Najmanje jedna trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu, a očekuje se da će se taj broj povećati jer su mnogi roditelji i staratelji izgubili posao ili su im prihodi smanjeni tokom pandemije, saopšeno je iz UNICEF-a povodom Svjetskog dana socijalne pravde, koji se obilježava danas.
Upozoravajući da je stopa siromaštva djece u zemlji za deset procenata viša od nacionalne stope siromaštva, iz UNICEF-a pozivaju na kontinuiranu akciju nadležnih u državi, jer je to temelj da bi Crna Gora mogla postati pravedno društvo.
„Siromaštvo djece predstavlja takozvanu razvojnu zamku za svaku zemlju i duboku nepravdu za svako dijete. Smanjenje siromaštva djece treba da bude ključni prioritet Crne Gore. UNICEF će nastaviti da podržava sve napore u prevazilaženju ovog bitnog nacionalnog izazova“, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
Uz podršku UNICEF-a i u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, Univerzitet u Mastrihtu koristio je podatke MONSTAT-a da bi izvršio simulaciju uticaja potencijalnih reformi javnih politika na siromaštvo djece u Crnoj Gori. Te analize, kako je saopšteno iz UNICEF-a, pokazuju da bi uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u ovom trenutku rezultiralo smanjenjem nacionalnog siromaštva za 3,8 procentnih poena, a siromaštva djece za 6,7 procentnih poena. To znači da bi siromaštvo djece palo ispod 30% prvi put od 2013. godine kada je počelo da se mjeri u Crnoj Gori. Tako bi se prepolovio jaz između stope siromaštva djece u Crnoj Gori i prosječne stope siromaštva djece u EU od 20% (2020).
Istraživanje UNICEF-a iz 2012. godine ukazuje na to da su djeca podložnija siromaštvu u odnosu na bilo koju drugu starosnu grupu u Crnoj Gori. Stopa siromaštva djece u Crnoj Gori je za 10 procentnih poena viša od nacionalne stope siromaštva. Očekuje se da će se ta brojka dodatno povećati zbog porasta broja roditelja i staratelja koji su izgubili posao ili čiji su prihodi smanjeni tokom pandemije COVID – 19.
Daleko je veća vjerovatnoća da će dijete iz sjeverne regije Crne Gore odrasti u siromaštvu. U tom dijelu Crne Gore stopa siromaštva (45%) značajno je viša nego u centralnom (15%) i južnom (12%) (SILC 2021). Posljednji dostupni podaci za Podgoricu ukazuju na to da među stanovnicima glavnoga grada stopa siromaštva iznosi 18% (2018, SILC).
Istraživanja takođe pokazuju da siromaštvo u Crnoj Gori prati i visok stepen nejednakosti. Na primjer, prosječan prihod najbogatije petine građana Crne Gore 7,4 puta je veći od prihoda najsiromašnije petine (Eurostat, 2020). Ovaj odnos znatno je iznad prosjeka EU (5,1). Na uporedivo visoke brojke nailazi se u svega nekoliko istočnoevropskih zemalja, poput Bugarske, Litvanije i Srbije.
“Simulacije stručnjaka s Univerziteta u Mastrihtu o uticaju potencijalnih reformi javnih politika na siromaštvo djece u Crnoj Gori pomažu da se razumije njihov uticaj na smanjenje nejednakosti. Nadležni organi, zahvaljujući simulaciji efekata različitih javnih politika, mogu raspolagati informacijama o vjerovatnom efektu reformi i prije nego što se one sprovedu, čime se smanjuje rizik od neočekivanih posljedica. Nacionalne vlasti stoga mogu preduzeti one reforme koje će najvjerovatnije doprinijeti smanjenju nejednakosti, a samim tim i pravednijem društvu”, saopšteno je iz UNICEF-a.
