Ishrana djece predškolskog uzrasta, u cilju prevencije gojaznosti i građenja zdravih navika, trenutno su važan segment rada Savjetovališta za ishranu barskog Doma zdravlja.  Osim podrške i savjeta koje će pružati roditeljima predškolaca, kroz projekat koji sprovode, biće sproveden i nadzor vrtićkih obroka.

Ova zdravstvena ustanova jedina je u Crnoj Gori koja, uz Institut za javno zdravlje, posjeduje sertifikat i Sanitarnu laboratoriju za uzorkovanje hrane, učesnik je projekta prekogranične saradnje koji finansira EU, a tiče se veoma važne teme – zdrave ishrane kod predškolske djece, koja je presudan faktor u formiranju zdravih navika i uopšte preduslov za dobro zdravlje i odraslog čovjeka.

Nakon njegove realizacije, kao poseban benefit, barskom Domu zdravlja ostaće opremljeno Savjetovalište za pravilnu ishranu, sa najsavremenijom opremom i laboratorijskim instrumentima.

Menadžer projekta je dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalizantkinja higijene i uža specijalizantkinja dijetoterapije, koja je i koordinatorka Odsjeka za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Domu zdravlja Bar.

Crna Gora, Hrvatska i BiH okupile su se oko zajedničkog cilja – zdravlja najmlađih, jer je problem gojaznosti kod djece veoma izražen. U sklopu programa koji bi trebalo da doprinese formiranju zdravih navika u ishrani od najranijeg djetinjstva, predviđeno je niz aktivnosti.

„One su, prije svega, preventivnog karaktera, a obuhvataju inicijative za očuvanje i unapređenje zdravlja djece, kroz rad Savjetovališta za ishranu, namijenjenog, prvenstveno, roditeljima čija djeca idu u vrtić. Takođe, biće sproveden nadzor nad obrocima koje djeca dobijaju u vrtiću, sa aspekta nutritivne i energetske vrijednosti. Upoređivaćemo koliko obroci i da li odstupaju od preporučenih parametara za odgovarajući uzrast, ali ćemo se baviti i nadzorom nad zdravstvenom bezbjednošću namirnica i obroka. To je ogroman benefit, ne samo za naš grad, već regiju i državu“, ističe Barjaktarović Labović, koja navodi da će sve što Dom zdravlja dobije u toku njegove realizacije ostati ovoj zdravstvenoj ustanovi.

„To je dodatna i velika vrijednost ovog projekta, jer nakon njegovog završetka, našoj zdravstvenoj ustanovi ostaće Savjetovalište za pravilnu ishranu, opremljeno modernom vagom za određivanje tjelesne kompozicije. Raspolagaćemo i sa velikim brojem laboratorijskih instrumenata uz pomoć kojih ćemo kasnije moći da vršimo analize drugih uzoraka hrane, i na kraju, moj Odsjek za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Domu zdravlja, kroz ovaj projekat, dobiće auto za uzorkovanje sa rashladnom transportnom kutijom, što sve veoma mnogo znači”, kazala je za Radio Bar i Bar info Barjaktarović Labović.

Ona je objasnila da je Dom zdravlja, da bi mogao aplicirati za učešće u ovom projektu, morao posjedovati sertifikat za uzorkovanje hrane.

„Barski Dom zdravlja, jedini u Crnoj Gori, uz Institut za javno zdravlje, posjeduje sertifikat izdat od Akreditacionog tijela, ne samo za uzorkovanje, već sprovodi i veliki broj metoda u našoj laboratoriji, što nam je omogućilo učešće na ovom konkursu sa tako važnom temom. Danas je svuda u svijetu postavljen standard da sve laboratorije koje rade sa hranom i vodom, moraju biti sertifikovane prema standardu 17025. Vodimo računa da konstantno proširujemo obim akreditacije, uvodimo nove metode i stičemo povjerenje klijenata, a naši klijenti su svi subjekti koji rade sa hranom, bez obzira da li se radi o proizvodnji, preradi ili, pak, ugostiteljstvu”, pojasnila je doktorka, koja je pozvala sve koji rade sa hranom i koji imaju potrebu za analizom i vode i hrane da se obrate Odsjeku za higijenu i zdravstvenu ekologiju u barskom Domu zdravlja.

Labović je podsjetila da su u Skupštini Crne Gore usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje podrazumijevaju, između ostalog, i uzorkovanje briseva, što, kako je kazala, nije bez razloga, jer su brisevi sjajan način za efikasno sprovođenje higijene u kuhinji bilo kog objekta koji radi sa hranom.

Koliko je higijena bitna, imali smo priliku posebno da se uvjerimo od početka prošle godine kada je planetom počeo da hara koronavirus.

“Mislim da smo, kada je riječ o higijeni, zakasnili. Upravo ovo što nam se dogodilo sa COVID – 19 smatram da je globalni odgovor na nipodaštavanje higijene kao nauke o zdravlju, što nije samo problem Crne Gore, već svjetski. Zato u XXI vijeku imamo zaraznu bolest od koje umire veoma veliki broj ljudi. Zaboravili smo da je higijena nauka o zdravlju, te na svakom koraku možemo primjetiti koliko se o njoj, zapravo, ne vodi računa. Ako prošetamo bilo kojim gradom u Crnoj Gori, primjetićemo to kod komunalne higijene, zatim higijene stanovanja, upravljanja otpadom, svim vodnim resursima… U bivšoj Jugoslaviji ovoj nauci je pridavana velika važnost, i danas ni ne možemo upoređivati zdravstvenu statistiku sa tim periodom. Trebalo bi mnogo raditi na tome, jer higijena se ne odnosi samo na pranje ruku, ali nadam se da smo bar taj aspekt u prethodnoj godini unaprijedili. “, smatra Barjaktarović Labović.

Osvrćući se još jednom na projekat Zdrava ishrana kod djece predškolskog uzrasta, vrijedan preko 650.000 eura, istakla da je pandemija prouzrokovala problem obezbjeđivanja finansijskih sredstava, jer ga u iznosu od 85 posto finansira EU, a 15 procenata su dužni da obezbijede učesnici. Zajedno sa direktorkom Doma zdravlja, dr Brankom Purlijom,obratili su se Ministarstvu zdravlja i Vladi Crne Gore, koji su prepoznali njegov značaj i pružili im podršku, na čemu su, kako je kazala, neizmjerno zahvalni.

Projekat je za sada usmjeren na djecu predškolskog uzrasta, ali već je u najavi priprema za treći poziv konkursa, kada bi trebalo da bude nastavljen sa starijom populacijom, kao ciljnom grupom.

Info: Barinfo