Piše: Milena Nikolić, pedijatar

Od samog rođenja postoje bebe koje lijepo jedu, bude se na svaka tri sata, spavaju između obroka ili su budne i zadovoljne. Postoji i ona druga grupa bebica koje od samog početka ne vole da jedu. Neka djeca lijepo prihvate mliječnu hranu, a potom sa uvođenjem nemliječne hrane postanu probirljivi.

Najvažniji period koji određuje kako će se dijete hraniti kroz život je period od šestog meseca do prve godine. Ukusi koje dijete zavoli i isproba u ovom periodu su oni koje će voljeti kroz život. Zbog toga je važno da dijete što više hrane proba upravo u ovom periodu da upozna nove ukuse i teksture i da zavoli da jede.

Pravilan odnos prema hrani se uspostavlja u ovom periodu zajedničkim obrocima kada beba jede zajedno sa ostalim ukućanima, sjedi u istoj ravni sa roditeljima i pored njih. Od desetog mjeseca dijete treba da ima tri glavna obroka i dvije užine, dobro izbalansirane energetski i bogate hranljivim materijama, a da između obroka nema grickalica. Ovakvog pravila se roditelji najčešće pridržavaju u prvoj godini, ali poslije toga mnogo manje.

Dijete poslije prve godine manje napreduje, a samim tim jede i manju količinu hrane, apetit slabi a onda roditelji često djetetu dodaju u ishranu grickalice i slatkiše kako bi pojelo bilo šta. Obroci treba da budu sa što više voća i povrća, a da dnevna ishrana djeteta sadrži dovoljne količine žitarica, mliječnih proizvoda i mesa.

Važno je da obroci budu pravilno raspoređeni – da dijete ne gricka tokom cijelog dana i da se slatkiši i grickalice izbace ili svedu na minimum. Ukoliko dijete u ovom (ili bilo kojem kasnijem uzrastu) započne da jede kada je gladno slatkiše, koji imaju veliku količinu kalorija, ono se brže zasiti i u početku počne da preskače glavne obroke, a zatim i probira šta će jesti ( jer zna da može pojesti čokoladu umjesto spanaća), dijete je duže sito ali se apetit postepeno smanjuje.

Dijete bude sito pa postane probirljivo, preskoči obrok, onda ogladni prije sljedećeg obroka, opet je neraspoloženo i gladno traži hranu da nadoknadi potrebnu energiju i često opet pojede nezdrav obrok. Ukoliko stanje zamjene obroka grickalicama, sokićima i slatkišima potraje samo nekoliko dana dijete gubi interesovanje za drugu vrstu hrane i apetit slabi.

Roditelji često puste djecu da pojedu bilo šta kako ne bi bilo gladno i tako se ulazi u začarani krug poremećaja u ishrani. U ovom slučaju moraju biti istrajni, ukoliko dijete preskoči obrok , sljedeće što treba da pojede je isti obrok ponuđen kasnije. Ishrana treba da bude raznovrsna i glavni obrok može da sadrži i dvije, tri vrste povrća kako bi dijete moglo samo da izabere od ponuđenog. Ishrana treba da bude šarena i raznovrsna.

Promjene u količini hrane koju dijete unosi su uobičajene za dječiji uzrast i nijesu za brigu ukoliko je ishrana raznovrsna.

Bolest i stresne situacije

Djeca manje jedu kada su bolesna. Ne postoji dijete koje će lijepo jesti kada ga boli grlo, stomak ili ima povišenu temperaturu. I sami pedijatri savjetuju da dijete tokom bolesti ne mora da jede mnogo ukoliko ne želi već da mora da unosi tečnost.

Djeca izgube apetit tokom bolesti i vrate ga tek poslije desetak dana od kada ozdrave. Bolešljiva djeca zbog čestih prehlada slabo jedu, a onda se i razboljevaju jer ne jedu dobro. Savjet u ovim situacijama su češći i manji obroci, prilagođeni stanju djeteta.

Veliki stresovi koje dijete ima – svađa roditelja i uslovljavanje djeteta da sve mora da pojede iz tanjira; polazak u jaslice i vrtić, prevelika očekivanja u školi ili na treningu mogu dovesti kod djece do smanjenja ili gubitka apetita.

Ono odbija da jede da bi pokazalo svoje neslaganje sa situacijom u kojoj se nalazi, a ne zna da kaže u čemu je problem.

Budite strpljivi

Dijete poslije prve godine manje napreduje, a samim tim jede i manju količinu hrane, apetit slabi, a onda roditelji često djetetu dodaju u ishranu grickalice i slatkiše kako bi pojelo bilo šta.

U ovim situacijama je potrebno biti strpljiv jer je potrebno vrijeme da se dijete vrati normalnoj ishrani, a svakako je potrebno otkriti uzrok gubitka interesovanja za hranu. Ukoliko dijete ima neku stresnu situaciju može pomoći da zajedno sa roditeljima sprema obroke (lakše će pojesti ono što je samo napravilo), hrana treba da bude lijepo postavljena, napravljen osmjeh ili neki junak iz crtaća, a važno je napraviti obroke tako da i te male količine koje dijete unese budu najhranljivije moguće.

Faze boljeg i lošijeg jela kod djece uvek postoje. Ako lijepo napreduje u visini i težini, ako je zdravo i raspoloženo, razloga za brigu nema. Ukoliko se gubitak apetita održava, a dijete prestane da napreduje potrebno je da ga pregleda pedijatar u savetovalištu. Na pregledu se djetetu izmjeri visina i težina i uporedi njegovo napredovanje u odnosu na standardne krive za određeni uzrast, kao i očekivano napredovanje u odnosu na roditelje.

Anemija kao uzrok

Postoje i neki medicinski razlozi gubitka apetita među kojima je najčešći anemija izazvana nedostatkom gvožđa, koja se lako otkriva pregledom pedijatra i analizom krvne slike. Čest uzrok anemije je preveliki unos mlijeka ( više od pola litra poslije prve godine) koje dijete zasiti a ne dozvoljava iskorišćavanje gvožđa iz hrane i djetetu ne daje dovoljnu količinu hranljivih sastojaka. Srećom, ovo stanje se lako otkriva i koriguje pravilnom ishranom i preparatima gvožđa. Dijete može da ne jede dobro i zbog netolerancije neke vrste hrane ( intolerancija laktoze iz mleka ili celijakija) ali tada je obično gubitak apetita udružen sa još nekim simptomima.

Nije dobro da roditelji samoinicijativno djeci isključuju iz ishrane određene grupe namirnica (što je trenutno veoma popularno među roditeljima) ukoliko ne postoje medicinske indikacije i savjet pedijatra. Dijete može da smanji količinu hrane koju unosi zbog otežanog odlaska u toalet i tvrđih stolica, jer se na taj način brani od bolova koje ima. Rješenje ovog problema je što više svježeg voća i povrća i žitarice od punog zrna.

Koraci ka boljem apetitu

Postoji mnogo uzroka koji utiču na apetit i roditelji treba da se trude da svojoj deci pomognu da jedu što bolje i zdravije. Neki od savjeta kako poboljšati apetit deci:

– raznovrsna ishrana od šestog mjeseca života;

– uspostavljanje ritma obroka sa tri glavna obroka i dvije užine koji su dobro energetski i nutritivno izbalansirani;

– češći i manji obroci, ishrana kada je dijete gladno;

– ishrana bez grickalica, slatkiša i prevelike količine voćnih sokova koji zasite dijete;

– ograničiti mlijeko do najviše 500 mililitara poslije prve godine;

– povećati fizičku aktivnost djetetu ako je statično u toku dana;

– šareni lijepo dekorisani i postavljeni obroci;

– zajednički porodični obroci u lijepoj i opuštenoj atmosferi, bez pretnji vezanih za hranu.

Svi ovi savjeti mogu pomoći u poboljšanju ishrane, a najvažnije od svega je da je dijete zdravo i da lijepo napreduje. Za sve nedoumice oko ishrane javite se svom pedijatru.

Izvor: mojpedijatar.rs