Da teorija i praksa ne idu često jedna uz drugu potvrđuju i iskustva COVID pozitivnih trudnica koje su se nedavno porodile u Kliničkom centru Crne Gore, a neke od njih željele su javno da ukažu na to nakon objava u medijima o važećim procedurama.

Gotovo isti protokoli i pravila koja su važila u COVID porodilištu bolnice Codra, gdje su se do novembra porađale žene zaražena koronavirusom ili one za koje se sumnjalo da jesu, na snazi su i u porodilištu KCCG.

Ukoliko imate pozitivan test na koronavirus, od trenutka porođaja pa sve do izlaska iz bolnice, nećete vidjeti svoju bebu, a neće vam biti dozvoljeno ni da je dojite, uprkos preporukama svih međunarodnih organizacija, poput UNICEF-a i SZO. Upravo oni su u više navrata upozorili da se virus ne prenosi majčinim mlijekom.  

Pitanja portala Roditelji.me o načinu organizovanja porođaja i boravka u Kliničkom centru i dalje su bez odgovora nadležnih u Ministarstvu zdravlja, čijom odlukom je briga o COVID pozitivnim porodiljama i prenijeta iz Codre u porodilišta širom zemlje.

Jedna od žena koja je postala majka u trenutku kada je bila COVID pozitivna je i Andrea Rafailović Stojović. Za razliku od većine, ona je bila odlučna da se izbori za svoja prava i tokom cijelog boravka u Kliničkom centru bude sa svojom bebom.  

Porodila se 26. decembra prošle godine, a nedjelju dana ranije saznala je da je pozitivna na koronu. Njeni simptomi su bili blagi, izgubila je samo čulo ukusa i mirisa, ali je, očekujući porođaj, na vrijeme prijavila svoje stanje.

“Prvo negativno iskustvo u Kliničkom sam doživjela pri samom kraju trudnoće nakon saznanja da kao COVID pozitivna trudnica ne mogu da radim CTG nalaz, koji se u zadnjem mjesecu trudnoće radi često. Tako je bilo u mom slučaju. Umjesto toga rečeno mi je da se javim prvo u Urgentni centar nakon čega će me neko od portira sprovesti do prostorije gdje će me ginekolog pregledati ultrazvučno, kako bi se ustanovilo da li je sa bebom sve u redu. Na taj način sam saznala da COVID pozitivne trudnice nemaju pravo na CTG”, kaže Andrea.

Kada je došlo vrijeme za porođaj, primljena je na isti način, javila se u Urgentni, obavljen je pregled i upućena je u porodilište, u posebnu salu za porođaj COVID pozitivnih trudnica.

“Dok su trajale kontrakcije pitala sam babicu da li će beba biti sa mnom odmah po rođenju. Praksa je da se beba odmah stavi na majčine grudi, takozvani zlatni sat – prvi sat nakon rođenja koji bi trebalo da bude fokusiran na bebino prvo dojenje, i vezivanje majke i djeteta. Babica mi je rekla da ovo pravilo ne važi za COVID pozitivne majke, ali da će moj zahtjev uputiti dežurnom pedijatru i ginekologu. O tome me niko u Kliničkom nije unaprijed obavijestio, osim divne Marijane Bogavac kod koje sam išla u Školu za trudnice i kojoj sam se javila prije samog porođaja”, ispričala je Rafailović Stojović.

Osim savjeta koji je dobila, bila je odlučna da ostvari svoja prava, jer je znala da i SZO preporučuje kontakt sa bebom odmah po rođenju, kao i dojenje, jer se u mlijeku nalaze antitijela na virus. Naišla je, prisjeća se, na negodovanje dežurne pedijatrice, koja je došla u porođajnu salu dok su još trajale kontrakcije da upozori Andreu na faktore rizika.

“Ubjeđivala me da se kvalitetan kontakt sa djetetom može ostvariti i kasnije, te da je za bebu bolje da bude odvojena od majke, jer još nijesu urađena sva potrebna istraživanja vezana za virus, iako je to suprotno od preporuka SZO i UNICEF-a. Naravno da su na kraju pristali da beba bude sa mnom, jer sam se unaprijed upoznala sa svojim pravima”, navodi ona.

Porodila se prirodnim putem, noseći masku, a saglasnost da dijete zadržava na svoju odgovornost potpisala je nakon porođaja.

“Taj dokument bio je napisan ručno, hemijskom olovkom, sa pečatom na dnu i docrtanim mjestom za moj potpis. Kao COVID pozitivna porodilja  imala sam pravo i na pratnju prilikom i nakon porođaja, ali to mi nije dozvoljeno, uprkos preporukama UNICEF-a. Moj suprug je unaprijed imao odobrenje direktorice Kliničkog, kao i negativan test na COVID, ali ga nijesu pustili kod mene i bebe, uz obrazloženje da u porodilište niko partnera od januara nije ušao”, ističe ova mlada majka.

Sa bebom je boravila sama u trokrevetnoj sobi sa kupatilom, a sestre iz boksa su prilikom svake posjete morale da oblače zaštitnu opremu.

“Da se ne bi vraćale istim putem nazad, u slučaju kontaminacije, morale su iz moje sobe da izlaze kroz vrata od terase. Moram naglasiti da su i doktori i babica i sestre bili maksimalno korektni i spremni da pruže pomoć, tako da na rad medicinskog osoblja nemam zamjerki”, kazala je ona.

U porodilištu je boravila od subote u 10 sati do ponedeljka u podne. Dan duže je ostala, jer je čekala bebin nalaz na koronu.

“Prije mog otpusta u sobu su doveli COVID pozitivnu porodilju, koja mi je kazala da je bebu samo na kratko vidjela čim se porodila i da su je odmah odnijeli u boks. Rekli su joj da će je vidjeti tek za dva do tri dana, a o svemu tome nije bila unaprijed obaviještena. Ta dva do tri dana beba dobija adaptirano mlijeko, odvojena je u poseban boks. Ne donose je COVID pozitivnoj majci na podoj iako ona ima pravo da doji pod bilo kojim uslovima, jer majčino mlijeko ništa ne može zamijeniti”, priča Andrea.

Prisjeća se i komentara dežurne pedijatrice, koja je tog dana došla da pregleda bebu prije otpusta. Kazala je da je nedopustivo da beba boravi među dvije zaražene žene, te da u Kliničkom nema uslova za zajednički boravak bebe i majke pozitivne na koronu.

“Ipak, iz porodilišta sam otpuštena sa savršeno zdravom bebom. Izašla sam na sporedni izlaz, gdje se obavlja skener. Tamo me sačekao suprug, a svekrva je morala da preuzme bebu.

Sjutra ih je posjetila patronažna sestra, koja je tek tada saznala da je Andrea COVID pozitivna. To je bila prva i posljednja posjeta patronaže.

“Patronažna sestra je od nas saznala da sam pozitivna. Kazala je da nažalost više neće moći da dolazi, tako da patronažnu pomoć praktično nijesmo ni imali”, kazala je Andrea.

Trudnicama poručuje da se na vrijeme informišu o svojim pravima i insistiraju da od starta budu sa svojom bebom, jer je prvi kontakt mame i bebe nezamjenljiv, a važnost dojenja upravo u prvim danima neprocjenjiva.