Piše: prof. dr Slobodan Backović, akademik CANU
U aprilu i maju 2019. godine, 5.076 učenika IV razreda iz 140 osnovnih škola su prvi put testirani u okviru Međunarodnog istraživanja trendova iz matematike i prirodnih nauka (Trends in International Mathematics and Science Study – TIMSS). Cilj ove studije je da se svake četvrte godine provjere postignuća, odnosno obrazovni ishodi učenika na kraju četvrtog i osmog razreda osnovne škole. Crna Gora provjerava samo postignuća devetogodišnjaka.
U decembru će biti godina dana kako su objavljeni rezultati naših devetogodišnjaka. Iako se iz centralnih ustanova sistema obrazovanja najavljivalo da su to važni podaci o kvalitetu obrazovnog sistema i napredovanju djece u pomenutim oblastima, u javnosti je objava rezultata prošla skoro nezapaženo.
Rezultati pokazuju nizak nivo postignuća naših učenika i bili su malo očekivani, s obzirom na to da je opšteprihvaćeno mišljenje da je razredna nastava u našim osnovnim školama kvalitetnija od predmetne.
Između 58 zemalja, Crna Gora je na 46. mjestu i iz matematike (453 poena) i iz prirodnih nauka (453 poena). U matematici su od naših susjeda ispred nas Hrvatska, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Iza nas su Bosna i Hercegovina (jedan poen manje) i Kosovo. Prosjek testiranih zemalja je 500, a na prvom mjestu su Singapur (625), Hongkong (602) i Republika Koreja (600).
Iz prirodnih nauka (biologija, fizika i nauka o Zemlji) ispred Crne Gore su Hrvatska, Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina, dok su iza Sjeverna Makedonija i Kosovo. Prosjek testiranih zemalja je 500, prvi su Singapur (595) i Republika Koreja (588).
Prema postignućima učenici se dijele u četiri grupe: napredna (625), visoka (550), srednja (475) i niska grupa (400). Primjera radi, kada učenici postignu 400 i više poena u matematici, odnosno u nauci, to znači da imaju osnovna matematička znanja, odnosno da znaju i razumiju neke aspekte nauka.
Ono što zabrinjava je da su postignuća 25 odsto naših devetogodišnjaka u matematici i prirodnim naukama niža od 400 (taj prosjek u testiranim zemljama je osam odsto), što znači da naši učenici nemaju osnovna matematička i znanja iz prirodnih nauka.
Kad je riječ o visokoj grupi, takva postignuća ima 11 odsto naših učenika (prosjek u testiranim zemljama je 32 – 34 odsto), a samo jedan odsto naših devetogodišnaka ima postignuća na nivou napredne grupe (prosjek u testiranim zemaljama je šest do sedam odsto).
Činjenica je da su postignuća naših devetogodišnjaka na nivou zadnje trećine svih testiranih zemalja. Procentualno, tri puta više naših devetogodišnjaka ne posjeduje osnovna znanja iz matematike i prirodnih nauka (manje od 400) u odnosu na prosjek u testiranim zemljama. Procenat naših učenika u visokoj i naprednoj grupi (više od 550) tri puta je manji.
To je signal koji ukazuje da problemi u obrazovanju naše djece u ovim oblastima – počinju u prvom ciklusu osnovne škole.
Važan pažnje je i podatak da, po izvještaju TIMSS 2019, Crna Gora zauzima i neslavno pretposljednje mjesto u pogledu godišnjeg broja sati nastave od 653 sata, ispred Irana (627 sati), dok je prosjek u testiranim zemljama 895 sati ili 37 odsto više nego kod nas.
Kada se provjeravao nivo samouvjerenosti koju devetogodišnjaci smatraju da posjeduju kada je u pitanju učenje matematike – tu smo na prvom mjestu. Više od polovine naših učenika (52 odsto) osjeća se vrlo samouvjereno, a čak 90 odsto naših učenika izjavljuje da su im časovi iz matematike jasni i razumljivi. Bilo bi veoma važno ispitati odnos gore pomenutih nivoa postignuća naših učenika i ovih njihovih stavova.
Šta je uzrok ovom stanju? Koliko su ovi rezultati posljedica: predškolskog obrazovanja, neodgovarajućih obrazovnih planova i programa osnovne škole, načina rada sa djecom i uslova i ambijenta u kojima djeca borave u školama.
Odgovor na ovo pitanje može se dobiti samo na osnovu uporedne analize rezultata ovog i sličnih istraživanja. Postavlja se pitanje da li je sa ovim rezultatima upoznato Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i druge prosvjetne institucije (osim Ispitnog centra), kao i prosvjetna zajednica, posebno nastavnici razredne nastave i kakvo je njihovo mišljenje? Da li je napravljena detaljna analiza ovih rezultata i definisane smjernice za poboljšanje ovih rezultata? Bez svega toga, ne mogu se donositi informisane odluke i planovi za kvalitetne promjene u obrazovnom sistemu Crne Gore.
Sve kvalitetne obrazovne politike u Evropi i svijetu baziraju se na korišćenju podataka iz ovih i sličnih istraživanja. Osim toga, ova istraživanja predstavljaju i značajan finansijski izdatak za svaku zemlju učesnicu, uz angažovanje velikog broja učenika, nastavnika, istraživača i analitičara.
Sljedeće TIMSS testiranje nas očekuje 2023, a PISA testiranje 2022.
Izvor: Pobjeda
