Sve okolnosti i mjere koje će važiti u crnogorskim školama od 1. oktobra znatno će uticati na djecu i njihov psiho-socijalni razvoj, samim tim što ista ta pravila ne važe van školskih klupa. U Udruženju pedagoga Crne Gora smatraju da će posljedice sa kojima će se suočiti najmlađi moći da se sagledaju tek kasnije, ali će ih bez sumnje biti. Ministarstvo prosvjete je pokušalo da zadovolji većinu principa na kojima se zasniva vaspitno-obrazovni rad, ali su ipak, prema ocjeni Udruženja pedagoga, zanemarili potrebe svih učenika da pohađaju nastavu u školama.

“Djeca će u školi boraviti veoma kratko, neće imati veliki odmor, neće imati priliku da podijele užinu, kontakti će biti svedeni na minimum. Malo je djece koja će poštovati sva ta pravila kada se časovi završe i  krenu kući. Upravo to kod djece, pogotovo mlađeg uzrasta, stvara konfuziju kako jedna pravila važe u školi, a druga van škole. Takođe, neke nastavne metode koje su veoma efikasne u nastavnom procesu, kao što su rad u parovima, rad u grupama, neće se moći primjenjivati, što će takođe ići na štetu učenicima”, smatraju pedagozi.

Kao zaposleni u različitim vaspitno- obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori, svi oni su tokom prvog perioda učenja na daljinu, razgovarali sa velikim brojem roditelja, učenika i kolega.

“Imali smo učenike kojima učenje na daljinu ne prija i loše utiče na radne navike, čini ih nesigurnima i motivacija im slabi. Bilo je i onih, mada u mnogo manjem broju, koji su se sjajno snašli. Ti đaci su pokazali veću zainteresovanost da uče i pokažu svoje znanje, spremnost da komuniciraju i traže podršku od nastavnika sa većom lakoćom nego što su to radili u učionici dok ih svi posmatraju”, kazali su pedagozi.

Oni ističu da se ne smije zaboraviti da su dio sistema obrazovanja i djeca sa posebnim potrebama i djeca koja su u socijalnoj inkluziji, a za njih, bilo koji vid online učenja i podrške ne može nadoknaditi podršku koju dobijaju u učionici.

“U suštini, zaključili smo da im je, iako je u prvom trenutku sve izgledalo kao kraći raspust koji im prija, bez obzira na kvalitet online nastave, škola vrlo brzo počela da nedostaje. Cjelokupna situacija će sigurno ostaviti posljedice na razvoj djece, ali one se mogu sagledati tek u narednom periodu”, naveli su, između ostalog, u Udruženju pedagoga.

Podsjećajući da se vaspitno-obrazovni rad sprovodi po jasno važećim pravnim, pedagoško-psihološkim, zdravstvenim i bezbjedonosnim principima koji su tekovina dugogodišnjih usklađivanja i prilagođavanja savremenim društvenim i obrazovnim trendovima, pedagozi ocjenjuju da je ponuđeni model Ministarstva prosvjete pokušao da zadovolji većinu ovih principa, ali je zanemario potrebe svih učenika da uče u okruženju na koje su navikli, a to je škola.

“Ovo podrazumijeva da učenici svih uzrasta imaju jednaku potrebu da uče na način na koji su navikli – uz konstantnu podršku i praćenje koja se može ostvariti, realno najefikasnije, u živom kontaktu sa nastavnikom i u učionici. U uslovima koji postoje u učionici, naši učenici takođe imaju interakciju sa  vršnjacima što ih dodatno motiviše i usmjerava na učenje, razmjenu iskustava i informacija. Učenje se ne dešava samo primanjem informacija od nastavnika, već i raznoraznim doživljajima i iskustvima koji se dešavaju u spontanim trenucima kada su i sva djeca i nastavnici fizički zajedno u učionici. Za učenike koji nastavu pohađaju online ovaj model učenja predstavlja iskorak iz zone sigurnog, provjerenog i ustaljenog načina rada. Posebno što govorimo o djeci starijeg uzrasta koja su uveliko formirala navike u učenju koje se vezuju za tačno određeni prostor i određene osobe. Iako se poziv pedagoga vezuje za obrazovanje, modele nastavnog rada, unapređenje istih, planiranje i praćenje kvaliteta, nijesmo u prilici da ponudimo odgovor na pitanje koji je model školske organizacije trenutno najbolji. Ono što sa sigurnošću možemo da tvrdimo je da treba ponuditi održiv model koji svim učenicima daje jednake mogućnosti”, ističu pedagozi, uz ocjenu da je pitanje da li će se nastava po zamišljenom modelu uopšte moći organizovati.

Tokom priprema, već se izdvajaju neki problematični momenti koje u praksi neće biti jednostavno riješiti, a Udruženje pedagoga smatra da su to tehnologija kojom učenici raspolažu, nastavnici koji rade u nekoliko škola ili istovremeno realizuju online i nastavu u školi, nastavnici koji i dalje za realizaciju online nastave koriste uglavnom lične resurse , planovi i programi koji nisu kreirani za realizaciju nastave na daljinu, niti su adaptirani. Problematičan je i način organizacije konsultacija, njihova svrha, organizacija pismenih zadataka i ostalih pisanih provjera znanja, kao i evidencija prisutnosti učenika na online nastavi i tokom konsultacija.

U Udruženju pedagoga su mišljenja da ne postoji jedno idealno rješenje kojim bi svi bili zadovoljni.

“Ipak, smatramo da je po završetku nastavne 2019/20. godine bilo dovoljno vremena i značajnog iskustva koje su svi učesnici i partneri u vaspitno-obrazovnom procesu imali. Upravo ovo je trebalo iskoristiti da se, nakon sveobuhvatne analize, pokrene dijalog svih zainteresovanih strana i definišu modeli koji bi omogućili svim  učenicima jednake šanse za kvalitetno učenje/nastavu, posebno uzimajući u obzir da je za jesen postojala opravdana bojazan da će se epidemiološka situacija opet zakomplikovati. Škole su različite: po nivoima obrazovanja, po brojnosti učenika, po kadrovskim i  materijalnim resursima kojima raspolažu, po socijalnim prilikama u porodicama naših učenika… Upravo ovo su trebali biti parametri za kreiranje različitih modela za izvođenje nastave, a da pri tom budu uvaženi svi važni zahtjevi koje nalaže sistem formalnog obrazovanja i preporuke NKT-a. Da je proces kreiranja ovih modela bio započet na vrijeme i u saradnji sa svim odgovornim stranama, pored toga što bismo dobili više kvalitetnih predloga organizacije nastave, dobili bismo i ono što bi nam svima olakšalo povratak u redovne tokove: povjerenje, dijeljenje odgovornosti i raniji povratak u klupe”, ističu u Udruženju pedagoga.

Oni su naveli da NVO, koja ih okuplja, nije dobila zvaničan poziv da učestvuje u javnim raspravama na temu pripremanja nove školske godine. Takođe, nemaju informaciju da je iko od kolega u svoje lično ime učestvovao u konsultacijama, iako smo u kontaktu, a posebno zbog potrebe da odgovorimo na izazove koji su bili postavljeni i pred pedagoško-psihološku službu.

Roditeljima preporučuju da djecu vrate u rutine, što podrazumijeva raniji odlazak u krevet, ranije buđenje, ponavljanje elementarnih stvari koje su se učile u prethodnom periodu.

“Značajno je da pred djecom ne iznose negativne stavove, strahove, nezadovoljstvo o cijeloj situaciji jer se sa ovim problemom ne susrijećemo samo mi, već cijeli svijet. Djeci treba objasniti da će sve ovo proći i da moramo svi biti strpljivi. Potrebno je da roditelji objasne djeci zašto će biti drugačiji boravak u školi nego do sada, postepeno ih privikavaju na nošenje maski, predstaviti im to kao nešto korisno što će ih zaštiti. Razgovor treba usmjeriti u cilju očuvanja njihovog zdravlja i zdravlja njihovih drugara”, kazali su u Udruženju pedagoga.