Najmlađa žrtva krivičnog djela obljuba djeteta i nedozvoljene polne radnje bilo je šestogodišnje dijete, a najstariji počinilac imao je oko 80 godina. Prema statistici Uprave policije, najmlađi osumnjičeni za ova krivična djela imao je 14 godina.

Iz policije su Pobjedi saopštili da je od 1. januara 2016. do 1. januara 2021. godine u Crnoj Gori registrovano sedam krivičnih djela obljuba djeteta, dok su u istom periodu registrovano 23 krivična djela nedozvoljene polne radnje gdje je žrtva dijete. Podaci se odnose na žrtve do 14 godina.

Za šest godina Višem sudu u Podgorici predato je pet optužnica protiv pet punoljetnih osoba zbog krivičnog djela obljuba nad djetetom iz člana 206 Krivičnog zakonika Crne Gore. Njih četvoro pravosnažno je osuđeno. Najmanja kazna bila je godinu, a najveća izrečena sedam godina, dok za krivično djelo nedozvoljene polne radnje gdje je žrtva dijete nijesmo dobili odgovore iz Osnovnog suda u Podgorici.

“Kada su u pitanju krivična djela nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom, u periodu od 1. januara 2016. do 1. januara 2021. godine najviše ih je registrovano na području nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica. Kada su u pitanju izvršioci, najstariji je imao oko 80 godina, dok je najmlađi imao 14 godina. Najmlađa žrtva imala je šest godina”, kazali su iz policije.

Kako dodaju, ne bilježi se porast ovih krivičnih djela, ali su u određenim slučajevima osumnjičeni bili poznati policiji kao izvršioci drugih krivičnih djela.

Javnosti su iz 2021. godine poznata još dva slučaja. Radi se o službenicima Uprave policije R. Z. i komunalnom policajacu R. O.

Protiv R. Z. 14. februara podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je dan ranije počinio zločin, a nakon mjesec i po podgorički policajci lisice su stavili i R.O.

Iako se nakon hapšenja R. O. na društvenim mrežama pojavila informacija da je on poznat istražiteljima po nasilničkom ponašanju, policija je to demantovala.

“Policija je protiv R. O. podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom. On nije evidentiran u prethodnom periodu kao lice koje je sklono nasilničkom ponašanju”, kazali su iz policije.

Osim dvojice službenika, počinioci ovih zločina u prethodnom periodu bili su ugledni građani za koje njihovo najbliže okruženje nije znalo za mračnu stranu njihovog života. To su bili porodični ljudi, roditelji, sa karijerom iza sebe, a ujedno i počinioci najmorbidnijih zločina.

Ono što je interesantno je da u posljednjih pet godina zbog izvršenja krivičnih djela nedozvoljene polne radnje i obljuba nad djetetom, u policijskoj evidenciji nije bilo procesuiranih žena.

Tri postupka protiv maloljetnika

Kako je za Pobjedu kazala savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović, od 2015. godine do 12. aprila 2021. godine Višem sudu u Podgorici predato je pet optužnica protiv pet punoljetnih lica zbog krivičnog djela obljuba nad djetetom iz člana 206 Krivičnog zakonika Crne Gore.

“Od tog broja, pravosnažno su osuđena četiri lica i to jedno na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, jedno lice na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, jedno lice na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci i jedno lice na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci”, kazala je Muzurović.

Takođe, u navedenom periodu pokrenuta su tri postupka protiv tri maloljetna lica zbog krivičnog djela obljuba djeteta iz člana 206 Krivičnog zakonika Crne Gore, od čega su pravosnažno okončana dva predmeta.

“U periodu od 2015. do 12. aprila 2021. godine, Višem sudu u Podgorici predate su dvije optužnice zbog krivičnog djela obljuba zloupotrebom položaja iz člana 207 Krivičnog zakonika Crne Gore (u 2019. i 2020. godini). Oba predmeta su u radu”, navela je ona.

Članom 207 onaj koji zloupotrebom položaja navede na obljubu ili sa njom izjednačen čin lice koje se prema njemu nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Prema tom članu, zloupotreba položaja odnosi se na nastavnika, vaspitača, staraoca, usvojioca, roditelja, očuha, maćehu ili drugo lice koje zloupotrebom svog položaja ili ovlašćenja izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa maloljetnikom koji mu je povjeren radi učenja, vaspitavanja, staranja ili njege, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

“Ako je djelo iz stava 2 ovog člana učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina. Ako je djelo iz st. 1 do 3 ovog člana imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti za djelo iz stava 1 zatvorom od šest mjeseci do pet godina, za djelo iz stava 2 zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3 zatvorom od tri do petnaest godina”, piše u zakonu.

Zakon propisuje kaznu najmanje 10 godina u slučaju da usljed krivičnog djela nastupi smrt djeteta.

Nakon posljednjeg monstruoznog zločina u Podgorici, javnost je burno reagovala. Prvo pitanje koje su građani tražili od nadležnih je koliko je uopšte mjerljiva kazna počinioca ovog jezivog čina sa traumom djeteta i porodice sa kojom se nose cijelog života. Zato su organizovali proteste u više crnogorskih gradova protiv seksualnog nasilja nad djecom, nezadovoljni kaznama za nasilnike. Povod je bio slučaj devetogodišnje djevojčice koju je seksualno zlostavljao dvadesetšestogodišnji komunalni policajac.

Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, za krivično djelo obljuba nad djetetom, predviđene su novčana kazna i zatvorska od tri do dvanaest godina.

Strategijom za prevenciju i zaštitu djece od nasilja iz 2019. godine, predviđeno je da do kraja 2021. godine Crna Gora dobije registar pedofila, odnosno osuđenih za krivična djela protiv polne slobode, počinjenih nad djecom.

Grupa nevladinih organizacija je u decembru 2019. podnijela inicijativu za pooštravanje kazni za pedofiliju u skladu sa obavezama koje je Crna Gora preuzela na osnovu Konvencije UN o pravima djeteta, Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja. Jedan od zahtjeva je bio i da se ukine mogućnost novčanog kažnjavanja za krivično djelo nedozvoljene polne radnje.

Na inicijativu kabineta predsjednika Vlade Crne Gore od 12. aprila 2021. godine, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je pristupilo izradi predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, u cilju maksimalnog pooštravanja kazni zatvora zaprijećenih za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnim licima.

Predloženim izmjenama i dopunama obuhvaćena su sva krivična djela protiv polne slobode, a koja za zaštitni objekat imaju djecu i nemoćna lica.

Predloženo je usvajanje strožih kazni zatvora. Posebno za krivična djela silovanje, obljuba nad nemoćnim licem, obljuba nad djetetom i obljuba zloupotrebom položaja predložena je mogućnost da učinilac nekog od ovih krivičnih djela bude kažnjen kaznom dugotrajnog zatvora u trajanju od četrdeset godina. Ovo je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela.

Nedozvoljene polne radnje i obljuba djeteta

Krivičnim zakonom onaj ko izvrši polnu radnju kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. U slučaju da nastupi teška tjelesna povreda lica prema kojem je djelo izvršeno ili ako je djelo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.

Ako je usljed djela nastupila smrt, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

Za krivično djelo obljuba nad djetetom predviđeno je tri do dvanaest godina zatvora. U slučaju da nastupi teška tjelesna povreda djeteta ili je djelo izvršeno od više lica ili je imalo za posljedicu trudnoću, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Ako nastupi smrt djeteta, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Najmonstruozniji zločin kažnjen strijeljanjem

Najmonstruozniji zločin nad djetetom koji pamti Crna Gora desio se 15. marta 1977. godine kada je Dragiša Ristić pokušao da siluje četvorogodišnju djevojčicu, a onda je zadavio i zapalio.

Osuđen je na smrtnu kaznu i strijeljan 29. januara 1981. godine u Kotoru.

On je 15. marta 1977. godine, u alkoholisanom stanju, pokušao da obljubi četvorogodišnju djevojčicu, a potom je u podrumu G zgrade u Podgorici, u Ulici Marksa i Engelsa pokušao da siluje djevojčicu. Ona se branila i vrištala, dok je brutalno tukao i davio. Na kraju je, kako bi prikrio tragove, zapalio. Oni koji pamte ovaj zastrašujući zločin i danas sa gnušanjem pričaju o jezivim detaljima. Ristić je uhapšen nakon nekoliko sati i nije negirao zločin. Istražiteljima je ispričao sve detalje. Ristić je pokušao da izbjegne smrt bjekstvom iz bjelopoljskog zatvora.

Smrtna kazna bila je dio pravnog sistema Crne Gore do 2002. godine. Od 2007. godine je ukinuta, shodno protokolu 6 Savjeta Evrope uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Izvor: Pobjeda