Kada god dijete postane žrtva, svjedok ili počinilac nasilja, nijesmo uspjeli kao društvo. Takve situacije pokazuju da nijesmo uspjeli da zaštitimo djecu, niti da im pružimo pozitivne uzore i podršku koji su im neophodni kako bi naučili da sukobe rješavaju na miran način, ocijenio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander, govoreći danas na panel diskusiji na temu nasilja nad djecom.

Organizatori ovog centralnog događaja povodom Svjetskog dana djeteta bili su Skupština i predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori.

Santander je poručio da nijedna institucija ne može riješiti problem nasilja sama, već policija, centri za socijalni rad, domovi zdravlja, škole i vrtići treba stalno da rade zajedno.

“Iz tog razloga, pozivamo na multisektorsku saradnju i multisektorsko finansiranje na lokalnom i nacionalnom nivou“, rekao je Santander.

Skupština Crne Gore, prema riječima njenog predsjednika Alekse Bečića, ostaje raspoložena za sve konstruktivne predloge koji uključuju najbolje svjetske prakse za unapređenje zakonodavnog okvira u borbi protiv nasilja nad djecom.

Prema njegovim riječima, institucije moraju naći način da od psihološkog, a naročito od fizičkog nasilja, koje uključuje i teško fizičko kažnjavanje – udaranje, premlaćivanje i seksualno nasilje, zaštite svako dijete.

Smatra da vrlo često nije problem forma, nego praksa, odnosno primjena, implementacija i rezultati.

“Važno je da u praktičnom smislu svi osjete snagu države, snagu institucija i da niko ne može biti iznad njih. Time ne šaljete samo poruku prestupniku, već će poruka doći do svih. I zato je bitno da damo jedinstven, sinhronizovan, zajednički odgovor.

Mladost jeste naša snaga, naša budućnost, to je temelj i nešto što moramo ostaviti u jednom istinski zdravom, principijelnom i mnogo povoljnijem ambijentu, za nova odrastanja i nove generacije, bitno drugačijem u odnosu na ono čemu danas svjedočimo”, zaključio je Bečić.

Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da su djeca budućnost, te podsjetila na obavezu svih da štite dječja prava. Ona je naglasila da borba protiv nasilja nad djecom podrazumijeva i rad na unaprjeđenju životnog standarda onih koji su u stanju socijalne potrebe u Crnoj Gori.

“Dosta toga tek treba da se uradi u našim društvima, uključujući i Crnu Goru, međutim to je moguće kroz konkretne promjene i unaprjeđenje života onih koji su najranjiviji u zajednici. Možete računati na podršku Evropske unije u stremljenju ovom cilju i zajednički ćemo raditi na njegovom ostvarenju“, istakla je Popa.

UNICEF-ova mlada reporterka Milena Keković istakla je utisak da je nasilje nad djecom tema o kojoj se često govori u školi, među roditeljima, u medijima, na društvenim mrežama, ali, kako je kazala, smatra da nije dovoljno urađeno po tom pitanju.

“Ono što mene veoma zabrinjava jeste što je moja generacija postala imuna na jezik nasilja na internetu i što ne doživljavamo to kao neki ozbiljan problem. A jeste problem. Govor mržnje je postalo nešto što se podrazumijeva da ide u paketu s internetom i čini se kao da su moji vršnjaci to prihvatili kao stvarnost koja ne može da se mijenja. Smatram da treba da se borimo protiv toga, jer je onlajn nasilje samo refleksija onoga što se dešava uživo“, navela je mlada reporterka UNICEF-a.

Međunarodna ekspertkinja Ivana Sekol prezentovala je ključne nalaze analize sprovođenja Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017-2021).

V.d. direktorice Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu Ministarstva finansija i socijalnog staranja Marija Ružić Stajović, koja je moderirala panel diskusijom, istakla je potrebu za međusektorskom saradnjom, te da je neophodna saradnja i na nacionalnom i na lokanom nivou, kao i prisustvo organizacija civilnog društva i svih onih važnih aktera kada je u pitanju tema zaštite djece od nasilja. Ona je istakla da su u resoru koji predstavlja svjesni da je potrebna dugoročna posvećenost ovom problemu.

Navodeći da je nasilje, a najprije nasilje nad djecom potpuno neprihvatljivo, predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović je ocijenio da će podaci na koje je ukazala predstavljena analiza omogućiti da se na pravi način usmjeri dalje djelovanje u cilju eliminisanja svih oblika nasilja nad djecom u Crnoj Gori ili njegovog smanjenja na najmanju mjeru. On je naglasio da su prevencija, rana intervencija i međusektorska sardanja ključni za postizanje konkretnih i vidljivih rezultata u ovoj oblasti, te poručio da će nadležni Odbor nastojati da pruži svoj puni doprinos i koristiti sva svoja ovlašćenja, kako u okviru zakonodavne tako i usklopu nadzorne i kontrolne uloge, kako bi doprinio smanjenju nasilja nad najmlađima.

“Veoma je važno da putem kampanja podižemo svijest ljudi kada je u pitanju ova tematika, da govorimo o tome šta je nasilje kako bismo ga lakše i prepoznali, a država treba da ima jaču ulogu u ovom domenu”, rekla je koordintorka programa dječje zaštite UNICEF-a, Nela Krnić.

Rukovoditeljka Grupe za suzbijanje maloljetničke delikvencije i nasilja u porodici u Ministarstvu unutrašnjih poslova Snežana Vujović govorila je o djelovanju policije, te naglasila težnju da se podigne standard za rad sa djecom i stvori ambijent za zaštitu njihovog najboljeg interesa.

“Svaki drugi posao na nacionalnom nivou nema i neće imati uspjeha ukoliko ne obezbijedimo zdravu sredinu i uslove za kompletan razvoj naše djece i omladine, to je ključ za polazak sa ove tačke na kojoj se sada nalazimo“, kazala je Vujović.

Socijalna radnica u Centra za socijalni rad u Baru Vesna Jukić istakla je da nijedna institucija samostalno ne može riještiti slučaj nasilja, ali da dobar multisektorski pristup rješava problem. Ona je naglasila da je pravovremena odluka jedan od ključnih segmenata, „jer ako pustimo da nasilnik dobije na vremenu, onda smo sve vrijeme za to dijete izgubili“.

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ivana Becić kazala je da je važno poraditi generalno na sistemu zaštite djece, „a to jedino možemo ako pristupimo praktično rješavanju određenih problema, ukoliko čujemo jedni druge“.

Izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević istakla je da pitanje nasilja u porodici, koje se često tretira kao nasilje nad ženama, potrebno posmatrati sa aspekta najboljeg interesa djeteta i zaštite njegovih prava.

“Mi ne možemo tretirati zaštitu djece u porodici odvojeno od zaštite nenasilnog roditelja, tj. onog roditelja koji pruža podršku i predstavlja na neki način zaštitu djeteta od drugog roditelja, ili koji je njegujući roditelj koji svojim bliskim odnosom sa djetetom može u velikoj mjeri da ublaži posljedice nasilja, smatra Raičević“.

Psiholog Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Podgorici Danilo Đurić se posebno osvrnuo na djecu koja su svjedoci porodičnog nasilja, izvjesnog negativnog obrasca u ponašanju roditelja, što, kako je istakao, nerijetko dalje utiče na strukturu, dinamiku i karakter u odraslom dobu. To je, smatra on, otvoren problem, koji u Crnoj Gori nije dovoljno prepoznat, i često se tretira kao sudbina.

U diskusiji su učestvovali i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za oblast prava djece, socijalnu zaštitu i mlade Snežana Mijušković.