U nekoliko zemalja regiona već postoje Banke humanog mlijeka, kojima se obezbjeđuje donorsko mlijeko djeci čije majke iz različitih razloga nijesu u mogućnosti da ih doje. Na taj način, prijevremeno rođene bebe dobijaju šansu za što bolji početak, jer je humano mlijeko ne samo hrana, već i lijek. Te banke su neprofitabilne i njihova osnovna misija je prikupljanje, ispitivanje, obrada, čuvanje i distribucija humanog mlijeka. Konačno jeova veoma važna tema aktuelizovana i u Crnoj Gori.

Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak smatra da je povećanje mogućnosti da se spasi život prijevremeno rođenih beba nešto nemjerljivo. Za portal Dnevno.me ističe da je optimista da bi naša zemlja početkom naredne godine mogla dobiti prvu Banku humanog mlijeka.

Iz Kliničkog centra Crne Gore su kazali da su glavni nosilac projekta, te da će opredijeljeni novac biti uložen za prilagođavanje prostorija KCCG za ovu namjenu, kao i za nabavku neophodne opreme.

Bošnjak podsjeća da je Ženski klub Skupštine u programu rada predvidio osnivanje Banke humanog mlijeka.

S obzirom na to da Banke postoje u okruženju, ističe da su članice kolegijuma Ženskog kluba insistirale da se otvori i u Crnoj Gori.

„Naišle smo na razumijevanje resornog Ministarstva, tako da je usvojen amandman Ženskog kluba i u Budžetu za 2022. za ovu namjenu opredijeljeno je pola miliona eura. Smatramo da su ova sredstva možda i dovoljna za otvaranje Banke humanog mlijeka pri KCCG, s obzirom na kapacitete koji su neophodni Crnoj Gori“, kaže Bošnjak.

Podsjeća na prošlonedjeljni sastanak, kada su kopredsjednice Kolegijuma Ženskog kluba Skupštine razgovarale sa predstavnicom UNICEF-a Idom Ferdinandi i direktoricom KCCG Ljiljanom Radulović, kako bi se konkretizovale aktivnosti u cilju realizacije ovog projekta.

 „UNICEF je, posebno u Hrvatskoj, imao značajan doprinos otvaranju Banke humanog mlijeka u Zagrebu, pa smo zato i njih kao partnere vidjeli u ovom projektu, posebno u dijelu edukacije kadra i promociji ovog projekta“, pojašnjava Bošnjak.

Prema njenim riječima, dogovoreno je da se ubrzo, moguće i do kraja marta, održi zoom sastanak svih aktera u ovom projektu sa nadležnima za Banku humanog mlijeka u Zagrebu, kako bi dobili konkretnije informacije u pogledu zahtijevanih standarda, tehnologije procesa pasterizacije mlijeka, potrebne opreme, prostora, kao i kadra.

„Planiramo da na tom sastanku dogovorimo i posjetu njihovoj Banci, koja bi bila vrlo korisna za realizaciju ovog projekta“, najavljuje Bošnjak.

Nakon tog sastanka, ocjenjuje ona, sigurno će imati jasniju sliku. Vjerovatno će morati da dođe i do izmjene zakonskih propisa.

„Svakako da postoje standardi u ovoj oblasti. Mislim da ćemo morati da upodobimo i zakonsku regulativu, kako bi naš pravni sistem prepoznao postojanje Banke humanog mlijeka. Tu bi mi, kao Ženski klub, odmah reagovali i pripremili izmjene Zakona i dali ih u skupštinsku proceduru“, kaže Bošnjak.

Da bi Banka humanog mlijeka zaživjela, neophodna je i adekvatna promocija projekta. Bošnjak kaže da je veoma važno da ne dođe do određenih zloupotreba.

„Promocija ovog projekta je vrlo važna komponenta i tome se moramo posebno posvetiti, a nadam se da ćemo imati i značajnu podršku društveno odgovornih institucija. S obzirom na to da se kroz ovaj projekat stimuliše humanost i donatorstvo, jer buduće donatorke humanog mlijeka ne smiju ni na koji način biti materijalno stimulisane, da ne bi ovaj projekat bio zloupotrebljen i pošao u drugom pravcu, vrlo je važna promocija i podizanje svijesti da se njihovom humanošću, spašava nečiji tek započeti život, a to je složićete se, velika satisfakcija. Ne sumnjam da će odziv u Crnoj Gori biti na zavidnom nivou“, optimistična je Bošnjak.

Smatra i da u Crnoj Gori nijesmo dovoljno upoznati sa svim pozitivnim stvarima koje se tiču donacije humanog mlijeka, te da će i iz tog razloga marketing biti veoma važan za uspješnost projekta.

„Učinićemo sve da svi akteri društva daju svoj doprinos da se ispromoviše ovaj projekat, jer time svi činimo jedno veliko i humano djelo, jer povećati mogućnost da se spasi život prijevremeno rođenih beba je nešto nemjerljivo“, naglašava Bošnjak.

Ističe da su od predstavnika hrvatske Banke humanog mlijeka dobili korisne savjete i smjernice, što ih je, kako dodaje, i navelo da amandmanski djeluju na Budžet.

“Kad imamo opredijeljena sredstva za ovu svrhu, sad smo u prilici da pričamo o konkretnim potezima. U Hrvatskoj imaju odlična iskustva i ta Banka je zaživjela, iako se početak rada poklopio sa COVID krizom, pa je bilo malih zastoja i raznih izazova. Očekujem da ćemo posjetom njihovoj Banci, čim mjere to dozvole, vidjeti kako i konkretno sve to funkcioniše i tako dobiti potpunu sliku svih segmenata, a i na osnovu njihovih iskustava prevazići eventualne izazove u realizacijii ovog humanog projekata.Optimista sam i sigurna sam da angažmanom svih aktera, a raspoloženje postoji i u Ženskom klubu i u KCCG i kod UNICEF-a, da ćemo u sljedeću godinu ući sa otvorenom Bankom humanog mlijeka u Crnoj Gori“, zaključuje Bošnjak.

KCCG: Rukovodićemo se najboljim primjerima u regionu

Iz Kliničkog centra Crne Gore kažu da aktivno učestvuju u procesu osnivanja Banke humanog mlijeka, koji je izvorno projekat Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.

„Naša ustanova je glavni nosilac projekta. Podršku za ovaj projekat očekujemo i od UNICEF-a čija će uloga biti od presudnog značaja prilikom finalizacije procesa“, kazali su za portal Dnevno.me iz KCCG.

Navode da će pola miliona eura, koliko je opredijeljeno u budžetu, biti uloženo za prilagođavanje prostorija KCCG za ovu namjenu, kao i za nabavku neophodne opreme.

„Prilikom realizacije ovog projekta rukovodićemo se najboljim primjerima iz prakse u regionu“, saopštili su iz KCCG.

Vujošević: Put do osnivanja Banke je dalek

Na drugoj strani, vršnjačka savjetnica za dojenje udruženja Roditelji Nevena Vujošević smatra da se samo obezbjeđenje sredstava za osnivanje Banke humanog mlijeka ne može okarakterisati kao pomak, te da je put dalek.

Prema njenom mišljenju, još dugo će se čekati na realizaciju ovog ambicioznog projekta za koji, kako dodaje, nedostaje i stručni kadar. Pitanje je, kaže, i da li će opredijeljena novčana sredstva biti dovoljna.

Ističe da majčino mlijeko ima višestruke koristi za bebu, a da je za prijevremeno rođene bebe od životne važnosti.

„Ako govorimo o informisanosti zdravstvenih radnika, stiče se utisak da se tek u posljednje vrijeme javljaju ozbiljnije inicijative vezane za dojenje i porođajne prakse koje obezbjeđuju povećanje šansi za uspješno dojenje. Veliku zaslugu u tome ima kancelarija UNICEF-a u Podgorici“, kaže Vujošević.

Prema njenim riječima, benefiti postojanja Banke humanog mlijeka su brojni.

„Bebama koje su, iz nekih razloga, uskraćene za majčino mlijeko, daje se šansa da dobiju mlijeko majke donora. Samim tim, ulaže se dugoročno u zdravlje jednog deteta, pa i nacije“, navodi Vujošević.

Podsjeća da je prije deset godina donirana i oprema i, kako kaže, navodno obezbijeđena prostorija za laktarijum u porodilištu KCCG.

„Laktarijum ni danas nije u funkciji, što znači da prijevremeno rođene bebe ne mogu biti hranjene ni mlijekom sopstvene majke. Ni Dječja bolnica nema uslova da majkama obezbijedi prostor za izmlazanje za bebe koje su tamo smještene. Tako da se stiče utisak da se kreće od krova, a ne od temelja“, smatra Vujošević.

Naglašava da, ipak, dolazi do pomaka na polju dojenja.

 „Mi bismo bili srećni da u svim porodilištima za početak prorade laktarijumi i da se postotak isključivo dojene djece poveća na više od 20 odsto“, zaključuje Vujošević.

Izvor: Dnevno.me