Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju Naša inicijativa, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore – NARDOS i lokalna udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju pridružili su se UNICEF-ovom apelu da škole moraju biti prve ustanove koje se otvaraju i posljednje koje se zatvaraju tokom pandemije.

Prema ocjeni šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huana Santandera, cijena zatvaranja škola je visoka – ne samo u pogledu akademskih postignuća učenika, već i u pogledu njihovog mentalnog zdravlja.

“Na osnovu prethodnih kriza znamo da kada dođe do prekida obrazovanja upravo najsiromašnija i najugroženija djeca bivaju najviše pogođena. Iz tog razloga, zatvaranje škola mora biti isključivo krajnja mjera koja se preduzima pošto su sve druge sve druge mogućnosti iscrpljene i to tako da škole budu prve ustanove koje će se ponovo otvoriti”, istakao je Santander.

Prema navodima predstavnika NARDOS-a, zatvaranje škola posebno pogađa učenike sa smetnjama u razvoju.

“Smatramo da je veća šteta da škole ne rade naročito za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, jer praćenje onlajn nastave bez obzira na svu raspoloživu tehnologiju za njih predstavlja veliki problem, naročito djeci sa intelektualnim smetnjama”, poručio je Savo Knežević, predsjednik NARDOS-a.

Predstavnici Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju Naša inicijativa ističu da škole treba da budu te koje će se prve otvarati, a posljednje zatvarati, jer se u svim obrazovnim ustanovama poštuju propisane mjere za sprečavanje širenja pandemije COVID-19, i u proteklih godinu dana škole nisu bile prepoznate kao mjesta na kojima je dolazilo do širenja infekcije.

“Takođe mišljenja smo da je korist od obrazovanja u školskim klupama nesrazmjerno veća od eventualnih rizika od zaražavanja po učenike koji ne spadaju u rizične kategorije. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama putem onlajn aplikacija ne daje u praksi očekivane rezultate, pa se djeci i mladima sa smetnjama u razvoju prvenstveno treba omogućiti obrazovanje u učionicama, jer je u proteklih godinu dana njihova socijalizacija i integracija u mnogome usporena i narušena. Apelujemo da prije svega treba otvoriti resursne centre za djecu sa smetnjama u razvoju, a takođe i škole u svim gradovima”, poručila je Nataša Anastasov iz Naše inicijative.

UNICEF i udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju saglasni su u ocjeni da je obrazovanje ključni dio plana oporavka od krize izazvane koronavirusom i da bi stoga, trebalo povećati investicije u ovoj sferi radi jačanja obrazovnog sistema tokom pandemije.

“Pozivamo da se što prije nađe dugoročno, sistemsko rješenje za finansiranje dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju koje nude neophodne dodatne usluge podrške ovoj djeci i njihovim porodicama i bitna su podrška inkluzivnom obrazovanju i socijalizaciji ove  populacije“, istakao je Knežević.

UNICEF, Naša inicijativa, NARDOS i lokalna udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju apeluju da se svaka odluka o zatvaranju i ponovnom otvaranju škola zasniva na temeljnoj analizi situacije u svakoj školi, te da ove odluke treba donositi u bliskoj saradnji sa zdravstvenim stručnjacima, nastavnicima, roditeljima i učenicima. Razlog za to je činjenica da se situacija razlikuje od škole do škole, pa bi i rješenja trebala da budu prilagođena situaciji u svakoj školi.

Konačno, oni podsjećaju da obrazovni sistem nije napravljen za krizu izazvanu koronavirusom. Zbog toga je potrebno kontinuirano osluškivati ​​poruke svih zainteresovanih strana kako bi se obrazovni sistem prilagodio i bolje odgovorio na njihove potrebe tokom pandemije. Stoga, oni pozivaju na inkluzivni dijalog i aktivno učešće svih zainteresovanih strana u procesu pronalaženja rješenja za što kvalitetniji kraj ove školske godine i što bolju pripremu sljedeće kako bi ona bila znatno bolja za svakog đaka.

Prema globalnom izvještaju UNICEF-a i UNESCO-a, koji se temelji na podacima iz 191 zemlje, do sada nije uočena uzročno-posljedična veza između otvaranja škola i širenja koronavirusa. Pored toga, podaci o transmisiji COVID-a-19 u Crnoj Gori koji se odnose na predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, a koji su dostupni na veb-stranici Ministarstva prosvjete http://www.covid19.edu.me/, pokazuju da se najveći broj zaraženih nastavnika i učenika nalazi upravo u opštinama sa najećim brojem inficiranih. Ovi podaci ukazuju na to da su škole bezbjedne i da ne doprinose povećanju transmisije COVID-a-19 ukoliko se u njima poštuju sve preventivne mjere. Iz tog razloga, UNICEF apeluje na sve da poštuju mjere #DistancaRukeMaska i da škole budu posljednje ustanove koje se zatvaraju i prve koje se otvaraju tokom mjera zaključavanja.

Takođe, na globalnom nivou dostupno je mnoštvo podataka koji ukazuju da produženo zatvaranje škola negativno utiče na akademska postignuća učenika. Decenije istraživanja i iskustva pokazale su da kad god djeca i mladi duže ne idu u školu dolazi do pogoršanja njihovog mentalnog zdravlja i povećanja njihove izloženosti riziku od svih vrsta nasilja. Kod najugroženije djece, izostanak učenja, kontakta s vršnjacima i drugih vidova podrške koju im škole redovno pružaju – pa čak i ako to traje svega nekoliko sedmica – može dovesti do negativnih ishoda koji će dugoročno uticati na njihov život.