Neefikasno je praviti jedan model funkcionisanja koji će se primijeniti na sve škole u predstojećoj školskoj godini, jer je situacija dinamična i klasteri zaraženih COVID-19 se pojavljuju i jenjavaju na različitim mjestima, smatra doktorka biohemijskih nauka i molekularne genetike, Marija Backović.

Ona već 12 godina radi na Pasterovom institutu u Parizu, a ovih mjeseci aktivno istražuje novi virus korona.

Backović navodi da je teško dati generalan odgovor na pitanje da li škola treba da počne u učionicama od septembra i koji je model najbolji.

“Mislim da je svima jasno da djeca treba da se vrate u školu, jer su u suprotnom lišena esencijalnih iskustava i vještina koje uče u školskom okruženju, da ne spominjem edukativni element (koji donekle mogu da nadoknade ‘učenjem na daljinu“). Ono sto je veliko pitanje je *kako* da se vrate u školu, i pod kojim uslovima”, kazala je ona u izjavi Radiju Antena M.

Modeli organizacije škola, prema mišljenju epidemiologa, zavise od dva faktora: prisustva i prenosa virusa u bližem okruženju škole (npr. u gradu, ili dijelu grada u kome se škola nalazi) i od konfiguracije škole tj. broja učenika, dostupnog prostora itd.

Backović navodi da naučna literatura o SARS-CoV-2 infekcijama kod djece je dosta neusuglašena, jer su istraživanja rađena u različitim zemljama, pod različitim okolnostima i sa različitim grupama djece, tako da je nemoguće uporedjivati rezultate takvih studija.

Ipak, očiglednim postaje da djeca imaju blaže ili nemaju simptome, ali da proizvode istu ili veću koncentraciju virusa sto znači da su infektivni kao i odrasli.