Od iduće godine nove eUsluge, više povoljnosti za roditelje tek nakon izmjene zakona

Foto: VIjesti/B.Pejović

Od početka naredne godine roditeljima će biti na raspolaganju više novih elektronskih usluga, među kojima su registracija rođenja i promjena adrese prebivališta uz korišćenje nove lične karte. Zbog izmjena zakonske regulative, koja uslovljava i ovaj proces, moraće ipak još neko vrijeme da sačekaju na potpunu digitalizaciju mnogih usluga. Tako će da bi prijavili svoju novorođenu bebu i dalje odlaziti u Centar bezbjednost, a trudnice i porodilje će doznake morati kao i do sada da preuzimaju u Domu zdravlja. U oblasti obrazovanja, i pored omogućenih elektronskih prijava za upis, roditelji će još neko vrijeme lično potpisivati ugovore za upis u vrtiće, a djeca će, sve do izmjene pravne regulative, školama dostavljati svjedočanstva iz prethodnih razreda. Sve to je saopšteno na online događaju Dan otvorenih vrata – Roditelji pitaju, koje je nedavno organizovalo udruženje Roditelji, posvetivši ga uvođenju eUsluga za roditelje i djecu u nekoliko oblasti.

Kako je najavila šefica Odsjeka za portale i servise u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Vesna Simonović, uvođenje novih usluga, registracije rođenja, smrti, promjena prebivališta, plaćanje poreza na imovinu, kao i prijava za sklapanje braka na nivou Glavnog grada, dio je projekata koje taj resor realizuje u saradnji sa UNDP-jem. Doprinijeće time, lkako smatraju, boljoj, efikasnijoj i efektivnijoj javnoj upravi, a sve u cilju zadovoljavanja potreba građana i privrede.

Simonović je najavila da će svi servisi koji budu razvijeni u saradnji sa Glavnim gradom kasnije biti uvedeni i za druge opštine.

„Sa UNDP realizujemo i projekat eUsluge i digitalna infrastruktura kao mjera odgovora na Covid – 19 i njegova primjena je počela ove godine i traje naredna 24 mjeseca. Kroz taj projekat imamo još 10 – 15, drugih prioritetnih usluga, koje se odnose i na građane i na biznis sektor i koje bi trebalo da se implementiraju do 2023. godine. Potrudićemo se da obezbijedimo elektronski upis u đačke i studentske domove, elektronsku registraciju nevladinog sektora, elektronsku prijavu i odjavu zaposlenih, elektronsko zapošljavanje u javnoj administraciji na centralnom i lokalnom nivou, podnošenje zahtjeva za lična dokumenta“, najavila je Simonović.

Ipak, da bi se realizovale mnoge planirane eUsluge i da bi digitalna transformacija mogla da se sprovede u punom obimu, neophodna je izmjena zakonske regulative.

Činjenica je, kazala je Simonović, da sada imamo poludigitalizovane usluge u Crnoj Gori, a da bi to prevazišli mora se ići fazno i u planiranju i u uvođenju usluga.

“Da bi se to uradilo prvo moramo krenuti od pravnog okvira,  definisanja jasnih procedura, a kasnije treba prilagoditi sve te procedure digitalizaciji. U prethodnom periodu digitalizacija je u velikoj mjeri prilagođavana procedurama, a smatramo da sada treba primijeniti drugačiji koncept da se procedure prilagode digitalizaciji. Digitalizacija treba da pojednostavi proces, da završite nešto u dva, tri do četiri klika”, pojasnila je Simonović.

Do 2023. i prijava za nadoknade za bebe

Najavila je da će u 2022/23. godini biti dostupan i elektronski upis u đačke i studentske domove, a kao jedna od usluga planirana je i nadoknadu za rođenje djeteta.

Prema njenim riječima, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija je prepoznato kao ključni nosilac tog procesa i sa drugim resornim insitucijama aktivno trenutno radi na donošenju i usvajanju dva strateška dokumenta koji će prije svega doprinijeti procesu digitalizacije, ali u cilju upravo uspostavljanja digitalizovanih usluga koje su namijenjene građanima i privredi.

Pojasnila je da je ključna uloga tog Ministarstva da nudi stručnu i tehničku podršku pri implementaciji, odnosno digitalizaciji drugih usluga koje su u nadležnosti resornih institucija.

„Imamo niz digitalnih rješenja kao što su dijeljene sistema, sistem za elektronsku razmjenu podataka između organa državne uprave, sistemi za naplatu administrativnih taksi i elektronsku identifikaciju i na kraju, kao veoma bitan, portal elektronske uprave koji predstavlja centralizovano mjesto gdje imamo najveći broj digitalizovanih usluga. Na jednom mjestu trenutno imamo više od 530 usluga, od kojih su dvije trećine otpirlike usmjerene na biznis sektor, a na građane otprilike jedna trećina“, navela je Simonović.

Promjene pravnih propisa olakšaće procedure

Prema riječima načelnice Odjeljenja za informaciono-komunikacione tehnologije u Ministarstvu prosvjete Marine Matijević, osim stalnog unapređenja informacionog sistema obrazovanja,u skladu sa mogućnostima u potrebama,  u tom resoru koriste i sistem za razmjenu podataka sa ministarstvima unutrašnjih poslova i finansija i socijalnog staranja.

“Na taj način trudimo se da građanima olakšamo procedure i smanjimo potrebe prikupljanja potvrda i dostavljanja radi ostvarivanja nekog prava ili usluge. Neki od primjera su elektronski upisi na nivou predškolskog obrazovanja, u osnovnim školama, srednjim, muzičkim i u ustanovama visokog obrazovanja Univerziteta Crne Gore trenutno. Sve su to eUsluge nastale u posljednje dvije godine i veliki broj korisnika je bio zainteresovan za njih. One nijesu idealne, jer u nekima od njih na kraju ipak mora da se podnese dokumentacija. To je na primjer situacija kada na kraju ipak morate dostaviti svjedočanstva, ali to ipak nije slučaj sa svim uslugama. Za ukidanje papirnog svjedočanstva kao dokaza je neophodno da se prilagodi i pravna regulativa”, kazala je Matijević.

Istakla je da ukoliko nema pravnih uslova u nekom trenutku dolazi do toga da i tehnički dio staje.

“Iako smo krenuli u cijeli taj proces svjesni da neće biti upravo do kraja potpuno elektronski, i tu se u međuvremenu dosta stvari primijenilo. Recimo u dijelu upisa u osnovne škole imamo elektronsko zakazivanje razgovora kod predstavnika pedagoško-psihološke službe. Kod muzičkih škola sada imamo zakazivanje za polaganje prijemnih ispita”, rekla je Matijević.

Kada je riječ o potpisivanju ugovora za uvis u vrtiće, ona je kazala je to nešto što je ostvarivo uz korišćenje novih ličnih karata, ali ne baš u bliskoj budućnosti. Tome će prethoditi zakonske promjene koje moraju podrazumijevati validnost korišćenja digitalnih sertifikata kako građana, tako i ustanova u te svrhe, kao I prilikom ostvarivanja brojnih drugih eUsluga.

Po doznake za trudnice i dalje će se ići u DZ

U Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore su, prema riječima Milorada Radojičića, uglavnom zadovoljni elektronskim servisima, ali smatraju da ima još dosta prostora za unapređenje postojećih i uviođenje nekih novih segmenata.

Smatra da treba dodatno unaprijediti i saradnju Fonda i Minsitarstva zdravlja, kao i Ministarstva javne uprave po pitanju unapređenja elektronskih usluga I kada je riječ o njihovom definisanju i što boljoj realizaciji.

Portal eZdravlje je, prema riječima Radojičića, dobio poseban značaj u period pandemije, što je imalo pozitivnih, ali i nekih negativnih strana.

“Period straha od virusa i kontakata je pospješio i ubrzao proces da se razviju određeni servisi, ali sa druge strane je zakomplikovao određene sistuacije zbog čestih odsustava doktora, izolacije,  zaražavanj. Sve to prilikom realizacije usluga može dovesti do poteškoća. U tijesnoj smo saradnji sa zdravstvenim ustanovama, prije svega sa DZ Podgorica I pokušavamo te probleme što bolje da riješimo, ali praksa je jedno, a teorija drugo”, smatra Radojičić.

Ističe da elektronski servisi i aplikacije nikako ne mogu zamijeniti doktora i treba napraviti balans da bi se osiguranicima, odnosno pacijentima pružila što bolja usluga, ali ne na uštrb kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite.

Kada je riječ o mogućnostima da se doznake za trudnička i roditeljska odustva naručuju i preuzimaju u okviru e Zdravlja, Radojičić navodi da bi to moglo biti izvodljivo u tehničkom smislu i da se već radi na tome, ali postoje pravne nedoumice.

“Nadamo se da će I taj servis biti unaprijeđen u tom dijelu, ali samo do nivoa da se elektronske doznake naruče od izabranog doktora, da ih on na osnovu tog zahtjeva obradi, a onda da neko u domu zdravlja preuzme te doznake sa validnim potpisom i pečatom. Alternativa tome bi bio neki elektronski dokument, što opet zahtijeva malo širu saradnju i više tehničkih zahtjeva u smislu elektronskog potpisivanja i prihvatanja toga na nacionalnom nivou od strane svih”, objasnio ej Radojičić.

I kada je riječ o segmentu socijalne zaštite, uvođenje elektronskih usliuga i u tom dijelu zavisi od promjena pravne regulative.

Prema riječima Vesne Vujošević iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, nijedno od prava predviđenih zakonom ne može se ostvariti po automatizmu, već podrazumijevaju podnošenje zahtjeva, a samim tim i potpisivanje tog dokumenta, pa je i za digitalizaciju tih usluga neophodna izmjena zakonske regulative.

Kako je istakla, i ove godine je bar donekle bila olakšana procedura za ostvarenje nekih prava, poput dječijeg dodatka za djecu do šest godina, jer je bilo dovoljno da roditelj samo dođe u centar za socijalni rad, sa ličnom kartom i matičnim brojem djeteta. Svi drugi podaci su elektronski preuzimani iz drugih institucija.

Nova lična karta uslov za nove eUsluge

Aleksandra Bigović Džankić iz Ministarstva unutrašnjih poslova je podsjetila da taj resor već ima portal www.dokument.me preko kojeg građani mogu naručiti izvode iz registra rođenih, uvjerenje o državljanstvu i uvjerenje o prebivalištu, kao i portal www.biraci.me za provjeru podataka u biračkom spisku. Postoji i mogućnost promjene prebivališta, ali ne za djecu.

Već početkom godine MUP će pokrenuti servis kojem će građani moći da pristupe uz novu ličnu kartu. Tu će moći da naruče izvod iz knjige rođenih, uvjerenja o prebivalištu i državljanstvu, da promijene adrese prebivališta, kako za odrasle tako i za djecu. Istakla je da je i zbog mogućnosti korišćenja svih ovih usluga veoma važno da roditelji zamijene svoje lične karte. Kada je riječ o prijavi novorođenih beba, roditelji će i dalje morati da to urade dolaskom u centra bezbjednosti, ali ubuduće ne treba da donose medicinsku dokumentaciju kao dokaz o rođenju djeteta, već će ti podaci već biti dostupni MUP-u kroz razmjenu sa zdravstvenim ustanovama.  

Udruženje Roditelji planira u narednom periodu da sprovede niz aktivosti koje treba da rezultiraju uspostavljanjem elektronskih usluga i servisa za roditelje, kroz projekat Roditelji na dnevnom redu.

Udruženje se pridružilo Nacionalnoj mreži za digitalnu agendu u Crnoj Gori. Mreža je formirana u okviru projekta #ICEDA odnosno Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende. Cilj ICEDA projekta je povećanje upotrebe e-usluga i omogućavanje svim građanima regiona da iskoriste benefite digitalne transformacije. Stoga će se kroz ICEDA projekat promovisati Digitalna agenda EU i davati doprinos u rješavanju pitanja koji onemogućavaju široku upotrebu e-usluga, uz uvođenje novih i kvalitetnih usluga na svim nivoima.

Projekat „Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende – ICEDA“ sprovode Fondacija Metamorfosis (Severna Makedonija), Open data Kosovo (Kosovo), Akademija za eUpravu (Estonija), CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Srbija), NVO 35mm (Crna Gora) i Levizja Mjaft! (Albanija). Projekat finansira EU.

SOS linija baner

Nedjelja štednje

Leave a Reply