Piše: dr Bojan Kozomara, oftalmolog

Ambliopija ili slabovidost je bolest oka koja prvenstveno uzrokuje oštećenje vida. Poznata i kao “lijeno oko”, ambliopija ili slabovidost dovodi do smanjenja vida kod jednog oka, što kao posljedicu ima smanjenje fokusa na različite objekte koji se posmatraju. 

Poremećaj vida kod djece je moguće ispraviti samo ako se liječi u ranom djetinjstvu. Tretman može uključivati naočare sa dioptrijom, ​​trening ili vježbanje “lijenog” oka, često prekrivanjem zdravog oka flasterom, sve dok zahvaćeno oko ne izgradi snagu, odnosno dok se ne poboljša vid.

Karakteristično za ambilopiju je i škiljenje ili kada dijete gleda očima ukršteno, a naziva se strabizam. Slabovidost može da bude uzrokovana i time što se oko ne koristi, na primjer u slučaju urođene mrene ili djelimičnog odsustva šarenice.

Razvoj vida započinje rođenjem i nastavlja se do osme godine života.

Uzroci slabovidosti

Osnovni uzrok slabovidosti kod djece je:

• strabizam ili razrokost
• refraktivna anomalija (dioptrija)
• zamućenje očnog sočiva

Takođe, povećan faktor rizika za pojavu slabovidosti može da bude:

• prerano rođenje
• poremećaj u razvoju
• nasljedni faktor

Refraktivne anomalije oka

Tri osnovne refraktivna anomalije oka su kratkovidost, dalekovidost i astigmatizam. Ove tri refraktivne greške možemo da imamo u bilo kojoj životnoj dobi.

Najčešća refraktivna anomalija kod djece je kratkovidost (miopija) i ispoljava se na nekoliko načina: škiljenje ili skupljanje kapaka, prinošenje teksta ili slike jako blizu očiju i približavanje očiju ili lica jako blizu TV ili drugim ekranima kako bi osoba mogla bolje da vidi.

Kod dalekovidosti dijete dobro vidi na daljinu, a ne vidi dobro na blizinu. Glavobolja je jedan od simptoma dalekovidosti budući da se dijete trudi da samom sebi stvori čistu sliku koju zapravo ne vidi dobro. U tom procesu zapravo radi hiperfunkciju mišića (cilijarnog mišića) akomodacije – odnosno mogućnost oka da jasno vidi i na blizinu i daljinu bez nošenja naočara. Ukoliko se cilijarni mišić predugo i prečesto koristi, javlja se bol koju djeca opisuju kao bol oko oka.

Astigmatizam je anomalija oka gdje meridijani rožnjače oka nijesu isto zaobljeni cijelom svojom dužinom, pa rožnjača može da izgleda pomalo ispupčeno. Kod astigmatizma postoji jedna specifičnost koju dijete radi, a koju roditelji mogu da primjete, a to je položaj glave kod djece dok obavljaju određene stvari.

Da bi dijete popravilo vidni ugao pod kojim je meridijan ispupčen više u odnosu na ostali dio, ono naginje glavu na jednu stranu, a posebno ako radi nešto na blizinu (piše, čita, crta). Kod ovakvih simptoma može da se sumnja na astigmatizam i važno je javiti se ljekaru specijalisti. 

Oštećenje vidne oštrine

Samo se vizuelne informacije iz oka koje su pravilno usmjerene prenose u vizuelni centar mozga i razvija se vid oka. Vizuelne informacije iz oka koje škilji, odnosno “bježi” ostaju neiskorištene, a vid se ne razvija. To se naziva funkcionalna slabovidnost ili ambliopija.

Mogu biti velike razlike u lomnoj snazi ​​očiju tako da je slika jednog oka oštra, a kod drugog zamagljena. Vizuelni centar u mozgu upoređuje kvalitet slika i koristi samo informacije oštrog oka. Ono oko koje je zamućeno ostaje nerazvijeno.

Funkcionalno oštećenje vida (ambliopija) takođe može da bude uzrokovano oštećenjem kapka, oka ili vidnog živca, kao što je, recimo, prirođena mrena (katarakta) kod beba, koja sprečava prenos oštre slike u vizuelno središte mozga.

Ukoliko roditelji uoče gore navedene uzroke, potrebno je dijete uputiti oftalmologu radi uspostavljanja ispravne dijagnoze i adekvatnog tretmana. Dijete obično ne pokazuje simptome jer dobro vidi samo jednim okom. Takođe, znakovi koji upućuju da je u pitanju slabovidnost kod malog djeteta mogu biti strabizam ili nistagmus (drhtanje očiju).

Važnost ranog pregleda vida

Ukoliko sumnjate da dijete ima jednostranu ambliopiju, odnosno slabovidost možete da ga jednostavno testirate tako što ćete prvo pokriti jedno, pa onda drugo oko. Ukoliko dijete brzo sklanja ruku i negoduje, to bi moglo biti zato što pokrivate oko dobrog vida (neambliopijsko), odnosno dijete je prisiljeno vidjeti ambliopijskim /oštećenim okom, a to ne želi zbog slabe vidne oštrine tog oka. Tada se može sumnjati na slabovidost.

Naravno, ovakav test nije zamjena za adekvatan pregled koji obavlja oftalmolog koji će uspostaviti dijagnozu i uvijek savjetujemo da ukoliko imate bilo kakvu sumnju, odmah kontaktirate svog doktora. Najbolji način za prevenciju ambliopije je testiranje vida predškolske djece – najčešće u uzrastu od 4 godine. 

 Vid kod čovjeka se razvija do njegove 8. godine života, pa se tako i ambliopija može potpuno izliječiti do tog uzrasta. Zato je važna pravovremena dijagnoza i adekvatan tretman. Zanemarivanje ovoga problema može dovesti do ozbiljnih komplikacija, pa i do potpunog sljepila.

Vrsta liječenja funkcionalne slabovidosti (ambliopije) zavisi od njenog uzroka. Najčešći tretman su naočare za ispravljanje refraktivnih grešaka oka, drugim riječima naočare sa dioptrijom. Ponekad, ukoliko je potrebno, liječi se okluzija oka (središnja vena mrežnjače).

Vrste ambliopije

Tri su vrste slabovidosti (ambliopije):

• Strabizmička ambliopija
• Refraktivna slabovidnost
• Deprivacijska ambliopija ili slabovidnost

Strabizmička kratkovidost jedan je od najčešćih uzroka bolesti. Mozak ignoriše vizuelni unos informacija kod oštećenog oka, da bi izbjegao dvostruki vid. Takvo stanje dovodi do ambliopije u tom oku (škiljenje).

Refraktivna ambliopija se takođe ispoljava škiljenjem. Ponekad strabizam dovodi do neujednačene refraktivne greške u očima, uprkos savršenoj prilagodbi oka. Jedno oko može biti kratkovido ili dalekovido, dok drugo ima bolji vid. Jedno oko takođe može imati astigmatizam, dok drugo oko nema. Kada se to dogodi, mozak se oslanja na bolje oko i ignoriše zamagljeni vid s drugog oka, što uzrokuje slabovidost u tom oku. Ova vrsta škiljenja naziva se refraktivna ambliopija (ili anisometropna ambliopija).

Deprivacijska ambliopija ili vrsta škiljenja koje se pojavljuje zato što nešto blokira ulazak svjetlosti, primjer je urođena siva mrena. Deprivacijska slabovidnost bi trebala da se liječi brzom operacijom mrene kako bi se omogućio normalan razvoj vida i spriječilo njegovo oštećenje.

Liječenje ambliopije i vježbe za oči

U slučajevima refraktivne ambliopije, dioptrijske naočare ili meka sočiva doprinose tome da se postigne normalan vid na oba oka. Obično je potrebno preklapanje ili povijanje boljeg oka. Ovom vježbom mozak se tjera da ispravi vid u škiljećem oku, odnosno smanji slabovidnost.

Liječenje strabizmičke ambliopije ili slabovidosti (strabizam uzrokovan neusklađenim očima) često uključuje operaciju radi izjednačavanja očiju, nakon čega slijedi vježbanje i upotreba očnih flastera preko dominantnog oka i očna terapija kako bi oba oka mogla zajedno raditi jednolično.

Nakon toga potrebno je nositi očni flaster do šest sati dnevno tokom nekoliko sedmica kako biste prisilili mozak da pravilno koristi škiljeće oko. Flaster (okluder) je potrebno staviti preko oka, a ne na naočare kako bi se onemogućilo da oko gleda sa strane. Dokazano je da je efekt okluzije veći ukoliko dijete radi nešto na blizinu (crtanje, čitanje, pisanje). S obzirom na to da se djeca često opiru nošenju flastera, potrebno je puno strpljenja i upornosti kako bi se postigao željeni efekt. Dijete koje jako slabo vidi na nepokriveno oko više će se opirati zatvaranju dominatnog oka nego ono sa boljim vidom.

Roditeljima bi to trebalo da bude znak za još veću upornost i strpljenje. Ako imate problema sa djetetom koje uklanja očni flaster, umjesto toga možete odabrati posebno dizajnirano protetsko sočivo koje blokira ulazak svjetlosti u dobro oko. Iako su protetska sočiva skuplja od očnih flastera i zahtijevaju određeni pregled i prilagodbu oku, mogu da naprave znatan napredak u teškim slučajevima liječenja ambliopije, kada očni flaster ne djeluje tako dobro.

Kod neke djece atropinske kapi za oči djeluju vrlo dobro za liječenje škiljenja. Jedna kap u zdravo oko svaki dan može biti dovoljna da se vid ispravno koriguje. Atropin zamućuje vid izbliza u dobrom oku, prisiljavajući vaše dijete da više koristi škiljeće oko, gdje ga zapravo jača, a da dijete ne mora koristiti očni flaster. Prednost primjene atropinskih kapi za oči je ta što im nije potrebna stalna budnost kako bi se osiguralo da je vaše dijete pravilno koristi u usporedbi s očnim flasterom.

Međutim, atropin ima nuspojave koje treba razmotriti – uključujući fotosenzibilnost (jer se zjenica dobrog oka neprestano širi).

Kako liječiti slabovidost?

Liječenje slabovidosti ili ambliopije se mora pažljivo pratiti, posebno uzimajući u obzir da liječenje može izazvati slabovidost u zdravom oku. Oštrina vida mora se mjeriti na oba oka pri svakoj posjeti oftalmologu. Što je dijete mlađe, posjete oftalmologu treba da budu češće. Ako liječenje ide uspješno i oštrina vida ambliopijskog oka raste, posjete mogu biti rijeđe, ali dijete treba pratiti sve dok ne navrši osam godina. Otprilike četvrtina djece koja su se liječila od ambliopije imaju recidiv (vraćanje bolesti), odnosno izgubili su oštrinu vida u prvoj godini nakon završetka liječenja. To se često dešava zbog loše primjene propisa i tretmana.

Prirodne metode bez rezultata

Iako na internetu postoji mnogo tekstova koji govore o prirodnom ili alternativnom liječenju slabovidosti, ipak stručnjaci su složni u tome da ove metode nemaju previše smisla i ne daju konkretan i siguran napredak. Osnovni princip liječenja ambliopije i dalje ostaje adekvatan tretman okluzije, odnosno zatvaranja jačeg oka te dalji savjeti oftalmologa.