Online model nastave sproveden kroz projekat UčiDoma nije bio zamišljen kao zamjena za klasičnu nastavu. Bio je, zapravo, iznuđeno rješenje koje je, smatra stručna i laička javnost, u vanrednim okolnostima prepoznat kao uspješan i realno primjenjiv.

U narednom periodu vagaće se u kojoj mjeri se do kraja, na sveobuhvatan i temeljan način uspjelo prenijeti znanje i vrednovati usvojeno. U jednom su već svi saglasni: godina, čija su već tri klasifikaciona perioda bila odrađena, u završnici se uspješno privodi kraju. A neće ispaštati ni polumaturanti i maturanti…

Profesori sa kojima je Pobjeda kontaktirala smatraju da su određeni realni izazovi u usvajanju gradiva morali postojati u potpuno novim uslovima, ali su apsolutno saglasni da školska godina koja se bliži kraju nije izgubljena, te da je učenicima kroz ukupan angažman profesora i školskih ustanova obezbijeđen kontinuitet u nastavnom procesu.

“Nastava #Učidoma je blagovremeno ušla u sve domove u Crnoj Gori. U trenucima velike nesigurnosti i straha za zdravlje svojih bližnjih TV nastava je bila izvrstan način da se skrenu misli prvenstveno najmlađima i da njihova pažnja bude usmjerena na zadatke, a ne na brigu. Naravno, nemoguće je ovakvim načinom zaokružiti priču iz učionice jer djeca ne dijele samo znanje, već najdragocijene trenutke svog odrastanja tj. djetinjstva. Određeni realni izazovi u usvajanju gradiva moraju postojati u potpuno novim uslovima, ali u ovakvim trenucima sigurno nijesu prioritet”, kazala je profesorica italijanskoj jezika u podgoričkoj osnovnoj školi “Vuk Karadžić” Marija Marković.

Odgovarajući na pitanje koliko je realizovanjem onlajn provjere usvojenog gradiva moguće doći do realne slike znanja, Marković, ističe da je upravo taj proces sada izazov.

“Realno to jeste izazov, ali ako prihvatimo nove načine i okvire života zašto i ovaj segment ne posmatrati na nov način i formirati grupu nastavnika koja bi radila na ovom segmentu nastave”, ističe profesorica.

Realnu sliku znanja, po riječima nastavnica fizike u Osnovnoj školi Oktoih Gordane Bebe Ćetković moguće je izvesti jer, kako ističe, “djeca su bila u klupama tri tromjesječja skoro, što je, uz komunikaciju na daljinu za posljednje tromjesečje, dovoljno za izvođenje ocjene”.

“Naravno, sami proces ispitivanja će se, kako je Ministarstvo i preporučilo, značajno oslanjati upravo na aktivnost i ažurnost đaka u toku posljednjeg klasifikacionog perioda. Pri tom, djeca ni u jednom momentu neće, uvjerena sam, biti oštećena, a u tom pravcu jesu i preporuke Ministarstva školama”, navela je Ćetković.

Profesorice nedvosmisleno ističu da nastavna godina nije izgubljena, te da je nastava osim onlajn platforme dodatno osnažena i sprovođena i u direktnoj komunikaciji nastavnika i đaka kroz brojne druge platforme.

“Moramo naglasiti da, pored nastave preko malih ekrana, mi smo održavali redovnu komunikaciju sa đacima i to putem: viber grupa, google učionica, mejlova i e-platformi, na dnevnom nivou, u tačno utvrđenim terminu. Na ovaj način nijesmo samo predavali gradivo već smo i održavali interaktivan odnos sa učenicima, a kroz svakodnevni osvrt na njihovo učenjenje uočavali probleme i poteškoće i pokušavali koliko hod je moguće da ih otklonimo”, objašnjava Marković.

Prostor za dopunu

Govoreći o modelima kroz koje je unutar školskog sistema, moguće nadoknaditi eventualne propuste, profesorice, napominju da se i tokom predstojeće školske godine kroz časove obnavljanja može, ukoliko to bude neophodno vratiti na pređeno gradivo.

“U mojoj školi smo se potrudili da obuhvatimo cjelokupno gradivo koje je predviđeno planom i programom. Ako i jeste došlo do nekog propusta svakako će biti nadoknađeno sledeće školske godine, ali lično smatram da su kroz ovaj projekat nastavnici dali svoj maksimum, a kroz svakodnevnu komunikaciju sa učenicima i kod njih je uočen zavidan nivo postignuća i posvećenosti”, ističe Marković.

Sve što je ostalo nejasno, slaže se Ćetković, biće “nadomješteno kroz dalju komunikaciju nastavnika i đaka naredne školske godine“.

“Nemam nikakve sumnje da je dobar dio gradiva pređen, a da će se sve ono što je možda ostalo nejasno, nadomjestiti. Uostalom, vježbanja tome i služe. Sve se može stići, potrebna je samo volja. A ona, kako se vidjelo ovih mjeseci, nama ne fali”, kaže profesorica fizike.

Ova godina, posebno je izazovna za učenike završnih razreda, polumaturante i maturante koje, očekuju najprije eksterne provjere znanja, a za one koji žele da nastave dalje školovanje upisi na fakultete.

Nastavnica Marković ističe da je projektom UciDoma obuhvaćena i ova problematika, a “posebno polaganje maturskih i polumaturskih ispita“.

“Prema preporukama Ministarstva, ocjene će za njih biti zaključene ranije kako bi im obezbijedili pripremni period za polaganje mature i polumature. Takođe, za potrebe polaganja snimljeni su i pripremni časovi kako bi im olakšali pripremu za testiranje. Uz dobru volju, nema nerješivih pitanja tako da i ovi ispiti mogu sasvim uspješno da budu realizovani, a poštujući sve segmenete zaštite zdravlja”, navodi sagovornica Pobjede.

Ćetković, pak smatra da je za situaciju u kojoj su se našli polumaturanti i maturanti, važno i to što je utvrđeno da se na maturskim i polumaturskim ispitima neće polagati četvrti klasifikacioni period. Sa druge strane, ocjenjuje, održan je kontinuitet u radu i omogućeno im je da imaju položene maturske i polumaturske ispite kada se budu upisivali u srednje škole i na fakultete.

Ona ističe da su “škola, živa riječ i miris klupa nezamjenljivi“, ali da je svakako urađeno najviše što se moglo s obzirom na krizu koja je zadesila ne samo Crnu Goru, već čitav svijet“.

“Nastava je, i sudeći po ličnim iskustvima, nadomještena značajno. Naravno, prirodne nauke i matematika zahtijevaju dosta ditektnog kontakta, tako da će upravo ovi predmeti moguće tražiti da se đaci i u toku naredne godine, kroz vježbanja vrate i na ovaj dio gradiva. Mada, vježbanja, posebno iz tih predmeta, svakako podrazumijevaju konstantno vraćanje i oslanjanje na ranije gradivo, tako da vjerujem da će taj proces biti uspješan”, kaže profesorica fizike.

Inicijativa

Napominjući da je potpuno jasno da školu ne može ništa zamijeniti, sekretar u Ministarstvu prosvjete Omer Mehmedović, podsjeća da je projekat UčiDoma pokrenut iz najgorih okolnosti, “ali se na kraju ispostavio kao odlična inicijativa, posebno kada uzmemo u obzir da je organizovana za svega nedjelju dana“.

“Dakle, rekli bismo da je Uči doma projekat bio prilično uspješan, čak do mjere da se zaboravlja da je njega iznjedrila globalna kriza i da on ne pretenduje da bude zamjena školi, već njena odlična dopuna”, ističe Mehmedović.

Govoreći o cjelovitosti procesa usvajanja i vrednovanja znanja, napominje da se ne smije prenebregnuti činjenica da su djeca bila u klupama skoro tri tromjesečja.

“Dakle, najveći dio godine. Za posljednje tromjesečje učinili smo sve što je bilo u našoj moći da ne propuste gradivo, kroz učenje na daljinu, putem TV-a. Istovremeno, svi nastavnici dali su sve od sebe, bili u svakodnevnoj komunikaciji sa đacima i na sve načine koji su im bili dostupni”, kaže Mehmedović.

Svakako, kako kaže, za ono na šta bi se trebalo vratiti i za ono gradivo iz posljednjeg klasifikacionog perioda koje bi eventualno trebalo dodatno utvrditi, postoji i naredna školska godina.

“Početkom godine svakako se utvrđuje gradivo, a i vježbe i časovi obnavljanja su zato tu. Dakle, kroz vježbanja se obnavlja prethodna lekcija, ali se i razjašnjava sve ono što je možda ostalo nedovoljno savladano. U krajnjem, nemamo sumnje i da će same škole imati sopstvenu organizaciju i staviti djeci svoje resurse na raspolaganje čim se vrate u klupe, kako bi, zajedno sa nastavnicima, i uz eventualni dodatni rad, ovaj period ostavili iza sebe onako kako smo i zamislili: i sa zdravljem i sa znanjem”, zaključio je Mehmedović.

Potencijal 

Model online nastave pokazao je, smatraju profesorice, potencijal za dalju primjenu i nakon što se nastava vrati u klasične okvire, a mogućnosti su kažu beskrajne.

Modeli koji mogu da zažive su razni kreativni zadaci, video materijali, audio snimci, i domaći zadaci u elektronskoj formi. Takođe onlajn prezentovanje moglo bi da se koncentriše na kulturu, umjetnost. Mogao bi da se bavi sirokim spektrom tema koje interesuju mlade: muzika, način života mladih, pa i vršnjačko nasilje…. Mogućnosti su velike, a nemsumnjivo je čitava javnost za tako nešto – i roditelji i učenici. Takođe, ovakvi sadržaji su odlični za obrazovanje opšte populacije – smatraju sagovornici.

Roditelji i profesori 

Profesorica italijanskoj jezika Marija Marković primjećuje da se ne smije zaboraviti i na posvećenost roditelja, na njihovu podršku kompletnom projektu, čija je dodatna vrijednost što je pokazao koje i kakvo mjesto treba da zauzima jedna od najstarijih, ali nekada i najcjenjenih uloga – profesora.

“Rekla bih da je ovaj vid učenja, koliko god da mu tražili nedostatke imao i jednu ogromnu prednost. Pokazao je da su neki roditelji poziv prosvjetnog radnika shvatili daleko ozbiljnije nego sto im se činilo da jeste dok su djeca učila u školama”, kazala je Marković.

Izvor: Pobjeda