Skoro svi odnosno 94 odsto roditelja koji su učestvovali u najnovijem istraživanju Ipsos-a i UNICEF-a, su srećni jer su tokom perioda izolacije zbog koronavirusa imali priliku da provode mnogo više vremena s djecom, a tek se svaki deseti roditelj dosađivao ili nije znao kako da ispuni vrijeme s djecom.
Svaki drugi roditelj kaže da je tokom ovog perioda više nego ranije s djecom igrao društvene igre, fizički se rekreirao i spremao jela.
„Dobro je da su roditelji višak vremena s djecom iskoristili za oflajn aktivnosti i time doprinijeli uspostavljanju ravnoteže između vremena koje djeca provode ispred ekrana i onog koje je za druge aktivnosti”, ističe psihoterapeutkinja Darija Petović-Bambur.
Svaki drugi roditelj smatra da je briga o djeci predškolskog uzrasta kod kuće tokom korona krize izazov za roditelje. Više od tri petine roditelja je veoma zadovoljno kako su škole i vrtići reagovali na krizu sa koronavirusom. Gotovo polovina roditelja djece od 4 do 17 godina uopšte nije zabrinuta da će djeca izgubiti radne navike zbog zatvaranja škola i vrtića.
Preko tri četvrtine roditelja djece od 4 do 17 godina, koji su čuli za akciju #IgrajSeDoma, smatraju da je ona zanimljiva i korisna. Polovina roditelja smatra da treba nastaviti sa stvaranjem nastavnog sadržaja na televiziji i internetu i nakon korona krize.
Rezultati posljednjeg istraživanja sprovedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku roditelja djece uzrasta 4 do 17 godina su pokazali i da su tokom krize izazvane koronavirusom, roditelji u mnogo većem procentu podržavali medijsku pismenost djece kroz razgovor o tome šta prati na televiziji i internetu i ograničavanju vrijemena koje provodi uz medije. Ipak nije se značajno povećao broj onih koji ograničavaju medijske sadržaje koji im djeca prate – nešto više od pola roditelja je to radilo prije krize kao i sada.
Prije krize je tek nešto više od jedne trećine roditelja (38%) razgovaralo s djecom o tome šta prate na TV-u i internetu, a sada to radi preko dvije trećine roditelja (70%).
„Naglo povećanje ove prakse tokom mjesec dana društvene distance ukazuje na to da je roditeljima u normalnim okolnostima vjerovatno glavni izazov da nađu vrijeme da razgovaraju s djecom o sadržajima koje prate u medijima. Na ovaj zaključak ukazuje i skok u broju roditelja koji ograničavaju vrijeme koje dijete provodi uz medije – sada to radi većina (62%), a prije krize je to radilo pola roditelja (49%)“, objašnjava direktor Ipsosa za Crnu Goru Vladimir Raičević.
Samo je jedan manji procenat roditelja iskoristio to što su kulturne institucije obezbijedile besplatne sadržaje za djecu i mlade u medijima. Tek nešto više od četvrtine roditelja (27%) kaže da je češće nego prije krize izazvane koronavirusom gledalo pozorišne predstave zahvaljujući njihovom emitovanju na televiziji. Još manje roditelja, samo 15%, kaže da je s djecom sada više bilo u muzeju nego prije krize zahvaljujući virtuelnim posjetama preko interneta, koje su omogućene tokom ovog perioda.
Koordinatorka komunikacija u UNICEF-u u Crnoj Gori, Jelena Perović pozvala je roditelje da nastave da razgovaraju s djecom o medijima i da im ograničavaju ne samo vrijeme, već i sadržaje koje prate. Prema njenim riječima, kvalitetni medijski sadržaji mogu da podrže razvoj djece, kao i njihova analiza kroz razgovor s djecom.
Ovo je četvrto istraživanje koje je Ipsos sproveo, uz podršku UNICEF-a, tokom krize izazvane pandemijom COVID-a-19. Nacionalno reprezentativni uzorak za ovo istraživanje sastoji se od 804 roditelja djece uzrasta 4 do 17 godina, u Crnoj Gori. Prikupljanje podataka obavljeno je kroz telefonsku anketu s upitnikom prosječne dužine od 15 minuta, u periodu od 25. do 29. aprila.
