M. A. je jedna od 15 hiljada osoba koje su u prethodne 23 godine, tražeći neki vid pomoći, pokucale na vrata Sigurne ženske kuće. Nakon petnaest godina braka, ova majka trinaestogodišnjeg djeteta doživjela je fizičko i psihičko nasilje, za koje je bio odgovoran njen suprug. Podrška koju je dobila u ovoj organizaciji omogućila joj je da krene dalje i prebrodi težak period života. Ona sada živi mirno i bezbjedno sa svojim djetetom.

U pratnji povjerljivog lica iz NVO Sigurna ženska kuća, M.A. je prijavila nasilje policiji, što je kvalifikovano kao prekršaj. Sud za prekršaje u Podgorici je osudio njenog supruga zaštitnom mjerom udaljenje iz stana u trajanju od 30 dana. U tom periodu M.A. je u Sigurnoj ženskoj kući dobila psihološku i pravnu pomoć, što ju je osnažilo da prekine nasilje i izađe iz nasilne veze. Osim tužbe za razvod braka pokrenula je i postupak podjele imovine – stana koji su zajedno kupili u toku trajanja braka. Advokatica SŽK-a je zastupala na sudu i oba postupka su uspješno okončana. M.A. je, sudskim putem, dobila polovinu stana, odnosno putem naplate novac u toj vrijednosti.

Njeno iskustvo svjedoči o značaju podrške, kako bi žrtve nasilja izbjegle dodatne neugodnosti, lutanje po nadležnim institucijama i dugotrajne pravne procese.

Smještaj u skloništu, telefonsko savjetovanje, besplatna psihološka i pravna pomoć socijalni su servisi koje NVO Sigurna ženska kuća pruža već duže od dvije decenije ženama i djeci koji su žrtve nasilja.

U tom periodu zaposleni u Sigurnoj ženskoj kući bili su podrška mnogim korisnicama, ali i svjedoci teških perioda u njihovim životima. 

„Najčešće nam se obraćaju žene koje trpe neki oblik nasilja, u najvećem broju slučajeva je to fizičko i psihičko nasilje, a najveći broj korisnica je starosnog doba od 20 do 50 godina“, navode u ovoj NVO.

Podsjećaju da kontinuirano obezbjeđuju sveobuhvatnu podršku kroz različite usluge za zaštitu žena i djece od nasilja: smještaj u skloništu, SOS telefon, psihološka i pravna pomoć, ekonomsko osnaživanje.

„Za urgentne situacije nasilja, razvile smo uslugu skloništa za žene i djecu. Naše sklonište pruža sveobuhvatnu podršku ženama – usluge smještaja i hrane, psihološku pomoć i podršku (individualni i grupni rad sa žrtvama nasilja), pravnu pomoć (savjetovanje, pisanje podnesaka i zastupanje žena sa iskustvom nasilja pred sudom), transport u urgentnim situacijama, uslugu pratnja povjerljivog lica, grupe samopomoći i radionice relaksacije. Pored skloništa, SŽK pruža ženama i usluge SOS telefona za žrtve nasilja, koji je dostupan 24 sata dnevno“, ističu iz Sigurne ženske kuće.

Ova organizacija dio podrške pruža i djeci, koja u skloništu borave sa majkama. Za njih organizuju grupni rad kroz edukativne, interaktivne i rekreativne radionice.

„Osim toga, djeci školskog uzrasta pomažemo pri savladavanju školskog gradiva uz pomoć volontera/ki Sigurne ženske kuće“, navode iz ove NVO i dodaju da ih korisnice mogu kontaktirati putem društvenih mreža Facebook i Instagram, putem mail-a [email protected] , kao i pozivom na broj 020/232-352 radnim danima od 8 – 16 sati. Za sve kojima je to potrebno 24 sata je dostupan i dežurni telefon 069/013-321.

U Sigurnoj ženskoj kući navode da njihov rad traje već 23 godine, u početku je funkcionisao samo SOS telefon, a 1999. godine osnovale su prvo sklonište za žene žrtve nasilja u Crnoj Gori.

„Od početka rada do danas, preko 15.000 osoba nam se obratilo za neku vrstu pomoći, a više od 3.000 osoba je bilo smješteno u našem skloništu koje je visoko profesionalna i licencirana usluga prepoznata na nivou države i djelimično finansirana iz javnih sredstava. Pružamo sveobuhvatnu podršku ženama i djeci u situaciji nasilja, što uključuje različite servise: smještaj, psihološku, pravnu, terapijsku podršku itd. Centar za socijalni rad nam je, kao rezultat dobre saradnje, dodijelio specijalnu povelju u znak doprinosa njihovom radu“, kazali su u ovoj organizaciji.

Podsjećaju da se SŽK aktivno zalaže za unapređenje javnih politika koje se tiču nasilja u porodici i nasilja prema ženama i djeci.

„Pokrenule smo inicijativu za usvajanje Zakona o zaštiti svjedoka 2003/4, uputile Proglas protiv Predloga zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti 2013,Predlog izmjena članova važećeg Zakona o izboru odbornika i poslanika 2013… Zajedno sa drugim NVO, 2016. godine uputile smo inicijativu za unaprjeđenje tri zakona: Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku; Predlog Zakona o izmjenjama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore; Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici“, podsjećaju iz SŽK.

Prijedlozi su obuhvatili sljedeće izmjene:

– uvođenje hitnih mjera za žrtve krivičnog djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici i krivičnih djela protiv života i tijela do pravosnažnosti sudske odluke;

– inkriminisanje novog krivičnog djela – proganjanje;

– oštrije sankcije za krivična djela koja uključuju nasilje u porodici nego za slična krivična djela učinjena van porodičnog konteksta;

– propisivanje novog oblika krivičnog djela silovanje bez pristanka u odsustvu prijetnje i prinude, kao i silovanje prema članu porodice, uključujući silovanje u braku kao kvalifikovani oblik krivičnog djela silovanje;

– usaglašavanje definicije porodice u Krivičnom zakoniku i Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici sa Istanbulskom konvencijom, na način što bi se krug zaštićenih lica proširio na osobe koje su u emotivnim vezama.

„Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika 2017. godine, većina naših predloga je usvojena izuzev predloga da silovanje u braku bude kvalifikovani oblik krivičnog djela silovanje i predlog koji se tiče proširenja kruga zašticenih lica. Jedna od najuspješnijih javnih kampanja koje smo realizovale je regionalna kampanja Potpisujem, posvećena primjeni Istanbulske konvencije. Veoma je uspješna bila i kampanja I u rod i u dom – snagom zakona protiv običajnog prava, finasirana od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava 2018. godine. Naša kampanja Osvijetlimo mrak seksualnog nasilja (2018-2020.) je prva kampanja u Crnoj Gori na temu seksualnog nasilja nad ženama i djecom, dok je međunarodna konferencija Osvijetli. Vjeruj. Djeluj imala jak zagovarački uticaj u smislu teme seksualnog nasilja“, ističu iz ove organizacije.

Na polju edukacije, Sigurna ženska kuća je objavila mnoge publikacije: Priručnik za seksualno i reproduktivno zdravlje 2007/8,  Seksualno nasilje – priručnik za djecu i mlade 2009, Starije osobe protiv nasilja u porodici 2011, Šta znamo o ekonomskom nasilju nad ženama 2013…

„Objavile smo i Studiju o uskladjenosti zakonodavnog i strateškog okvira Crne Gore sa standardima Konvencije SE o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, studiju Alimentacija- obaveza svakog roditelja i pravo svogog djeteta, priručnik Spriječimo nasilje, zatim prvu Studiju o seksualnom nasilju u Crnoj Gori. Redovno organizujemo seminare za obuku službenika državnih institucija na temu nasilja u porodici, kao i seminare za prevazilaženje diskriminacije među mladima iz različitih socio-kulturoloških sredina“, saopštili su iz SŽK.

Njihov rad, kako kažu, počiva na međunarodnim standardima o radu nevladinih organizacija. Sarađuju sa brojnim međunarodnim organizacijama, članice su WAVE mreze, Balkanske mreže za ljudska prava, Regionalne antitrafiking mreže ACTA, Penelopa, RECOM koalicije…

„Redovno učestvujemo u izradi CEDAW i GREVIO izvještaja iz sjenke. Svake godine tradicionalno organizujemo performans u okviru globalne kampanje za solidarnost i borbu protiv svih oblika nasilja Jedna milijarda ustaje. SŽK danas ima stalan i posvećen tim u kojem je pet zaposlenih i šest part time angažovanih saradnica i to: psihološkinja, advokatica, predsjednica organizacije, program menadžerka za razvoj, stručna radnica u skloništu, domaćica skloništa i pet volontera. Imamo redovnu finansijsku podršku od međunarodnih i humanitarnih organizacija, ambasada, fondacija i dobrotvornih akcija, dok je tek posljednjih godina država počela da pruža određenu podršku našim aktivnostima“, kazali su iz Sigurne ženske kuće.

Predstavljanje socijalnih servisa koji su dostupni u Crnoj Gori dio je projekta Programi podrške porodicama u krizi, koje udruženje Roditelji sprovodi uz podršku Ministarstva finansija i socijalnog staranja