Globalno zatvaranje škola kao reakcija na pandemiju COVID – 19 narušilo je obrazovanje djece bez presedana i na razne načine pogodilo više od milijardu učenika. Prema podacima UNICEF-a,  oko šestoro od desetoro učenika širom svijeta još uvijek se nije vratilo u školske klupe, a i oni koji su u učionicama suočili su se sa brojnim izazovima. Tim povodom, komesarka EU Juta Urpilajnen i izvršna direktorica UNICEF-a Henrijeta For upozorile su u zajedničkom pismu da je vraćanje djece u škole prioritet kako bi se izbjegle još gore posljedice i zaštitila budućnost najmlađih.

U toj borbi, EU i UNICEF su spremni da daju globalni odgovor i uprkos krizi, uz finansijsku podršku,  izdejstvuju ravnopravno i kvalitetno obrazovanje za sve.  

“Obrazovanje je ključno za ljudski razvoj, što je temelj svih ulaganja Evropske unije u međunarodnu saradnju, a to će biti ojačano našom finansijskom podrškom razvoju u periodu koji je pred nama. Izdvajanja za obrazovanje moraju biti zaštićena od udaraca globalne ekonomske krize. Na obrazovanje treba gledati kao na sastavni dio plana oporavka od posljedica pandemije COVID-a-19. Stoga, umjesto da preusmjeravamo finansiranje namijenjeno obrazovanju, potrebno je da više ulažemo u jačanje obrazovnih sistema. Bolja ponovna izgradnja može se primijeniti na obrazovanje, kao i na sve ostalo”, smatraju Urpilajnen i For, uz napomenu da se ne smije propustiti prilika da se izađe iz krize i da se urede stvari na drugačiji način.

Sarađujući sa državama članicama, EU je kroz inicijativu Tim Evropa, kako je ocijenjeno, pokazala moć zajedničkog rada za postizanje boljih rezultata.

One su istakle da ne može sve biti po starom, ali iz trenutne krize može se izvući dobra pouka i izgraditi bolji svijet za svu djecu.

“Postoje konkretni koraci koje možemo preduzeti kako bismo zaštitili budućnost naše djece. To su koraci koji će se nadograđivati na već urađeni posao i oni kojima ćemo krenuti u nove, inovativne prostore. To znači ulagati sada, kako bi se najranjivija djeca mogla vratiti u obrazovni sistem. To znači osigurati sigurnost njihovih škola i sposobnost nastavnika da zadovolje njihove potrebe. To znači preoblikovati obrazovne sisteme tako da djeca izađu iz škole osnažena vještinama za 21. vijek, spremna za novi svijet koji se pred njima pruža”, navele su Urpilajnen i For u pismu.

One su podsjetile da su se djeca koja su se vratila u školu suočili sa novim izazovima – nošenjem maski, fizičkim distanciranjem, nedostatkom infrastrukture, strahovima roditelja. Uz sve to, zbog produbljivanja digitalnog jaza, odnosno razlika u pristupu, mnogo je učenika u posljednjih nekoliko mjeseci izgubilo mogućnost učenja od kuće.

“Usljed toga je došlo do značajnih zaostajanja u ovladavanju gradivom, što znači da je za njih mogućnost da se vrate u školu tim više zastrašujuća, a takva je i za njihove nastavnike. Ti su učenici još i imali sreće. Novi izazovi sa kojima se suočavaju umnogome su zasjenjeni katastrofalnim učinkom potpunog propuštanja obrazovanja, do koga je došlo posebno u najranjivijim zemljama i onima koje su već bile pogođene sukobima ili krizama. Danas se oko šestoro od desetoro učenika širom svijeta još uvijek nije vratilo u školske klupe”, istakle su Urpilajnen i For.

U pismu se navodi da se, usljed prekida obrazovanja, najsiromašnija i najranjivija djeca možda nikada neće vratiti u školu, što ih izlaže strašnim rizicima.

“Ta djeca mogu biti prisiljena da uđu u svijet dječjeg rada, mogu postati žrtve trgovine ljudima ili seksualnog iskorišćavanja. Zbog prekida ključnih usluga, zdravstvenih, prehrambenih i usluga imunizacije i zaštite, ta djeca postaju izloženija rizicima pothranjenosti, bolestima, problemima s mentalnim zdravljem, zlostavljanju. Kod djevojčica postoji i povećani rizik od preranog ulaska u brak i trudnoće”, stoji u pismu.

Urpilajnen i For su ukazale i na impresivne primjere iz mnogih zemalja u kojima je organizovano školovanje na daljinu.

“U Somaliji je, na primjer, uživo snimljena nastava učitana na solarne tablete i data djeci na raspolaganje. U Kirgistanu je djeci omogućen pristup nastavi na daljinu putem internet platformi, preko tri nacionalne TV stanice i dvije besplatne mobilne aplikacije. U Vijetnamu su neki testovi i moduli izbačeni iz nastavnih planova, dok su drugi odloženi za sljedeću školsku godinu – time se učenicima omogućava da propušteno gradivo nadoknađuju tokom cijele naredne godine, smanjuje se pritisak školskih obaveza i psiho-socijalni stress”, navodi se u zajedničkom pismu.