PIŠE: mr Aleksandra Vujović, psihološkinja

Za neke roditelje ljeto je dugo očekivan period koji karakterišu opušteniji raspored, manje stresa i obaveza, kao i više slobodnog vremena. Za druge, dolazak ljetnjih mjeseci može predstavljati značajan izvor stresa i zabrinutosti budući da se roditeljima nameće niz pitanja kako da u izazovnom periodu zadovolje djetetove i svoje potrebe, a istovremeno se osjećaju dobro i kompetentno u roditeljskoj ulozi. Svakodnevne žalbe na dosadu, pronalazak aktivnosti kojim će djeca ispuniti vrijeme na konstruktivan način, kao i planiranje vremena za sebe i svog partnera tipične su brige roditelja u ovom periodu. Bez obzira na to koliko aktivnosti mogu isplanirati, ponekad se čini nemogućim djecu držati zauzetom i aktivnom tokom ljetnih mjeseci.

U organizovanju zajedničkog vremena, najčešće primjećujemo dvije krajnosti: potpunu strukturu i ispunjenost aktivnostima ili potpuni izostanak pravila i aktivnosti. Iako često nije jednostavno pronaći ravnotežu između ove dvije krajnosti, promišljeno planiranje i korišćenje odmora u znatnoj mjeri će doprinijeti obnovi energije za predstojeće životne i radne izazove, većem osjećaju povezanosti među članovima porodice, kao i brojnim pozitivnim ishodima za razvoj djeteta.

Važno je naglasiti da ne postoji savršena aktivnost i raspored koji će odgovarati za svu djecu podjednako. Svako dijete je individua za sebe, sa svojim jedinstvenim potrebama i interesima. Prema tome, jako je važno da su roditelji zainteresovani za ono što se dešava u djetetovom životu, kao i da otkriju što ga najviše zanima i veseli. Postarajte se da dijete bude uključeno u planiranje i izbor aktivnosti jer, na ovaj način, veća je vjerovatnoća da će sa većim interesom i motivacijom pristupiti aktivnostima. Osim toga, valja imati na umu i uzrast djeteta. Manja djeca imaju ograničenu pažnju pa ih treba izlagati kraćim, ali češćim aktivnostima, dok sa većom djecom možemo planirati i duže aktivnosti.

U nastavku predlažemo nekoliko zajedničkih aktivnosti roditelja i djece:

Naučite novu vještinu

Učenje i usavršavanje nove vještine zahtijeva puno vježbe, strpljenja i slobodnog vremena. Prema tome, ljetni raspust predstavlja idealnu priliku da djeca nauče i razvijaju neku novu vještinu. Upoznajte dijete sa različitim aktivnostima poput vožnje bicikla, plivanja, badmintona, slikanja, kuvanja… Zajednički odaberite jednu novu vještinu koju ćete pokušati da savladate do kraja ljeta.

Čitajte sa svojom djecom

Još jedan od načina na koji roditelji i djeca mogu kvalitetno da ispune slobodno vrijeme jeste čitanje. Čitanje naglas razvija vještinu slušanja, obogaćuje rječnik, razvija maštu i utiče na uspješan razvoj djeteta. Bez obzira na to da li vaše dijete već zna samostalno da čita, pretvorite ovaj ritual u zajedničko druženje tokom kojeg ćete razmjenjivati mišljenje, analizirati i komentarisati pročitano.

Provodite što više vremena u prirodi

Svjedoci smo da su djeca od najmlađeg uzrasta navikla da slobodno vrijeme provode na tabletima, računarima i mobilnim telefonima. Međutim, iako su ovi uređaji vrlo korisni i nesumnjivo će biti neophodni alati za rad u budućnosti, ne smijemo zaboraviti da su djeca još uvijek samo djeca i kao takva, imaju urođenu potrebu da se kreću, manipulišu različitim predmetima, skaču, trče i igraju se. Lijepo i toplo vrijeme ljeti idealna je prilika za boravak u prirodi i igre na otvorenom. Šetnja i piknik na livadi, igranje sa loptom, sakupljanje školjki na plaži ili vožnja bicikla neke su od aktivnosti u koje se možete upustiti sa svojim djetetom.

Razvijajte kreativnost

Svako dijete u sebi nosi spontanu i ekspresivnu kreativnost, a zadatak roditelja je da mu pomognu da razvija maštu i stvaralačku slobodu. Prvi, a možda i najvažniji faktor podrške, jeste vrijeme i pažnja roditelja. Pomozite djetetu i budite dio njegovog svijeta iz mašte. Zajedno stvarajte, slikajte, vajajte, osmišljavajte nove igre, priče i pjesme. Uz maštu i kreativnost, i obična kartonska kutija i papir mogu postati predmet za igru.

Interaktivne i društvene igre

Organizujte veče društvenih igara u kojima može učestvovati cijela porodica. Na ovaj način, djeca razvijaju koncentraciju, pamćenje i analitičko mišljenje, a zajednička aktivnost doprinijeće zbližavanju cijele porodice. Izbor igara svakako bi trebalo prilagoditi interesima i godinama djece.

Treba imati na umu da nije potrebno tokom cijelog dana djetetu osmišljavati aktivnosti i opterećivati se razmišljanjem kako mu u potpunosti ispuniti slobodno vrijeme da se ne bi dosađivalo. Kao jedan prilično neugodan doživljaj, dosada je zapravo koristan signal kojim mozak “traži” neurološku stimulaciju. Prema tome, podstiče nas da istražujemo i tragamo za novim načinima kojim ćemo prevazići to stanje. Kada se dosađuju, djeca imaju priliku da sama pronalaze kreativne načine kako da se zabave i ispune vrijeme, što ne mogu ukoliko im neko drugi konstantno sugeriše što treba da rade.