Zatvaranje škola trebalo bi da bude posljednja linija odbrane, nakon što se iscrpe sve ostale restriktivne mjere. Ipak, bez obzira na sve stavove i preporuke, odluku o tome mogu donijeti samo nacionalne vlasti, odnosno Institut za javno zdravlje na osnovu procjene epidemiološkog rizika, ocijenila je Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović.
Ona je gostujući u emisije Boje jutra TV Vijesti istakla da odgovor na pandemiju mora da podrazumijeva partnerstvo, saradnju i da bude utemeljen na dokazima.
“Svi naši do sada raspoloživi dokazi upućuju na to da djeca rijetko obolijevaju, a i kada obole imaju vrlo blagu kliničku sliku. Naši dokazi upućuju takođe i na to da su škole, kako sada stvari stoje, bezbjedne i ne učestvuju u značajnoj mjeri u generisanju transmisije u zajednici. Upravo iz tog razloga je i naš direktor za Evropu Hans Kluge istakao, što je zvanični stav i ključna preporuka zemljama članicama, da u principu zatvaranje škola treba da bude posljednja linija odbrane. To gdje se nalazi ta posljednja linija odbrane je nešto o čemu moraju da odluče nacionalne vlasti na osnovu procjene epidemiološkog rizika i to na lokalnom nivou da bi ostavili moguićnost da mjere koje definišu budu ciljane i vremenski ograničene”, istakla je Brajović, uz ocjenu da bi bilo neprimjereno da ona preuzima ulogu IZJCG i govori da li je odluka o zatvaranju škola ispravna.
Prema njenim riječima, svih ovih mjeseci tokom trajanja pandemije smo vidjeli da nema prečica, ni brzog i jedinstvenog rješenja.
„Svaka zemlja za sebe mora da traži neki modalitet, koji će u ovom konkretnom slučaju kada govorimo o školama biti uklopljen i prilagođen onome što je socijalno-ekonomski i kulturološki kontekst. U Crnoj Gori i dalje postoji specifičan način funkcionisanja, gdje nerijetko imamo multigeneracijske porodice. Postoji vrlo intenzivna socijalna interakcija između predstavnika različitih generacija unutar jednog domaćinstva, pa i odvojenih. Konkretno, to nije slučaj u Švedskoj. Kod njih je na primjer uobičajeno da predstavnici neke srednje generacije roditelje vide godišnje najviše dva do tri puta. Sve zemlje kada definišu svoje modele, konkretno model kako će funkcionisati škole zokom pandemije, moraju da imaju na umu i ukupne svoje kapacitete, počevši od kapaciteta zdravstvenog sistema, kadra, opreme i smještaja. Veoma je važno da se vodi računa o ponašanju i nivou poštovanja mjera i preporuka u cilju kontrole i prekida transmisije“, objasnila je Btrajović.
Sistem semafora prema kojem se organizuje rad škola, prema njenom mišljenju, ima nekoliko vrlo kvalitetnih elemenata. Utemeljen je na onome što je lokalna procjena epidemiološkog rizika i omogućava da mjere koje se aktiviraju u određenom trenutku budu ciljane i da budu vremenski ograničene na 14 dana. „Jednako je važno da taj model ima i svoju alternativu. Ne smijemo da zaboravimo da škola nije izolovano ostrvo, nego su uvijek most ka zajednici i da bi taj model semafora imao smisla i efekta neophodno je takođe da gledamo nivo poštovanja svih mjera i šta se zapravo dešava u zajednici. Veoma je važno šta se dešava sa djetetom na putu do škole i na putu od škole ka kući, u domaćinstvu, kao i u široj zajednici, uključujući i kafiće, restorane i cijeli ugostiteljski sektor. Osim dobrih strana sistema semafora, mogli bismo da razgovaramo i o jednoj drugoj stvari – da li je taj model efikasan. Pri tom, mislim konkretno na nivo epidemiološkog praga. Cijelo društvo sada treba da usmjeri svoju pažnju na to da li je prihvatljivo da epidemiološki prag za aktiviranje restriktivne mjere, kao što je zatvaranje škole bude na istom nivou kao i epidemiološki prag za aktiviranje druge restriktivne mjere, a to je zatvaranje kafana. Sa epidemiološkog stanovišta stvari su jasne. Raspoloživi podaci, za region Evrope, ukazuju da ugostiteljski sektor predstavlja jako važan i veliki generator transmisije infekcije u zajednici. Isto tako sa stanovišta morala i etičnosti situacija je jasna. I u Crnoj gori i u svijetu imamo društveni koncenzus da djeca i njihovo školovanje predstavljaju nacionalni prioritet. Kada sve to imamo na umu , mislim da treba poraditi upravo na tome da definitivno zatvaranje škola treba da bude posljednja mjera i posljednja linija odbrane. Zatvaranja škole treba da prethode sve ostale restriktivne mjere, uključujući i zatvaranje kafana“, rekla je Brajović.
Kako je istakla, stvari treba posmatrati na nivou jednog koncepta i ne može se reći da li je model ili konkretno rješenje u ovom trenutku dobro ili ne.
“Crna Gora ima sistem semafora, ali nas je pandemija naučila da je sve ovo jedan proces, prije svega učenja. Ono što je bilo aktuelno na početku nije više relevantno, jer nova znanja i dokazi koji se sakupljaju tokom pandemije, kako o virusu, tako i o načinu transmisije i efikasnosti mjera, tjeraju nas da mijenjamo rješenja”, rekla je Brajović.
Izvor: TV Vijesti
