Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, koji je Vlada utvrdila na posljednjoj sjednici, nepotpun je i diskriminatorski po više osnova, smatra direktorica Fondacije I ja imam pravo da budem mama Žana Mihaljević.
Prema njenim riječima, radi se o istom Predlogu zakona koji je utvrdila i prethodna Vlada, a koji je arhiviran zbog brojnih problema u Skupštini 2019. godine.
„Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji je identičan sa ranijim pokušajima predlaganja izmjene, već treći put za prethodne tri godine. Uprkos obećanjima da će se podnijeti kvalitetan i nediskriminirajući zakon, nije došlo do realizacije. Nažalost, u Predlogu nijesu regulisana prava donacije gameta i embriona, nije regulisano surogat majčinstvo, nijesu poveli računa o dobrobiti djeteta začetog vantjelesnom oplodnjom, nema finansiranja liječenja neplodnosti. Članovi zakona delegiraju zakonske odredbe na druge zakone i vještački stvorene komisije i savjete bez uključenosti predstavnika pacijenata, što je osnovno tijelo jednog zakona”, istakla je Mihaljević.
Prema njenim riječima, sve je brzo odrađeno kako bi bilo ispunjeno jedno od završnih mjerila za zatvaranje poglavlja – Zaštita potrošača i zdravlja.
„Utvrđeni Predlog zakona ne predviđa mogućnost uvoza, ni izvoza reproduktivnog materijala (jajne ćelije, spermatozoida, embriona…), ne poznaje ni obavezno postojanje banke u kojoj će se čuvati reproduktivni materijal, ni surogat. Predlog zakona o MPO zabranjuje uvoz i izvoz, osim kada osobe iz Crne Gore žele da polne ćelije i tkiva, odnosno embrione, čuvaju u inostranstvu i da ih kasnije, za svoje potrebe, uvezu nazad u Crnu Goru. Skladištenje u drugim državama moguće je na period od pet godina. Izvoz, te kasnije i uvoz polnih ćelija i tkiva, prema tom tekstu, bio bi omogućen i licima kod kojih, iz opravdanih razloga, postoji rizik od nastupanja kasnije neplodnosti“, objasnila je Mihaljević.
Takođe, tekstom pomenutnog zakona diskriminisane su žene starije od 42 godine, žene bez partnera, pripadnici/ce LGBTIQ zajednice…
Nijesu uvaženi predlozi Fondacije
S druge strane, ona podsjeća da su u Fondaciji na čijem je čelu pripremili sveobuhvatan tekst Predloga zakona, koji je usaglašen sa zakonima Evropske unije i o kom je trebalo da se održi rasprava.
„Fondacija je sa potpredsjednicom Skupštine Brankom Bošnjak postigla načelno dogovor o budućoj saradnji u cilju poboljšanja zakonske legislative koja se bavi asistiranim reproduktivnim tehnologijama. Građanima Crne Gore je neophodno uspostaviti regulatorni i zakonski okvir koji podržava, štiti i pomaže osobama kojima je potrebno liječenje, kao i svako drugo liječenje besplatno, kao i djeci rođenoj kao rezultat liječenja asistiranim reproduktivnim tehnologijama. Ovoj oblasti je potrebno prići sa mnogo više senzibiliteta, jer se radi o vrlo složenim ljudskim i emotivnim situacijama, sa akcentom da je značajno da zakonodavstvo pruži dovoljnu autonomiju kliničkoj ekspertizi i korisnicima/pacijentima kako bi se bavili složenim i individualnim uslovima”, istakla je Mihaljević.
Naredni korak protesti
Zbog toga je, kako je istakla, Fondacija uputila apel građanima da svojim ličnim doprinosom, ali i putem institucija i medija, krenu u borbu “za očuvanje ljudskih prava na zdravlje i reprodukciju”.
„Sve prethodne vlasti u Crnoj Gori su vršile sabotažu – da li namjernu ili iz neznanja, nezainteresovanosti, svih inicijativa i djelovanja na uređenju legislative i Zakona o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama i time doveli Crnu Goru i građane kojima je potrebno liječenje u stanje kakvo imamo.
Hobotnica bezakonja, nemara, nestručnosti i nepoštovanja ljudskih prava, prava na liječenje, djeluje i danas. Koristili su zakone koji se odnose na najranjivije grupe stanovnika kao legitimna sredstva na bogaćenje i predizborne manipulacije. Vrijeme je da prekinemo ovu naopaku praksu. Zajedno. Političke turbulencije, međupartijska i unutarpartijska sukobljavanja ne smiju biti izgovor za zastoj u našem planu”, istakla je Mihaljević.
Dodaje da će uputiti otvoreno pismo premijeru Zdravku Krivokapiću, ambasadama i organizacijama Evropske unije u cilju izmjene zakona, te da će im naredni korak biti protesti ukoliko im zahtjevi ne budu ispunjeni.
Izvor: dnevne.me
