Sjećate li se kada su vozila koja se sama pokreću bila naučna fantastika i nešto što smo mogli vidjeti jedino u filmovima? Nije prošlo puno od tada, a danas svi proizvođači automobila na svijetu već testiraju ovakva vozila.

Tehnologija i način na koji svakodnevno funkcionišemo se razvija nevjerovatnom brzinom, što povlači i promjene na polju poslova koje će buduće generacije obavljati, a koje još ne možemo ni da zamislimo. Svi ti “novi” poslovi koji će tek da nastaju su samo evolucija našeg dosadašnjeg načina rada i stvari na koje smo već navikli.

Nove tehnologije: šta nas čeka u budućnosti

3D štampa, mašinsko učenje, internet povezanost, solid-state baterije (tehnologija baterija koja koristi čvrste elektrode i čvrsti elektrolit umjesto tečnih ili polimernih gelnih elektrolita koji se nalaze u litijum-jonskim ili litijum-polimernim baterijama), sve jeftiniji senzori svih vrsta… Tehnologija koja nam već sada stoji na raspolaganju je nevjerovatna i samo se dalje razvija. Pristupačnost i dostupnost VR-a (virtuelne stvarnosti) je sve veća iz dana u dan i, uz to, mijenja način na koji se preduzeća povezuju i iskustva koja nude klijentima. Sa druge strane, sve veći broj programa i usluga koji se nude na tržištu, a koje nam pomažu u svakodnevnim aktivnostima, oslanjaju se na vještačku inteligenciju (AI). Ove i nove tehnologije koje će tek nastati, dovešće do promjene u mnogim industrijama.

Ove godine smo imali priliku da iskusimo kako izgleda kada se kompletna nastava preseli onlajn. Predviđa se da će do 2050. godine čak 90 odsto visokog obrazovanja odvijati putem interneta. Ovo znači da bi se sama struktura učenja mogla promijeniti i napustiti formu “predavanja i testova” na koju smo do sada navikli kako bi se napravilo prostora za neke nove stilove učenja prilagođene onlajn iskustvu. Uz to, način na koji dobijamo informacije će biti sve personalizovaniji, te potencijalno može dovesti do gašenja nekih medijskih kuća ili do njihove potpune transformacije. Konzumiranje sadržaja biće usmjereno na pametne telefone (i onoga što dolazi nakon njih), čija će upotreba samo nastaviti da raste sa vještačkom inteligencijom, a uz to će biti povezani sa sve većim brojem drugih uređaja oko nas.

Vremenom će doći do još većeg porasta populacije u svijetu koja za sobom, između ostalog, vuče promjene u urbanizmu, načinu putovanja i prehrambenoj industriji. S obzirom na to da se krećemo ka tome da gradovi budu gušće naseljeni, a fosilna goriva izbačena iz upotrebe, arhitekte već sada nagovještavaju nestajanje garažnog parking prostora u obliku i obimu koji je trenutno aktuelan, ali i potrebu rekonstrukcija kanalizacija i odvoda u većim gradovima. Uz porast stanovništva povećaće se i količina hrane koju konzumiramo. Poljoprivreda se mora prilagoditi promjenjivoj klimi, što znači da će pametne tehnologije i Internet stvari (IoT) biti iskorišćeni da uravnoteže rastuću potražnju za hranom sa potrebama životne sredine. Takođe, proizvodnja energije će se prebaciti na obnovljive izvore (sunce, vjetar, termalna energija i prirodni gas) i tehnologija će imati ključnu ulogu u planiranju i izvršavanju prelaza u svim ekonomskim sektorima.

Sva tehnologija, od robotike do genetike i virtuelne stvarnosti, će uticati na dalji razvoj medicine. Već sada se 3D štampa koristi za pravljenje raznih medicinskih uređaja i pomagala koja imaju vrlo kompleksan izgled, a u skladu su sa jedinstvenom anatomijom pacijenta. Korišćenje tehnologije bi dijelom moglo smanjiti cijenu troškova liječenja, s obzirom na to da bi doktori imali uvid u stanje pacijenata bez izrade velikog broja testova.

Ovo su samo neki od primjera promjena i iako vam možda neke od njih izgledaju pretjerano futuristicki, moramo se složiti da će napredak tehnologija koje već danas cvjetaju (vještačka inteligencija, senzori i internet stvari i cloud povezivanje), biti sve rapidniji. U posljednjih 30 godina tehnologija je napredovala eksponencijalno, a ta snaga rasta se samo povećava sa svakom inovacijom koju pravimo.

Kako da se djeca prilagode ovim promjenama?

Mali, svakodnevni pomaci u svijetu tehnologije već utiču na transformaciju skoro pa svih poslova današnice. Uzevši u obzir da su u srži tehnološke transformacije linije koda, nije ni čudo što sve češće čujemo da bi se veći fokus morao staviti na sticanje vještine programiranja. Dolazimo do toga da je znati programski jezik jednako važno kao znanje bilo kojeg jezika koji se uči u osnovnim školama. Bez dobrog poznavanja programskih jezika postavlja se pitanje koliko će dobro moći da upravljaju uređajima i alatima koji postaju sve više zastupljeni u našim životima. Sa tim na umu, važno je podsjetiti da djeca imaju priliku da se upoznaju sa osnovama programskih jezika C++, Scratch i Java kroz video lekcije DoMEn škole programiranja. Lekcije su dostupne na YouTube kanalu portala www.stemedukacija.me koji je kompanija doMEn upravo pokrenula kako bi mladima omogućila da na jednom mjestu imaju pristup svim prilikama koje kompanija stvara u Crnoj Gori. Osim toga, na ovaj način kreiran je trajni resurs za učenje programiranja u vidu online škole programiranja koja je besplatna i dostupna svoj djeci u Crnoj Gori.

Imajući u obzir da se djeca praktično od njihovog prvog dana podižu sa tehnologijom i da se prilično rano upoznaju sa kompleksnostima i potencijalima iste, ne čudi i to što već sada imamo djecu koja su sposobna da uz pomoć tehnologije rješavaju neka od bitnih pitanja u svojim zajednicama. Ovaj trend će sve više rasti kako vrijeme bude prolazilo, a tehnologija bude postajala sve veći dio naših života. Na kraju krajeva, djeca koja su rođena ove godine će 2050. biti u svojim tridesetim i sa svim problemima koji budu nadolazili moraće da se nose koristeći tehnologiju koja će tada biti aktuelna i dostupna.

Ovo naravno ne znači da će buduće generacije biti sačinjene u potpunosti od programera. Kao i do sada, postojaće različita zanimanja koja će naša djeca obavljati. Međutim, opšta tehnološka pismenost i razumijevanje osnova programiranja će biti od suštinske važnosti za njihovo uključivanje i doprinos zajednici.

Za sada, ostaje nam da sačekamo 2050. ili neku malo bližu godinu i vidimo u kojoj mjeri će se predviđanja ostvariti, ali i da idemo u korak sa vremenom i budemo dio promjena koje ono sa sobom nosi.

Izvor: dOMen