Osnovnu školu sa diplomom Luča ove školske godine završilo je 1.079 učenika, a iz srednjih škola 942 učenika. Prema podacima Ministarstva prosvjete dostavljenih Pobjedi, školske 2021/22. godine 7.306 osnovaca je završilo deveti razred, što znači da je diplomu Luča dobilo njih 14,77 odsto. Srednjoškolsko obrazovanje prethodne školske godine završilo je 5.234 učenika, a procenat lučonoša je 18 odsto.

Sličan procenat lučonoša bio je i prošle godine kada su deveti razred sa tom diplomom završila 1.083 učenika, odnosno 15,57 odsto od ukupnog broja svršenih osnovaca.

Stručna javnost već nekoliko godina upozorava na visok procenat učenika nagrađenih Lučom, te da slabije znanje koje djeca pokazuju na takmičenjima i testiranjima nije u balansu sa tolikim brojem najboljih. O tome svjedoče rezultati takmičenja, ali i PISA testiranja na kojima se crnogorski učenici, odnosno obrazovni sistem, ne mogu pohvaliti dobrim rezultatima.

Na pitanje Pobjede da li smatraju da se radi o hiperprodukciji diploma Luča, iz Ministarstva su odgovorili da je „hiperprodukcija“ prejak izraz. Ipak, istakli su neke zabrinjavajuće primjere.

„Možemo reći da imamo neke primjere gdje brojka može biti zabrinjavajuća, u 19 osnovnih škola više je od 20 odsto nagrađenih đaka, a najviše ih je u Rožajama – u dvije gradske osnovne škole Luču je dobilo 30 i 31 odsto učenika, dakle gotovo svaki treći učenik, što je slučaj i sa nikšićkom OŠ ’Ratko Žarić’. Kada je u pitanju Podgorica, najviše ih je u osnovnim školama Sutjeska i ’Milorad Musa Burzan’ – između 24 i 25 odsto učenika završnog razreda je dobilo Luču“, podaci su iz Ministarstva prosvjete.

Sa stavom Ministarstva da je hiperprodukcija Luča jak izraz, ne slažu se bivši ministar prosvjete, akademik CANU, prof. dr Slobodan Backović, kao ni Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Akademik Backović je istakao da nikada nije napravljena analiza o tome koliko učenika sa diplomom Luča iz osnovne škole dobije tu diplomu u srednjoj školi. Procjena je da sada jedna trećina učenika ne potvrdi diplomu Luča u srednjoj školi. Izostaju i ostala praćenja kretanja kroz obrazovanje i karijeru dobitnika Luče.

„Ovdje moram da napomenem da Ministarstvo prosvjete ima obimnu bazu podataka o sistemu. Podaci iz ove baze moraju biti dostupni svima koji se bave istraživanjima u našem obrazovnom sistemu“, ističe Backović.

Kaluđerović kaže da se čini da svake godine obaramo nove rekorde kad je riječ o produkciji diploma Luča.

„U jednoj od podgoričkih osnovnih škola, ove školske godine taj je broj išao i do 30 odsto od ukupno svršenog broja osnovaca te ustanove. Podsjećanja radi, procenat ovih diploma za osnovce kretao se između 15,59 odsto (2015. godina) do 14,60 odsto (2019. godina) na nacionalnom nivou, dok se prije par decenija znalo da više od dva-tri učenika u razredu ne zavređuju ovu diplomu, dakle najviše do 10 odsto“, kazala je Kaluđerović.

Ocjenjivanje

Akademik prof. Backović je kazao da veliki procenat ili veliki broj učenika sa ovom diplomom ne bi trebalo da zabrinjava kada bi diploma Luča bila potvrda da učenik posjeduje odgovarajuće znanje, sposobnost da to znanje koristi u različitim situacijama i da rješava probleme, da je naučio kako se uči i da umije i samostalno da uči.

„Nažalost, nije to tako. Ocjenjivanje učenika, a uz to i dobijanje diplome Luča je direktno povezano sa načinom, metodama rada i učenja. Djecu učimo da ponove ono što smo im rekli na času ili ono što piše u udžbeniku jer ih to pitamo i to ocjenjujemo. Dakle, ocjenjuje se koliko su učenici zapamtili na času ili pročitali u udžbeniku. Mnogi znaju da ponove ono što su čuli ili pročitali, a da ne razumiju šta to znači ili čemu to koristi“, kazao je on.

Kaluđerović je kazala da je CGO i ranije otvarao pitanje utemeljenosti hiperprodukcije diploma Luča i stvarnih zasluga koje karakterišu ovo priznanje koje bi trebalo da se dodjeljuje rijetkima, izuzetnima i najboljima.

„Mi znamo da iza svake ostvarene petice u školi ne stoji afinitet učenika prema tom predmetu, a taj pristup da petice iz matematike, fizike i hemije treba da vode automatskim peticama i iz muzičkog i likovnog, na primjer, jedan su od uzroka koji su doveli do hiperprodukcije Luča“,  kazala je Kaluđerović.

Provjere i testiranja

Visok procenat učenika nagrađenih Lučom nije kompatibilan sa rezultatima koje crnogorski učenici osvajaju na međunarodnim takmičenjima, testiranjima znanja kakva je PISA ili rezultatima koje srednjoškolci postižu na prijemnim ispitima. Crnogorsko društvo i obrazovni sistem su pali na prijemnom ispitu Medicinskog fakulteta kada je veoma mali broj lučonoša i odličnih učenika uspio da ga položi.

Upravo tu situaciju su komentarisali Kaluđerović i Backović, navodeći ga kao primjere praktične primjene stečenog znanja i rezultata sistema obrazovanja.

Kaluđerović je istakla da se sve češće upravo prijemni ispiti pokazuju kao svojevrstan korektivni faktor u dijelu kada kriterijumi u srednjim školama bivaju preniski ili previsoki ili neujednačeni, u zavisnosti od škole i sredine u kojoj se škola nalazi.

Backović podsjeća da na Medicinskom fakultetu od 102 nosioca Luče njih 90 nije položilo prijemni.

„Za pripremu ispita je bila preporučena zbirka zadataka. Pripremajući se za ispit, kandidati su učili ne da rješavaju zadatke nego su ih učili napamet. Na ispitu su bili zadaci iz druge zbirke i nijesu ih mogli riješiti“, kazao je Backović.

Ministarstvo prosvjete je na pitanje Pobjede da li smatraju da su rezultati učenika crnogorskih škola na PISA testiranjima, takmičenjima i prijemnim ispitima u balansu sa procentom lučonoša, odgovorilo da „uspjeh u školi podrazumijeva rad i uspjeh učenika tokom čitave nastavne godine, a PISA ispituje primjenu znanja u svakodnevnom životu. Potrebno je naglasiti i da se za takmičenja prijavljuju djeca koja su talentovana i posebno zainteresovana za delegirane predmete“.

„PISA 2022. testiranje završeno je 20. maja, testirano je 6.000 učenika, a rezultati će biti u decembru 2023. godine, zato bi bilo prejudiciranje da sada govorimo o tome“, odgovoreno je iz Ministarstva.

Međutim, akademik Backović smatra da rezultati testiranja ne potvrđuju visok kvalitet našeg obrazovanja i da pokazuju realniju sliku obrazovnog sistema Crne Gore.

„Ovoliki broj učenika s diplomom Luča i prosječna ocjena osnovnih škola od 4 do 4,8 bi trebalo da govore o visokom kvalitetu našeg obrazovanja i visokim postignućima djece“, kazao je Backović.

Podsjetio je da crnogorski devetogodišnjaci učestvuju u međunarodnom istraživanju o postignućima iz matematike, nauke, čitanja (TIMSS), i u PISA istraživanju koje se bavi istim postignućima, ali nakon završene osnovne škole.

„Ono što zabrinjava (TIMSS, od 2019) je da 25 % naših devetogodišnjaka u matematici i prirodnim naukama nemaju osnovna matematička i znanja iz prirodnih nauka. Dakle, svaki četvrti učenik. Taj prosjek u ostalim testiranim zemljama je 8 %. Kad je riječ o učenicima sa najvećim postignućima koji bi trebalo da dobiju diplomu Luča, takvih učenika je 11 % (prosjek u testiranim zemljama je 32 – 34 %), dok samo 1 % naših devetogodišnaka ima postignuća na nivou napredne grupe (prosjek u testiranim zemljama je 6 – 7 %)“, saopštio je akademik Backović.

Ovo je signal koji od početka ukazuje da problemi u učenju matematike i prirodnih nauka počinju u prvom ciklusu osnovne škole, dakle na uzrastu od šest do devet godina.

Osvrćući se na PISA testiranja, kazao je da 42 odsto naših petnaestogodišnjaka nijesu dostigli minimum znanja iz čitalačke pismenosti, 46 odsto iz matematike i 48 odsto iz nauke.

„Najviše nivoe znanja (koje bi trebalo da dostignu nosioci diplome Luča) dostiglo je: iz čitalačke pismenosti 0,8 % naših učenika, 1,8 % iz matematike i 0,3 % iz nauke“, kazao je Backović.

Da je znanje koje se ocjenjuje ili rangira van obrazovnog sistema Crne Gore zabrinjavajuće,smatra i Kaluđerović koja je podsjetila da je CGO i ranije ukazivao na disproporciju rezultata PISA testiranja, na jednoj strani, a koji su krajnje zabrinjavajući i enormnog rasta, na drugoj strani, diploma Luča.

„Ta diploma je faktički izgubila značenje počasti koje se odaje za rijetko znanje, talenat, odgovornost i posvećenost, sada je najčešće statusni simbol, a to potvrđuju, pored sasvim suprotnih tendencija kad je riječ o PISA testiranju, i loši rezultati lučonoša na prijemnim ispitima za fakultete“, kazala je ona.

Backović smatra da je zabrinjavajuće da skoro polovina učenika nije dostigla minimalni nivo znanja iz svih oblasti kao i to da je postignuće naših talenatovanih učenika (dva najviša nivoa) na PISA testiranju iz matematike šest puta manje od prosjeka u zemljama OECD, dok je iz čitalačke pismenosti manje jedanaest puta, a nauke čak dvadeset tri puta.

„Djeca u Crnoj Gori su prosječno sposobna i talentovana kao djeca u zemljama sa kojima upoređujemo školska postignuća. Ako je tako, zašto imamo ovako veliki procenat djece koja nijesu stekla minimalni nivo znanja i zašto naši talenti nemaju u prosjeku postignuća koja imaju evropska djeca? Jedini odgovor može biti: da se u našem obrazovnom sistemu sa učenicima, uključujući i talentovane, ne radi dovoljno i na pravi način, da se ne stimulišu na odgovarajući način da uče i da su bez odgovarajućih uslova i podrške za rad. Za takve promjene u nastavi i učenju potrebno je i mnogo više podrške nastavnicima (obuke) i još dok su na studijama. Školama je nužno obezbijediti materijalne troškove i potrebnu opremu za realizaciju obrazovnih programa“, istakao je on.

Pojašnjava da se posebna pažnja posvećuje čitalačkoj pismenosti jer mladi koji ne dostignu minimalni nivo ne mogu da uče čitanjem (funkcionalna nepismenost).

„U srednjim stručnim školama u Crnoj Gori uči oko 70 % djece od kojih je u prvom razredu 66,8 % funkcionalno nepismenih ili dvije trećine djece upisane u stručne škole ne može da uči čitajući udžbenik. Ovo je veoma upozoravajući signal budući da je čitalačka pismenost osnov svih drugih pismenosti“, saopštio je akademik.

On smatra da budući kreatori obrazovnih reformi treba da obrate pažnju na to jer većina učenika stručnih škola nastavlja univerzitetsko školovanje (30 – 40 % funkcionalno nepismenih) što jako otežava univerzitetski rad i neminovno vodi opadanju kvaliteta obrazovanja i na visokoškolskim ustanovama.

Akademik je na pitanje Pobjede kakav je to odnos, prosjek koji bi trebalo da čine lučonoše u obrazovnom sistemu, kazao da bi se on pozvao upravo na rezultate PISA testiranja.

„Odgovor nije jednostavan, ali bih se pozvao na rezultat PISA. Procenat naših učenika sa najvećim postignućima ne prelazi 2 % sada, što znači da bi trebalo da broj Luča ne prelazi 4 %. Konačno, ako pogledamo kako je inteligencija raspoređena u opštoj populaciji, vidi se da samo 2 do 3 % ljudi ima veoma visoke intelektualne potencijale“, kazao je Backović.

Nagrada ili medvjeđa usluga

Kako veliki procenat nagrađenih Lučom ne odgovara znanju koje kasnije pokazuju kroz prijemne, testiranja i uspjeh u daljem školovanju, postavlja se pitanje čime su djeca zapravo nagrađena i da li su nagrađena. Takođe, problem je i poruka koja se šalje ostalim učenicima koji se pokažu „boljim“ u nastavku školovanja ili nijesu tokom obrazovanja iz različitih razloga nagrađeni Lučom.

Backović smatra da se diplome Luča vrlo često ,,projektuju“ još od početka školovanja i tada počinje pritisak roditelja, koji trpe i nastavnici, a posebno dijete.

„Neki nastavnici zaista podliježu pritisku roditelja da djeci ne kvare Luču, a neki i sami doprinose visokoj proizvodnji ove nagrade. Poruka koju šaljemo djeci je vrlo problematična: vrijediš onoliko koliko imaš petica, česta je i poruka da ne treba birati način da se dobije petica, što je moralno vrlo problematično. Ogromna nepravda nanosi se djeci koja su vrijedna i sposobna, ali nemaju ovakve ’podsticaje’, rekao je on.

Ističe da cijeli sistem, a i svaki nastavnik treba da brane svoju autonomiju, kompetentnost u ocjenjivanju, ali i da djecu motivišu za učenje i druženje lišeno ovolike kompeticije i rivalstva.

„Djeci treba izgrađivati stav da će pravo znanje i istinsko učenje uvijek ostati lični kapital, a da ocjene nijesu jedino mjerilo kvaliteta znanja i ličnih vrijednosti. Djeca treba da se takmiče sa sobom, da daju najbolje od sebe, u tome ih treba ohrabrivati, podsticati“, savjetuje Backović.

A da je današnjim generacijama mnogo toga dostupno i da imaju mehanizme za lakše i brže učenje, ističe Snežana Kaluđerović.

„Roditelji od svojih zarada odvajaju sredstva za tutorstvo po predmetima jer procijene da je dijete posvećeno i odgovorno u učenju i da ima talenta. Ipak, smatram da je procenat ovih priznanja previsok. Uostalom, to je i devalviralo ovaj dokument“, kazala je ona.

Pažljivo birati nastavnike

Na pitanje na koji način obrazovni sistem treba da se posveti ovom problemu koji ga čini devalviranim ili zapuštenim, akademik Backović odgovara da generalno najveći uticaj na školska postignuća učenika imaju profesionalni kvaliteti, kompetencije nastavnika, njihova predanost poslu i nastavne metode koje primjenjuju u praksi.

„Zbog toga je veoma važno ko su nastavnici, kako se obrazuju i biraju kod zapošljavanja. Selekcija bi mogla da počne i prilikom upisa budućih nastavnika na studije. Prije dvadeset godina nam je bilo jasno da tadašnji, a i danas prisutan način rada u školama nije dobar – ne učimo djecu tako da su njihova znanja trajna i primjenjiva, da je u centru učenja dijete, učenik i da ima vrlo aktivnu ulogu u učenju, što je i prirodna potreba svakog djeteta. Da bi osposobili nastavnike za savremeniji način rada, kroz projekte Korak po korak i Aktivna nastava i učenje obučeni su svi nastavnici osnovnih i srednjih škola“, rekao je Backović koji je vodio i resor prosvjete.

Istakao je da je taj pristup brzo zaboravljen i da smo se opet vratili na staro.

„Pričamo učenicima, predajemo im znanje, oni ponavljaju šta su čuli ili pročitali, uče samo ono što znaju da će ih nastavnici pitati i to se ocjenjuje“, kazao je akademik.

Besplatni udžbenici – rasipanje novca kojeg nemamo

Akademik Backović se osvrnuo i na projekat besplatnih udžbenika koji je od septembra planiran na nacionalnom nivou.

„Ovo je naš izum i pronalazače treba ’nagraditi’. Ovo je rasipanje novca kojeg nemamo dovoljno. Svuda u svijetu udžbenike osnovci sami kupuju ili rentiraju u školi. Rentirani udžbenik obično koristi više generacija. Time se prave uštede u novcu i kod djece razvija odgovornost prema nečemu zajedničkom kao što je udžbenik. Kod nas je to možda nemoguće jer su naši ’reformatori’ mijenjali programe i udžbenike toliko brzo da neki nijesu mogli biti upotrijebljeni više od jedne školske godine. Veliki broj odštampanih, nekorišćenih udžbenika je morao zbog ovoga biti uništen“, kazao je Backović.

Podsjetio je da je u 30 osnovnih škola u Crnoj Gori još prije skoro 20 godina je pilotiran projekat, uz pomoć Svjetske banke, iznajmljivanja udžbenika. Za to su bili obučeni bibliotekari i napravljen softver.

„I to je zaboravljeno“, kazao je Backović.

Izvor: Pobjeda