Produženo zatvaranje škola vjerovatno će dovesti do toga da učenici nazaduju u akademskim postignućima, smatraju u UNICEF-u Crna Gora i ukazuju da je odluku o ponovnom otvaranju škola potrebno donijeti u najboljem interesu djece na osnovu konsultacija sa svim zainteresovanima, najprije učenicima, roditeljima i nastavnicima.

Koordinatorka programa obrazovanja u UNICEF-u Crna Gora Ivana Ceković dodaje da se pri tome tome moraju uzeti u obzir informacije iz više različitih sektora – prije svega obrazovanja, javnog zdravlja i ekonomije.

“Radijski i televizijski časovi, štampani materijali i nastava putem raznih platformi za učenje omogućili su milionima učenika širom svijeta da nastave s učenjem tokom globalne pandemije korona virusa, ali ništa ne može zamijeniti interakciju licem u lice s nastavnicima i vršnjacima. Mnogi učenici sa zatvaranjem škola gube i svoju rutinu, vrijeme koje provode s drugarima, kao i sigurnost koju im škola pruža”, kaže Ceković za Dnevne novine.

Posebno je zabrinjava kako će sa tim suočiti brojna djeca koja dolaze iz siromašnih porodica ili imaju smetnje u razvoju, a kojima je škola jedan od najvećih izvora podrške u svakodnevnom životu.

Kada se škole zatvore, ova djeca ostaju bez te podrške u smislu svakodnevnog učenja i druženja u bezbjednom ambijentu. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, pozivni centri i skloništa širom svijeta prijavljuju povećan broj slučajeva nasilja u porodici. Došlo je i do porasta broja djece koja su zlostavljana i eksploatisana putem interneta. Mentalno zdravlje djece i adolescenata takođe trpi, jer oni osjećaju svu težinu stresnog života kod kuće, siromaštva, izolacije, straha od razbolijevanja članova porodice, kao i pitanja koja se odnose na nastavak školovanja, dodaje Ceković.

Podaci Svjetske banke u vezi s uticajem krize izazvane COVID-om-19 u oblasti obrazovanja ukazuju da će gubitak biti značajan i da će se posebno odraziti na najranjivije grupe djece, i to najviše u oblasti funkcionalne pismenosti.

“Kao i u mnogim drugim zemljama, pandemija COVID-a-19 je u Crnoj Gori dovela do zatvaranja vrtića i škola, čime je u kratkom periodu došlo do prekida obrazovanja. Brzom reakcijom, osigurano je obezbjeđivanje kontinuiteta obrazovanja. Ipak, rezultati Brze procjene negativnih efekata pandemije, koju su Ujedinjene nacije sprovele u Crnoj Gori, pokazuju da skoro svaka peta (16%) porodica s djecom uzrasta do 18 godina nije imala kompjuter ili laptop povezan na internet, zbog čega im je nastava na daljinu bila otežana”, kazala je Ceković.

Zato smatra ključnim da se u narednom periodu osigura pristup i kvalitetna podrška svoj djeci i da se posebna pažnja posveti najugroženijima.

“Da bi se to desilo, neophodno je ne samo održati, nego i povećati nivo javnog ulaganja u obrazovanje uprkos ekonomskoj krizi kako bi se omogućilo kvalitetno obrazovanje svakom djetetu”, dodaje Ceković.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva u odgovoru obrazovnih sistema na pandemiju na globalnom nivou, prepoznato je nekoliko izazova na koje UNICEF preporučuje da se obrati posebna pažnja.

• sva djeca treba da imaju pristup obrazovanju, bez obzira na način na koji se nastava realizuje.
• potrebno je unaprijediti kvalitet obrazovanja i prilagoditi podršku potrebama svakog djeteta, a posebno djeci iz osjetljivih grupa. U protivnom, gubitak u učenju biće nesaglediv i može izazvati dugoročne posljedice po djecu i, samim tim, po cijelo društvo.
• kada se škole otvore, potrebno je preduzeti sve neophodne higijenske i zdravstvene mjere za očuvanje zdravlja djece, školskog osoblja i porodica i staratelja. U ovom slučaju, mora se uzeti u obzir to da sva djeca nijesu jednako ugrožena od korona virusa. Na primjer, za djecu sa hroničnim bolestima rizik je mnogo veći i o tome se mora voditi računa. Dakle, potrebno je za svako dijete naći rješenje koje je u njegovom/njenom najboljem interesu. Postoje i nastavnici sa hroničnim bolestima koji su više ugroženi od ostalih, pa se i ta činjenica mora uzeti u obzir.