Ukoliko nema zdravstvenih prepreka, svaka beba je već sa nekoliko mjeseci spremna za putovanja, pa i za boravak na planini. Pri tom je veoma važno poštovati preporuke ljekara da beba do godinu dana, zbog mogućih problema sa disanjem, ne bi trebalo da boravi na nadmorskoj visini većoj od 1.000 metara, dok mališani stari do godinu i po mogu boraviti na visini do 1.800 metara.
Svako putovanje sa bebom svojevrsna je avantura. Ne putujemo više sami, beba ima svoje potrebe, svoj ritam i postala je prioriet u svakom segmentu života, pa i na putovanjima. Roditelji se često boje neizvjesnosti koju nosi putovanje sa malom bebom, ali uglavnom bez razloga, posebno ako se dobro pripreme i isplaniraju boravak van kuće.
Jedna od čestih predrasuda u vezi sa zimovanjem jeste da će se dijete prehladiti. Iskustva pokazuju da i nije baš tako, te da mališani često više uživaju na snijegu, nego u pijesku. Boravak na planini posebno je bitan zbog čistog planinskog vazduha, a svaki bijeg iz gradskog smoga sigurno će prijati djetetu. Poznato je kako boravak na planini utiče na krvnu sliku, dok kombinacija planinskog vazduha i sunca sigurno ne može škoditi, a definitivno će uticati na pojačanje apetita i bolji i kvalitetniji san. Desetak dana provedenih na snijegu biće fantastičan subjektivni doživljaj za gotovo svako dijete. Naravno, o mnogim stvarima treba povesti računa kada je u pitanju baš mala beba.
Postepeno privikavanje
Prilikom odabira destinacije za zimovanje sa malom djecom najvažnija stvar o kojoj treba obavezno se dobro raspitati jeste nadmorska visina, jer bebe ne mogu da se naviknu na razrijeđen vazduh. Bebu do godinu dana, kako se preporučuje, ne bi trebalo voditi na nadmorsku visinu veću od 1.000 metara. Takođe, preporučuje se boravak napolju u periodu od 11 do 13, kao i od 15 do 16 sati. Nakon zalaska sunca kada obično postaje znatno hladnije, ne preporučuje se izvođenje beba. Neki optimalni interval boravka napolju koji se preporučuje jeste 10-20 minuta, i to postepenim povećavanjem perioda sa 10 minuta u prvim izlascima. To je, naravno, samo smjernica jer roditelji najbolje znaju i prate osjećaje i potrebe svoje bebe. Temperature u minusu u ranom periodu života takođe bi trebalo izbjegavati, kao i lošije vremenske uslove, poput jakog vjetra. Na šetnje bebu, kao i na sve ostalo, treba navikavati postepeno. Prvih dana boravka vani potrebno je dijete dobro utopliti, a i nakon tog perioda adaptacije obavezno je presvlačenje nakon svake igre na snijegu. Za male bebe idealna su preporuka baby skafanderi koji su nepromočivi i dobra su zaštita od hladnoće. Iako bebe do 6 mjeseci starosti ne treba da koriste preparate za zaštitu od sunca, ipak pedijatri preporučuju oprez prilikom izlaganja planinskom suncu. Iako zna da bude prijatno na niskim temperaturama, zimsko sunce uopšte nije manje opasno za kožu nego ljetnje. U zavisnosti od starosti bebe, ipak bi bilo dobro da na putovanje odnesete i neke od zaštitnih preparata – kremu sa odgovarajućim zaštitnim faktorom i balzam za usne neće nikada biti višak, jer se preporučuju i odraslima. Sunčane naočare takođe su preporučljive tokom boravka na planini.
Slojevita garderoba
Za boravak na planini tokom zimskih mjeseci važan je i izbor garderobe i obuće za najmlađe. Roditelji često ne mogu predvidjeti šta im sve može zatrebati prilikom putovanja, pa često spakuju i mnoge nepotrebne stvari i previše odjeće. Imajući u vidu i veliki broj dodatnih stvari za bebu koje morate ponijeti gdje god da idete, nije lako isplanirati i spakovati se. Želja da sve bude pri ruci i ono čuveno “za svaki slučaj” čine da zimovanje sa djecom često liči na selidbu. Zimska garderoba jeste nezgodna za svaki vid transporta, ali je, posebno ako putujete sa djecom koja će uživati samostalno u zimskim igrama, morate imati dovoljno za svakodnevno presvlačenje nakon svakog dolaska sa snijega. Vodootporne i perjane jakne sa kapuljačom i skafanderi su obavezni, kao i nepromočive i tople čizme za snijeg. I to je takozvani spoljni sloj koji će štititi od vode. Kape, šalovi i rukavice obavezan su zimski aksesoar. I na zimovanju, kao i inače kada je riječ o odijevanju beba i male djece, dobro je pratiti princip slojevitosti. Na kraju, bez obzira na to što je napolju hladno – ni u kojim okolnostima ne preporučuje se pretjerano utopljavanje djece.
Prije polaska na zimovanje dobro je posavjetovati se sa pedijatrom oko lijekova koje eventualno treba ponijeti i imati pri ruci. Roditeljima se uglavnom savjetuje da obavezno ponesu lijekove za obaranje temperature.
Sve navedeno su samo preporuke, a prtljag ne može izgledati isto ako putujete sa bebom od 5-6 mjeseci ili onom od 18 mjeseci. Takođe, ako vodimo bebu i starije dijete od tri ili četiri godine, onda bi spisak stvari koje nosite i na koje morate obraćati pažnju, kao i sam plan puta bili mnogo kompleksniji.
Aktivnosti na snijegu
Prilikom zimovanja, kao i prilikom bilo koje promjene u životu bebe, važno je ne poremetiti ustaljeni ritam. Starijoj djeci treba da bude zanimljivo, pa nije suvišno i planirati aktivnosti, kako bi iskoristili maksimalno i na pravi način sve benefite koje planina pruža, ali bez bilo kakvih neugodnih posljedica. Aktivnosti na snijegu različite su za bebe i nešto starije mališane. Kada beba počne samostalno da sjedi sankanje će biti idealno, ali preporuka je držati bebu u krilu. U zavisnosti od motoričkog razvoja, otprilike, mališana od nekih 8-9 mjeseci mogli biste i samog staviti u sanke sa naslonom i zaštitnom ogradom, naravno, adekvatno utopljenog jer u njima ipak miruje. Dijete starije od 12 mjeseci, koje pritom već samostalno hoda, osim u sankanju, uživaće i u pravljenju snješka, kao i u laganom grudvanju, pa i u samom hodanju po snijegu koje će predstavljati novootkriveni doživljaj. Stručnjaci kažu da dijete starije od dvije godine možemo početi da učite i osnovama skijanja, prije svega održavanju ravnoteže na njima, a nešto kasnije ono počinje i sa ozbiljnijim vježbama u ovom sportu.
Prednosti dojenja
Kad je o planu ishrane odnosno bebinom ritmu obroka riječ, prednost svakog boravka van doma sa bebom jeste sopstveni smještaj, gdje se obroci mogu spremati već ustaljenim redoslijedom. Najveća prednost svakako je prirodna ishrana, odnosno dojenje. Kod ishrane mliječnom formulom, savjet je da se okvirno proračunata potrebna količina ponese, pa i nešto malo preko toga. Naravno, uz sav ostali pribor za hranjenje – flašice, mjerice, dozere, vodu za pripremu , adekvatnu posudu za prokuvavanje, pa i grijač za flašice. Ukoliko nema uslova za pripremu domaćih obroka, za stariju odojčad roditelji mogu ponijeti i teglice sa gotovim kašicama, s tim što bi optimalno bilo imati i mogućnost podgrijavanja istih.
Nema univerzalnog recepta
Ni za jedno putovanje sa bebom, bez obzira na destinaciju, ne postoji univerzalni recept. Desiće se da roditelji zaborave nešto što im je važno, da beba možda ne bude baš zadovoljna promjenom ili da se, uz sve mjere predostrožnosti, dijete ipak može prehladiti. Možda će i roditeljima biti naporno i više će se umoriti pazeći na sve sitnice koje će se u novim uslovima činiti mnogo većim, nego što to ustvari jesu. Iskustva roditelja su različita – od onih koja su opisana kao „totalna katastrofa“ do onih gdje su svi jednako uživali.
