U 37 škola u Berlinu odnosno u oko 4,5 odsto njihovog ukupnog broja, dio učenika ili osoblja nalazi se u karantinu, jer su oboljeli od COVID-a 19 u toku prve dvije sedmice nove školske godine.

Dnevnik Berliner Zeitung objavio je da su u većini škola su zaraženi po jedan učenik i jedan nastavnik.

Senatorka za obrazovanje Sandra Schere rekla je da se dvije sedmice nakon početka nove školske godine može zaključiti da škole nisu žarišta.

Infekcije se, prema njenim riječima, unose u škole, a ne polaze iz škola.

Ljetnji raspust u šesnaest njemačkih saveznih pokrajina počinje u različito vrijeme, od juna do septembra, kako ne bi svi u isto vrijeme krenuli na odmore. U skladu sa tim različito počinje i nova školska godina.

U toj zemlji djeca novu školsku godinu započinju sa „normalnom” nastavom,i imaju najmanje četiri ili pet časova dnevno.

Stroga higijenska pravila u školama, koja važe u čitavoj zemlji, trebalo bi da spriječe širenje pandemije. Zabranjeno je pozdravljanje pri kojem dolazi do kontakta kožom. Dodirivati lice rukama se ne preporučuje. Učionice se provjetravaju poslije svakog časa. Gelenderi na stepenicama ne smiju da se dodiruju – važno je prati ruke! Sredstva za dezinfekciju se koristi samo u posebnim slučajevima – ne prskanjem, već dodavanjem u vodi za čišćenje. Nošenje maski nije obavezno. Nastavno osoblje može besplatno da se testira na koronavirus.

Boravak u školi drugačije je organizovan nego ranije. Na primjer, peti i šesti razredi formiraju neku vrstu jedinice, koja može da broji i do nekoliko stotina učenika. Među jedinicima ne bi smjelo da bude kontakata – ali unutar njih nema pravila o distanci. Da bi se to osiguralo, vrijeme početka nastave nije isto za sve. Svaki razred ima svoje prostore u školskim dvorištima, garderobi i kantini. Plan je da, ukoliko do zaraze dođe, samo jedan razred mora da da ide u karantin, dok bi drugi nastavili da idu u školu.

Takvo strogo odvajanje razreda u školama preporučio je Institut Robert Koh (RKI) kao najviši zdravstveni organ u zemlji.

Onlajn nastava ili „nastava na daljinu” kako je tamošnje službe zovu, je izuzetak.

„Dopunska nastava na daljinu odvija se pretežno kao digitalna nastava i prvenstveno služi za vježbanje, kao i za utvrđivanje gradiva”, navodi se u uredbi Ministarstva prosvjete. Pritom bi „stepen samoorganizovanog učenja trebalo da se poveća u skladu sa “individualnim  potencijalima učenja”, od osnovne škole, do završetka gimnazije”. To znači da su za prvi i drugi razred osnovne škole samo tri od četrdeset časova nedjeljno predviđeni kao nastava na daljinu. Od sedmog do devetog razreda srednje škole u okviru nastave na daljinu može da se održi 26 časova, od ukupno 101 časa sedmično.

Prema novodima Ministarstva prosvjete, nastave na daljinu će u većoj mjeri biti tamo gdje nema dovoljno nastavnica i nastavnika koji mogu da predaju u školama, zato što spadaju u rizičnu grupu. Naravno, cilj takvog planiranja je da se već sada stvori potreban okvir, ukoliko se broj zaraženih bude povećavao, kaže portparol Hening Lipski.

Školama se sada nudi jedan komercijalni sistem za upravljanje učenjem iz Norveške, koji se bazira na oblaku (Cloud). Kako se navodi na internet stranici, proizvod je u toj zemlji već dvadeset godina na tržištu.

Pored toga, gradovima i opštinama je podijeljeno deset miliona eura iz takozvanog digitalnog pakta savezne vlade, kaže Lipski. Tim novcem bi trebalo da budu kupljeni laptop-računari koji će učenice i učenici moći da pozajme. Iz čitave zemlje u posljednje vrijeme su stizala upozorenja da mnoga djeca iz siromašnijih porodica uopšte nemaju kompjuter sa kojim bi mogli da se uključe u online-nastavu.

Kada je riječ o digitalnoj nastavi, postavlja se i pitanje kako će se nastavno osoblje – koje često nije digitalno osposobljeno – pripremiti za onlajn nastavu?

Kada dođe do slučajeva zaraze,  nisu škole te koje odlučuju kako dalje, već lokalne zdravstvene službe. One donose odluke o tome, da li će jedan razred morati da ide u karantin i hoće li čitava škola biti zatvorena. Zatvaranje škola, kao što je bilo za vreme lokdauna, bi trebalo da se izbjegne – u tome se političari slažu.

I mnogi ljekari se zalažu za što „normalniju” nastavu. Jer škole su ionako ocijenjene kao manje ugrožene. U pokrajini Saksonija tokom maja i juna je testirano 2.600 učenika i nastavnika – što je jedna od prvih studija te vrste. Prema riječima Vilanda Kisa, šefa Univerzitetske klinike u Lajpcigu, kod testiranih nije otkriven ni jedan slučaj akutne infekcije. Kod manje od dvadesetoro testiranih su u krvi pronađena antitijela, što ukazuje na to da je infekcija savladana.

Izvori: AljazeeraBalkan/Deutsche Welle