Po jednom od posljednjih istraživanja World Economic Forum – The Future of Jobs, kao jedna od najtraženijih vještina budućih zaposlenih je kritičko razmišljanje i analiziranje. Isto istraživanje je po predviđanjima za period do 2025. godine, zadržalo ovu vještinu kao jednu od pet najtraženijih. Pa, o čemu se tu zapravo radi?

Misliti kritički znači biti radoznao i koristiti metode istraživanja: uokviriti pitanja i sistematski tragati za odgovorima. Laički rečeno, to znači razmišljati svojom glavom i dolaziti do zaključka. Sagledati stvar iz različitih perspektiva, ali i dugoročno razmišljati kako o rješenjima, tako i problemima koje nosi svako od rješenja. Kako su ovakve vještine korisne ne samo u školi i na poslu, već i u svakodnevnom životu, onda je jasan odgovor na pitanje zašto bi trebalo razvijati kritičko mišljenje kod djece.

Ali, prije nego što razradimo kada i na koji način se treba pozabaviti razvijanjem ove vještine, pojasnićemo malo bolje njenu ulogu u različitim sferama života.

Zašto je kritičko razmišljanje važno za poslodavce?

Možda je bolje pitati – u kojem polju rada kritično mišljenje nije važno. Istina je da gotovo svaki put u karijeri zahtijeva od pojedinaca da razmišljaju i donose odluke u datom trenutku i da te odluke utiču na njihov rad i uspjeh. Bez obzira na to odakle dolazili ili kuda idemo u životu, svi smo vidjeli važnost vještina kritičkog razmišljanja.
Šta to u praksi znači? Ljudi koji imaju ovu vještinu, neće primijeniti već viđeno rješenje, već će biti u stanju da prvo preispitaju postojeće, a potom i pronađu bolje. Ili, ukoliko je problem potpuno nov, mnogo će lakše (nego druge) pronaći rješenje. Ipak, zašto kažemo da je ova vještina podjednako važna i za one koji se bave brojevima, riječima i za one koji upravljaju projektima i organizacijama?

Kritičari prate, promišljaju, usavršavaju i ispravljaju svoje razmišljanje. Postavljaju pitanja radi pojašnjenja, argumentuju svoje neslaganje i raspravljaju se. Donose utemeljene odluke i nude rješenja. Otvoreni su za interpretacije i mogućnosti. Znanje primjenjuju povezivanjem ili kombinovanjem ideja. Upravo zato kritičko mišljenje znači mnogo više. Ono označava proaktivnost, slobodu i hrabrost zaposlenih da iznjedre novu ideju.

S ovim na umu, jasno je i zašto onda savremeni HR specijalisti i regruteri upravo na intervjuima za posao postavljaju testove preko kojih mogu ocijeniti koliko potencijalni kandidat ima razvijeno kritičko razmišljanje. Testovi se uglavnom sastoje od prezentovanja situacija i tvrdnji, u vezi sa kojima zaposleni treba da iznesu svoje mišljenje ili analizom situacije utvrde problem i rješenje.

Naučimo djecu vještinama 21. vijeka

Šta ovo znači za naše učionice i škole? Znači da je vrijeme da fokus prebacimo sa forsiranja da naši učenici imaju sva moguća znanja, na osiguravanje da ta ista znanja razumiju kako bi ih mogli i primjeniti.
Da biste razvili kritičko razmišljanje kod svog djeteta, morate prije svega imati predstavu o čemu i na koji način vaše dijete razmišlja. To znači da morate razgovarati, puno i često! Vaše dijete treba da razgovara sa vama o svemu, i to svakog dana. Morate ga naučiti da se ne plaši da izrazi svoje mišljenje pred velikim grupama, ali ni da sarađuje ​​i radi u malim grupama. Takođe je važno da dijete odrasta u okruženju u kojem će znati da je i njegovo mišljenje važno i da njegova riječ ili predlog imaju jednaku težinu kao i vaši.
Imajte u vidu da preispitujući svijet oko sebe i postavljajući pitanja zbog kojih se često zamislimo (jer naši “super-logični” odgovori često ne budu dovoljni) djeca već razmišljaju van okvira. I to je nešto što treba tako i da ostane.
Šta uraditi da bi se zadržalo ovakvo razmišljanje kod djece?

Djeca su po prirodi mali istraživači i naučnici. Grade svoje svjetove uz pomoć raznih materijala i rijetko im nedostaje kreativnosti u svemu što rade. Naravno, uloga roditelja je da ih podstaknu i usmjere kako bi dodatno razvijali svoje sposobnosti.
Sad, klincima je često dosadno ili su frustrirani STEM predmetima (hemija, fizika, biologija, matematika, informatika…) jer nisu laki i često im se ne predstavljaju na dovoljno zabavan način. To se sve može promijeniti uz dobar STEM program (kako u školi, tako i kod kuće) i uz malo vaše pomoći. Ukoliko djeci predstavite stvarne probleme, koji možda još uvijek nisu riješeni u ‘stvarnom svijetu’ to će im dati snagu demonstrirajući da moraju igrati svoju ulogu i dati svoj doprinos, ali im i dati do znanja da im nije moguće tako lako dati gotove odgovore.

Za kraj, morate znati da kritičko razmišljanje ne priprema djecu samo za obrazovna postignuća i zaposlenje, već im pomaže i da bolje funkcionišu kao građani i u privatnoj sferi života. Naravno, ljepota vještina kritičkog razmišljanja je u tome što se, bez obzira na to gdje su razvijene, mogu primijeniti u svim područjima života, što nam omogućava da bolje odgovorimo na izazove koji se pojave u bilo kojem kontekstu.

Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn, koja godinama ulaže napore da internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine, kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, gdje se možeš informisati o svim projektima namijenjenim mladima u Crnoj Gori koje realizuje kompanija doMEn i u kojima možeš besplatno učestvovati.