Dolazak kući novog člana porodice, osim velike sreće, donosi i brojna pitanja i nedoumice sa kojima se roditelji suočavaju. Realna slika već prvog dana provedenog u kući sa bebom daleko je od idilične, kakvu budući roditelji zamišljaju ili im se prikazuju na malim ekranima – u filmovima i serijama. Zato im stručnjaci savjetuju da imaju realna očekivanja i da shvate da se može desiti da se osjećaju kao da su u haosu, kao i da je to normalno.

Pedijatrijska sestra Milica Dukić Marković objašnjava da koliko god da se roditelji spremaju za dolazak bebe i psihički i fizički, nisu svjesni da beba nalaže svoja pravila.

Gostujući na 6. info danu Stiže nam beba, ona je savjetovala roditelje kako da se ponašaju kada mama i beba izađu iz porodilišta i odgovorila na brojna pitanja koja ih čekaju u prvim danima.

Kako da se roditelji adekvatno spreme za dolazak novog člana porodice, posebno za prvi dan nakon izlaska iz porodilišta, kada su upućeni jedni na druge, bez stručne pomoći?

Dukić Marković: Nakon izlaska iz porodilišta, narednih dana je normalna neka vrsta haosa kod kuće. Koliko god da se roditelji spremaju za dolazak bebe i psihički i fizički, nisu još svjesni šta im beba nalaže svoja pravila. Majka jedva čeka da izađe iz porodilišta, vidi porodicu i da se u potpunosti poveže sa bebom, jer koliko god da su bile zajedno, bolnica je strana sredina. Uglavnom je dočeka porodica, sve je lijepo, beba je sita i dalje, majka u euforiji. Onda poslije dva do tri sata, beba se budi i počinje da plače. Pitamo se da li je sve kako treba, da li sam kao majka nešto uradila pogrešno. U principu, sve je to normalna situacija. I to je važno da roditelji znaju.

Šta je potrebno pripremiti za prve dane sa bebom kod kuće?

Dukić Marković: Kada je riječ o pripremanju stvari za bebu, prije nego što dođu kući majke uglavnom kupe više nego što treba. Potrebna je obična kadica, koja ne mora da ima ništa unutra, tetra i švedske pelene, peškir za bebu, jednokratne pelene u najmanjem broju koje ne moraju biti najskuplje, kupka i mast za pelensku regiju. Ne bih kupovala istog momenta neke stvari poput fiziološkog rastvora za čišćenje nosa, jer će vam i pedijatri reći da kada kupamo bebu dio vode se slije i ona sama pročisti respiratorne organe. Na neki način normalno je i da se majki učini da beba ne može da diše, ali to nije tako. Beba može da pročisti nosić i kijanjem i poslije kupanja, tako da ne bih kupovala dodatne stvari za početak.

Radili ste u porodilištu i Institutu za bolesti djece, a sada ste u Ministarstvu zdravlja. Bez obzira na sve te uloge, od kako ste dobili bebu, da li vam se dešavalo da dobijate neke savjete od okoline iako svjesni da ste stručna osoba za te teme?

Dukić Marković: Sve što sam savjetovala druge, nisam umjela da primijenim na sebi, zato što nije došla jedna Milica Dukić i rekla mojoj porodici to ne treba tako, nego ovako. U tom momentu je vrlo bitna patronažna sestra, jer je ona stručna i neutralna. Ona će da kaže stvari koje će da potkrijepi činjenicama. Uvijek treba reći zašto se na primjer ne maže cijelo bebino tijelo, da li je treba previše utopliti ili previše rashladiti, koja temperatura treba da bude u sobi, zašto beba plače svakih 15-20 minuta… Sve su to stvari koje su vrlo frustrirajuće za majku. Koliko god da sam htjela ili ne da slušam svakog, bila sam opterećena. Potom je došla moja kuma koja je pedijatrijska sestra u Centru za neonatologiju i ona je postavila stvari na svoje mjesto. Uzela je moju bebu i okupala je. Da sam ja to učinila svi bi rekli – ne tako, nego ovako. Nijesam protiv savjeta, ali sve što kažete morate potkrijepiti činjenicama. Ukoliko beba sisa, ima pravo da se budi na 15-20 minuta. Ako ste patronažna sestra vi ćete objasniti majci da to nije zato što ona nema mlijeka, nego što je bebi u početku mnogo teško da sisa. Dok sisa beba se umori i prevari je san. Čim zadovolji primarnu glad ona zaspi. Poslije 15 minuta se budi, ne zato što majka nije imala mlijeka nego zato što ju je opet probudila glad i sada ima snage da sisa.

Ako beba poslije 15 dana ili mjesec počne da sisa na dva sata to je odlično. Probavni sistem kod bebe koja sisa nije isti kao kada se hrani adaptiranom formulom. Dojenje je najproblematičnija tema kad se izađe iz porodilišta. U prvim danima je patronažna sestra ključna osoba u uspostavljanju podoja, jer je najbitnije da majci kažete da nije tačno da nema mlijeka, da je prvih 72 sata to kolostrum kojeg nema mnogo količinski, ali ni beba ne može da uzme veliku količinu, jer se tek rodila i adaptira se na spoljašnju sredinu. Onda će i majci biti lakse. Najbitnije je da slušate patronažnu sestru i da babe i dede, uz svo dužno poštovanje, budu tu da opeglaju, skuvaju i urade ono što je majkama tada najpotrebnije. Tata i majka treba da budu tu kad dođe patronažna sestra. Primjetno je da se očevi sve više uključuju.

Patronažna sestra je ključna osoba za porodice nakon izlaska iz porodilišta. Ona ipak dolazi kod njih dan nakon izlaska. Koje su to najvažnije informacije koje treba da zna svaka majka dok patronaža ne dođe da ih posjeti?

Dukić Marković: Nije bitno da kada presvlačite bebu ona bude sređena kao kada to uradi patronažna sestra. Majka mora da zna kako da promijeni jednokranu pelenu, a većina vidi prilikom otpusta kako sestra to radi. Da li će staviti na pravi način tetra pelenu ili švedsku, to apsolutno nije toliko važno. Važno je da znate da pelena mora biti nekoliko puta puna dok patronažna sestra ne dođe narednog dana, da vidite da je beba piškila i kakila, jer onda znate da je dovoljno hranite. To su sigurni znaci, a ne koliko puta se budila. Veoma je važno i to da beba ne smije da spava duže od tri sata. Ukoliko sam počela da dojim bebu u 9, već ću je buditi u 11:45, da bi u 12 sati počela da jede. Ne računa se vrijeme od završetka podoja, što većina majki misli, nego od početka. Znači beba ne smije da spava duže od tri sata i moramo provjeriti koliko je pelena puna, odnosno koliko je podoj uspješan. Tokom podoja beba može da piški ili kaki i majka to obično osjeti. Pogrešno je presvlačiti bebu poslije toga, i to iz dva razloga – može da bljucne, povrati, što će zabrinuti majku, a takođe će je probuditi. Onda imate začarani krug. Rijetko je da bebe spavaju po tri sata čim izađu iz porodilišta. Obično kažem majkama da sačekaju do 40 dana minimum, jer je to period adaptacije bebe i majke.  Uz pomoć svega što nam se plasira imamo idealnu sliku kada se dođe iz porodilišta. U serijama majke imaju frizuru i šminku, sve bude prelijepo, a onda u realnom životu ništa nije na mjestu. Obično sam majkama govorila da nervoza počinje onog dana kad izađu iz porodilišta.

Kada se beba povija prvih dana, naročito dok ne dođe patronažna sestra, njega pupka je nešto što roditeljima često izaziva nelagodu i strah. Pitaju se smiju li da diraju pupčanik. Kako da se ponašaju?  

Dukić Marković: Pupak je tretiran onog dana kad izađete iz porodilišta, tako da do sjutra, dok ne dođe patronažna sestra, ne mora ništa da se dira. Većina majki pri otpustu pita i sestra im pokaže obradu pupčanika. Pelene idu ispod pupčanika, i jednokratna i tetra i švedska dok pupčanik ne otpadne. Kada je pupčanik suv na otvorenom prije će da otpadne i prije će ta rana da zaraste. Kada stavite jednokratnu pelenu preko pupčanika, beba može da ga ovlaži i to može da bude podloga za neku vrstu infekcije. Zato se majkama objasni da pupak treba da bude iznad pelene i tako smo svi mirni. Pamučna pelena može biti preko, jer će one biti oprane i opeglane, odnosno dezinfikovane, ali bitno je da  jednokratna bude ispod pupčanika. Što se tiče obrade pupčanika, to će patronaža uraditi naredna tri dana i poslije sedam dana on će otpasti.

Šta raditi kada beba neće da se probudi, a vrijeme je za dojenje ili ako tokom podoja zaspi?

Dukić Marković: Ako beba spava, a treba da je probudimo jer je već prošlo tri sata, onda je treba presvući. Kada bebu skinete obično se istog momenta probudi. Drugi način, kada beba zaspi u toku podoja, uglavnom je diram za nosić, uvo ili petu. To su neke metode buđenja, a majka može i izvući dojku, pa će beba onda odmah da se sjeti i je opet. Idealno bi bilo da beba aktivno sisa pola sata, odnosno da ne spava na dojci. U početku vam sve to bude lagano, neko drugi je spremio ručak i sredio sve, a vi ste posvećeni samo bebi. Ona bude lagana i žao vam je da je skinete sa dojke kad lijepo spava. To poslije bude problematično, jer beba neće htjeti da se uspava bez dojke i bukvalno može da traži da bude non -stop na njoj.

Kada prvi put kupamo bebu i ko nas tome uči?

Dukić Marković: Patronažna sestra kaže na koji način da uzimate bebu pošto je roditelje uglavnom strah. Beba se pomjera prilikom kupanja i majke se plaše da je ne povrijede. Zato otac treba da kupa bebu. Patronažna sestra će vam reći da ukoliko su bebi topli tabani njoj je onda toplo. Mnogo je bitno da beba bude utopljena. Naš osjećaj za temperaturu nije validan. Beba nema mogućnost da samu sebe ugrije u prvim danima, jer je termonestabilna. Zato što je bebi hladno može da proistekne niz drugih problema. Prilikom uzimanja bebe, palac se stavi na ključnu kost, četiri prsta idu na lopaticu, beba se okreće tako da bude na podlaktici, a ruka, odnosno rame joj je na mom dlanu. Grudnim košem je na mojoj podlaktici, a ne stomakom. Cijela beba se kvasi, pa i pupak, ne morate ništa da pazite. Beba nije bila na suvom devet mjeseci. Bake uglavnom govore da se čuvaju uši ili pupak, ali nema potrebe. Sve se kvasi, ali je poenta da se sve poslije dobro osuši. Ni pupak ni uši nećete ostaviti vlažne, nego ćete posušiti tapkanjem. Prilikom prvog kupanja, otac uzima bebu, a patronažna sestra ili majka posipaju. Kada se beba kupa u sobi treba da je oko 27 stepeni, a temperature vode je 36 -37 stepeni. Nisam za to da se kupuju termometri, jer možete i sami osjetiti koja je to temperatura. počinjemo sa pranjem glave. Ja polijem po malu bebu svuda da je naviknem. Treba koristiti što manje hemije, treba nam vrlo malo tečnosti za kupanje bebe koju ćemo staviti na dlan ruke, a ne direktno na bebu. Onda krećemo od glave, ali lice ne sapunjamo. Zatim pređemo sve prevoje, posebno iza ušiju i oko vrata gdje se sliva mlijeko i  to može da iritira bebinu kožu. Pređemo i ostale prevoje i onda se beba ispira. U početku to traje svega dva minuta, jer će se beba rashladiti. Bebu potom prekrijete peškirom. Svaka beba plače kada se suši, ja je uglavnom onda okrenem ka sebi i sušim je tako, jer onda beba čuje otkucaje srca i smiri se. Zatim bebu spustimo na krevet. Ukoliko ima veću kosu ne možete je osušiti samo tapkanjem, nego malo grublje. Dalje tapkanjem detaljno osušite sve prevoje. Uzimate švedsku, tetra i jednokratnu pelenu, namažete pelensku regiju. Da bi pelena bila ispod pupčanika, presavijete je sa spoljne strane. I ako je toplo vani, prvih dana bih preporučila obavezno čarapice. Nije dobro ni previše utopliti bebe u toku ljeta. Veliki dio toplote beba gubi preko glave, pa je u porodilištu preporučljivo da nosi kapicu. U kućnim uslovima nisam za to. Te kapice često budu velike, pa je beba može tokom spavanja navući na lice, a to može biti opasno. Kapice su bitne prvih dana i za prijevremeno rođene bebe, ali ne i za bebe koje imaju idealne uslove kod kuće.

Da li nakon kupanja mazati cijelo bebino tijelo?

Dukić Marković: Neke stvari sam naučila od ljekara. Dr Danojla Dakić mi je jednom prilikom objasnila da je bebina koža najzdravila koža koja postoji i ima sve što je potrebno. Roditelj je podsvjesno spreman sve da pruži bebi i onda kupi cijelu kozmetičku liniju, koja nije potrebna. Poslije 40 dana beba će naučiti sama da hidrira svoju kožu. U početku vam se čini da se bebi peruta koža, pa kad stavimo kremu to bude samo prividno riješeno. Taj površinski sloj svakako mora da se isperuta. Pogotovo ne treba mazati bebino tijelo ljeti.

Što se tiče njege očiju, ušiju i nosa – kako ih tretirati?

Dukić Marković: U početku treba samo pratiti. Poslije 15 dana, ako postoji neki problem, ljekar će reći kako se čiste oči ili nos. Uši ne treba dirati, posebno ne štapićima.

Da li bebama stavljati rukavice i kako voditi brigu o noktićima?

Dukić Marković: Ne treba ih koristiti. Ako se bebi stave rukavice to će, kako kažu pedijatri, usporiti razvoj motorike. Drugi razlog protiv rukavica je to što kada ih stavite, beba će kada počne da vidi, moći vidjeti samo njih. Umjesto toga, treba redovno sjeći nokte. Čak i ako se beba ogrebe to će brzo da prođe.