. Uloga policijskih službenika je da obilaze osnovne i srednje škole i predaju“, kazao je Backović.

Prema njegovim riječima, pandemija koronavirusa izazvala je rast nasilja i govora mržnje na društvenim mrežama i internetu, pa su, kako kaže, imali osjetno povećan broj prijava građana vezanih za govor mržnje, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, krađu identiteta.Rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala navodi da i taj sektor Uprave policije bio najaktivniji u periodu potpunog zatvaranja tokom koronavirusa.

Izvor: Dnevno