Opasni izazovi sa društvene mreže TikTok, problematični idoli i sajber nasilje sve više brinu i roditelje iz Crne Gore. Kako bi zaštitili djecu, roditelji im moraju pokazati na koji način da koriste tu mrežu, ali i koje granice ne bi trebalo preći. Za mlađe, uzrasta do 13 godina, preporuka poznavalaca društvenih mreža i psihologa, je da se iskoriste sve opcije kontrole za podešavanje naloga za TikTok.

Riječ je o najbrže rastućoj društvenoj mreži na svijetu, koja je četvrta u svijetu po broju preuzimanja, a procjene aktivnih korisnika variraju od 800 miliona do čak milijardu. Najpopularniji video formati su ples, pjevanje, kao i razne komične tačke koje imaju za cilj da ismiju društvo ili neki aktuelni događaj. Međutim, srž TikToka su i izazovi. Poenta je da jedna osoba osmisli izazov, a ostali korisnici aplikacije imaju zadatak da se odazovu. Izazovi donose lajkove i popularnost, kao i mogućnost da se video proširi po cijelom svijetu. Neki od najpopularnijih, ali i najzabrinjavajućih TikTok izazova su koronavirus, petoparac, pune usne…

U prvom eksperimentu korisnici aplikacije se izazivaju da poližu wc dasku na javnom mjestu, dok je jedan od možda i najopasnijih izazova petoparac u kojem djeca izazivaju svoje drugare da stave metalni dinar između punjača i utičnice. Pune usne je izazov sa TikToka, gdje se u videu detaljno opisuje postupak kako uvećati usne bez hirurškog zahvata. Sve što je potrebno, kao što se vidi i na snimku, je da superlijepkom zalijepite gornju usnu za kožu ispod nosa i tako dobijete veću gornju usnu. Izbjeljivač izazov navodi da se pomiješa uizbjeljivač, želatin, kremu za brijanje i sredstvo za dezinfekciju ruku. Ta smjesa se sipa u plastičnu vrećicu, kaže jedan od korisnika ove aplikacije, uz obećanje da će vam se ako to prislonite promijeniti boja očiju. Nakon isprobavanja ovog izazova mnoga djeca su prijavila krvarenje iz očiju, opekotine i oslabljen vid.

Jovana Vulić iz Digitalizuj.me smatra da je sajber nasilje pojava koja se dešavala i prije tik toka, ali na instagramu, fejsbuku i drugim društvenim mrežama, a prije toga bilo ga je i na čet aplikacijama.

“Kada su naši roditelji bili mladi, oni su imali nasilje uživo, tako da koncept nasilja nije ništa novo, samo su se platforme koje mladi koriste promijenile. Jedna trećina mladih u Crnoj Gori je u U report anketi opdgovorila da je bila žrtva sajber nasilja. Ključni problem kod sajber nasilja je to, što za razliku od ranijih vremena, mladi ni kada dođu kući više nisu sigurni. Jedna od stvari koje se dešavaju kod online nasilja je i činjenica da se brišu granice između nasilnika i žrtve, odnosno skoro svako od nas može da bude i jedno i drugo“, kazala je Vulić, gostujući u Bojama jutra TV Vijesti.

Ekspert za društvene mreže Danica Čelebić ocjenjuje da izazovi sa TikToka mogu biti veoma problematični. Poseban problem je edukacija djece, pa su, kako kaže, roditelji oni koji treba da pokažu djetetu na koji način najbolje da koristi mrežu.

“Roditelj treba da pokaže djetetu koje granice ne smije preći. Sama aplikacija tik tok ne ohrabruje ove izazove, već pojedincima padne na pamet da probaju tako nešto. Ipak bi trebalo da uključimo zdrav razum i logiku da zaključimo da to ne bi trebalo da se radi”, smatra Čelebić.

Prema riječima psihologa Miloša Bulatovića, vrijeme je kada smo, uslovno rečeno, fizički toliko bezbjedni, ali sa druge strane mentalno smo mnogo ranjivi.

„Djeci kroz odrastanje, a tako i odraslima, potrebni su modeli. Treba napraviti razliku između stvarnih i simboličkih modela. Stvarni modeli su uzori i autoriteti. To su one osobe sa kojima djeca imaju interakciju i emocionalno povezivanje. Sa druge strane imamo simboličke modele, a to su upravo idoli koji su na mrežama i popularne ličnosti. Djeca nemaju tu emocionalnu povezanost, oni djeci na neki način daju prostora da ih imitiraju, ali ne da ih usvajaju po vrijednosnim sudovima kao što to čine uzori i autoriteti. Kao neko ko je psiholog, psihoanalitičkog usmjerenja, mislim da je važno istaći da djeca nemaju sliku realnosti koje nude ti modeli, u ovom slučaju idoli na mrežama. Mi smo skloni da pravimo kategorije, ako se vratimo nekoliko generacija unazad imamo bejbibumere, rođene poslije drugog svjetskog rata. Nakon toga imamo X generaciju, milenijance, a sada imamo JA generaciju. To su djeca koja imaju više sklonosti ka hedonističkom modelu. Oni ne idu iz principa zadovoljstva u princip realnosti, već i dalje propagiraju taj princip zadovoljstva, upravo oponašajući idole. Princip realnosti je kada dođemo u pravi kontakt sa uzorima i vidimo da nije to tako prava slika kao što se prezentuje na novim platformama, konkretnu TikToku“, istakao je Bulatović.

Sagovornice Vijesti se slažu u ocjeni da je Tik tok definitivno kreativna platforma koja kombinuje više različitih medija.

„Mladi dobijaju neke vještine koje nemaju u klasičnom sistemu obrazovanja, a u budućnosti će im značiti puno, poput video editovanja, kombinacija muzike i videa, igre, plesa…Tik Tok je u stvari alat koji koristimo zato što mi smatramo da je u redu. Na primjer za vrijeme pandemije su se u Americi časovi matematike održavali preko tik toka, jer je to bio način da se mladima priđe“, rekla je Vulić.

Čelebić se slaže da je tik tok korisna mreža, ako djeca žele da steknu neke vještine koje će im kasnije valjati i za poslovnu karijeru.

Vulić kaže da  se u opcijama nudi roditeljima mogućnost da odrede koliko vremena dijete može provoditi na toj aplikaciji. Takođe, za djecu mlađu od 13 godina, roditelji imaju opciju da zajedno imaju jedan nalog i tako imaju uvid u sve što djeca rade na Tik Toku.

„Postoji i opcija da se zabrani gledanje sadržaja za odrasle i da se zabrani stizanje direktnih poruka. Da bi se to izvelo roditelji moraju da svoj telefon povežu sa telefonom djeteta i da se zaključaju opcije nekom šifrom. Neka djeca su našla način i da zaobiđu to, tako da skinu opet aplikaciju i stave novi broj telefona ili e- mail. Ključna stvar je u stvari razgovor sa djetetom i gledanje šta on radi“, rekla je Vulić.

Čelebić savjetuje da nalog treba biti privatan, a ne javan, a mogu se i blokirati komentari, poruke ili dueti.

„U uzrastu od 13 godina djeca kreću iz formalnog načina mišljenja u apstraktni, mogu već da imaju kritički osvrt na ono što im se prezentuje. To je neka uvertira. Imamo tu priču i o razvoju morala kod djece. Na tom četvrtom stadijumu dijete neće tek tako usvojiti sve vrijednosti, već će neke i odbaciti i procijeniti. Roditelji i ne poznaju sve začkoljice koje aplikacije nude i njih treba dodatno osnažiti ali ne u smislu  da budu digitalno pismeni, nego da  kroz razuimijevanje kreativnosti šta nudi ta platforma učine da ona bude u funkciji djetetu, a ne da djeca budu pasivni primaoci usluga“, istakao je Bulatović.

Izvor: TV Vijesti