PIŠE: dr Jelena Perunović-Samardžić, pedagoškinja, Udruženje pedagoga Crne Gore

Počela je druga sedmica otkad je realnost zvana pandemija koronavirus (COVID – 19) promijenio naše živote. S obzirom na to da su vrtići, škole, igraonice, sportski tereni, dječija igrališta, šetališta,  zatvoreni zbog koronavirusa,  veliki broj roditelja se nalazi u žongliranju posla, s punim radnim vremenom i roditeljstva, s punim radnim vremenom. Roditelji se pitaju koji su to najbolji načini da se stimulišu umovi njihove djece (da ih zaštitimo od svakodnevnog bombardovanja informacijama o pandemiji) i kako da svi budu zdravi i srećniji. Ekspanzivni svijet vaspitavanja  djece u kojem ste živjeli prije 10-ak dana sa svim nastavnicima, vannastavnim aktivnostima, sportovima, igrama, porodičnim izletima i šetnjama – sveden je sada u granice vašeg doma.

Počela je škola pod sloganom #UčiDoma, na desetine vajber grupa – muzička škola, osnovna i srednja škola sa svim predmetima kojih nije malo i sve ono što se radilo u školi (za školski rad), a onda i domaći rad tako da, uz svo dužno poštovanje nastavnicima koji se maksimalno trude da održe kontinuitet u obrazovanju vaše djece, roditelji su postali amaterski nastavnici, posebno djeci u mlađim razredima.

Od roditelja se sada očekuje da budu istovremeno zaposleni, amaterski nastavnici, animatori, treneri, stručnjaci za informacione tehnologije i moralni vodiči. Niko od vas nema dovoljno vremena, energije, ili mentalnih sposobnosti da svim novim ulogama dodijelimo dovoljno vremena koje zaslužuju, no ipak to je naša realnost.

Početak izolacije – održavanje rutine

Prvi korak koji svaki roditelj mora da preduzme je razgovor sa djecom o tome zašto su vrtići i škole zatvorene i zašto je samoizolacija tako važna u ovim trenucima. Važno je prenijeti da je situacija ozbiljna, bez pozivanja na paniku. Imajte na umu da nikad ne znate šta su vaša djeca mogla da čuju, vide ili pročitaju putem tv-a, interneta, od prijatelja ili možda vas samih.

Prvi dani u kućnoj izolaciji važni su jer možete postaviti rutinu koja ne smije biti usredsređena samo na ekrane. Uspostavljanje te rutine ima za cilj da održava planirani raspored svakog dana. Ono što je aktuelno u svijetu u kojem živimo je da imamo tu dihotomiju da imamo dva izbora, a to je da se igramo i družimo sa svojim djetetom ili da ga postavljamo ispred ekrana.  Na roditeljima je za koji će se izbor odlučiti.  Imajte na umu da je ovo vrijeme koje omogućava roditeljima da pokažu sve divne stvari i trenutke koje djeca mogu da dobiju od cjelodnevnog druženja sa roditeljima i ukućanima.

Zadatak roditelja bi bio da prvo postave sebi pitanja: Da li djeca vježbaju svoje tijelo? Da li crtaju, pišu, stvaraju? Da li se igraju? Da li sa nama/među sobom/ razgovaraju? Posebno pitanje je koje je i koliko je vrijeme koje djeca provode ispred ekrana? To su važna pitanja koja roditelji treba  da postave sebi i na osnovu odgovora da kreiraju sredinu za boravak djeteta. Kada dobijete odgovore na ova pitanja treba krenuti u organizaciju dana, naravno u dogovoru sa djecom.

Odakle početi

Djeca su prinuđena da vrijeme koje su do uvođenja izolacije provodili sa društvom u vrtiću, školi, školskim sekcijama, igraonicama, treninzima, parkićima, igralištima sada provode kod kuće. U takvim situacijama roditelji su prinuđeni na pronalaženje načina za zamjenu tih interakcija. Aktivnosti za djecu kod kuće će zavisiti od njihove životne dobi i njihovih sklonosti.

Ne postoji bolji način za promovisanje porodičnog povezivanja, istovremeno stimulišući djetetov um, nego da zajedno igrate neku igru kao porodica.

Moguće je ponuditi neke od mnogobrojnih aktivnosti koje mogu biti korisne kao podsjetnik roditeljima:

• veoma je važno da roditelji redovno čitaju knjige naglas mlađoj djeci dok starija djeca treba da čitaju sami;
• dajte im da crtaju različitim tehnikama – kreda, olovka, bojice, vodene boje, voštane boje,  flomasteri, tempera:
• pronađite za najmlađe dobre stare bojanke ili ih sami izmislite;
• igrajte šah, jamb, čovječe ne ljuti se, igre memorije, domine;
• naučite ih da igraju lastike;
• organizujte karaoke;
• dajte im plastelin ili tijesto;
• oslobodite jednu prostoriju za povremenu igru loptom, balonima … u kojoj ćete slušati muziku i igrati, plesati.

Naročito treba zadovoljiti potrebu za kretanjem pa se može napraviti mali poligon u kući. Svakodnevno podstičite djecu na neku fizičku aktivnost da biste što više ograničili sjedjelački način života, koliko god da je to teško u većini stambenih uslova u kojima borave djeca ali može se – dajte mašti na volju. Da biste mlađu djecu animirali da što češće peru ruke nacrtajte im hemijskom na gornjoj strani šake “virus” koje treba da otjeraju što češćim pranjem ruku i do kraja dana, ako je nestao sa ruke uspjeli ste. I tako dok se ta navika ne ustali i postane rutina.

• Izazovite svoju djecu da od pronađenih materijala, kao što su stare kutije, cijevi od ubrusa ili toaltet papira, naprave umetničko djelo ili nešto korisno i upotrebljivo, tako ih učite snalažljivosti.
• Postavljajte zagonetke, odaberite one koje su odgovarajuće uzrastu vašeg djeteta i svaki dan isprobavajte nove. Naveče tokom večere dijelite nagrade onome ko je bio najuspješniji tog dana u obavljanju zadataka, ko se najduže trudio….
• Interesantna je i aktivnost  pravljenja „porodične knjige”  u kojoj će se naći posebni trenuci od kada je počela izolacija – kada sve ovo prođe biće interesantno podsjetiti se ovih dana.
• Dogovorite se sa djecom da vam pomognu da razvrstate njihove igračke i odluče šta možete pokloniti u dobrotvorne svrhe, time ćete ih podstaći da dijele.

Često se među roditeljima postavlja pitanje koliko je dobro da njihovo dijete boravi ispred ekrana i najčešće se pribjegava upravo toj “aktivnosti”. Roditelj je taj koji treba da osigura da njegovo dijete koristi tehnologiju na primjeren način i za razumno vrijeme ali treba imati na umu da je kvalitet onoga što djeca gledaju na prvom mjestu.  Sadržaje dostupne na internetu treba uvijek predlagati djeci po najboljem znanju i umijeću roditelja. Naučno je dokazano da djeca vole klasičnu muziku/umjetnost/ i da čak vrijednost umjetnosti bolje i brže prepoznaju od odraslih, zato svojoj djeci predstavite klasična djela muzike koje vi poznajete i to će biti velika podrška čak ako je mališani samo djelimično prihvate.

Video chat može biti odličan i interesantan način za djecu da ostanu u kontaktu sa prijateljima i daju djeci šansu za druženje. Možete organizovati sa nekim od roditelja drugara vašeg djeteta da imate video priču ili video druženje na neku temu ili aktivnost. Mnogi muzeji nude virtuelne ture, to je interesantno kako za djecu tako i za odrasle. Spontano pričanje neke klasične bajke će svako dijete interesovati, bez obzira na uzrast.

Što se tiče online dostupnih sadržaja najvažnije je da sadržaj koji se gleda bude prilagođen uzrastu djeteta i da sam sadržaj ima jasne poruke i neki cilj. Ako mlađe dijete koristi telefon ili bilo koji drugi elektronski uređaj koji je povezan sa internetom umjesto Googla instalirajte pretraživače namijenjene djeci kao što su KidRex.org ili Kiddle.co. Ti pretraživači  imaju bolje filtere za nepodobne sadržaje. Takođe,  ako ste djetetu dozvolili pristup YouTubu, predlažem korištenje YouTube for Kids verzije jer ako niste znali korišćenje You Tuba nije preporučljivo za djecu ispod 13 godina.

Brojni besplatni kulturni sadržaji za najmlađe trenutno su dostupni preko interneta. Mnogi izdavači su odlučili da otvore svoje online biblioteke, pa tako vaša djeca mogu da čitaju lektiru ili sve one knjige koje nisu stigli da pročitaju za vrijeme škole na računaru ili tabletu. Kulturni i edukativni sadržaji koje nam nude pozorišne predstave su neodvojivi dio njihovog odrastanja i obrazovanja. Tako su neka dječija pozorišta odlučila da će igrati predstave bez prisustva publike u svom redovnom terminu i prenosiće ih uživo preko društvenih mreža – YouTube, Facebook-a i Instagram-a.

Ne zaboravite, djeca imaju milion pitanja i treba da dobiju odgovor na svako od njih, zato iskoristite ovo vrijeme koje vam je na raspolaganju.

Učenje na daljinu

Krenulo se i sa učenjem na daljinu pod sloganom #UčiDoma. Imate razne viber grupe, google učionice, video časove tako da će školska djeca imati radnu obavezu u vidu praćenja nastave i izrade domaćih zadataka. Imamo drugu grupu roditelja koji imaju djecu predškolskog uzrasta koja ne mogu da uče na daljinu, imaju kraće trajanje pažnje i potrebno im je mnogo više animacija i ponuditi im što raznolikije materijale za učenje i igru.

Djecu predškolskog uzrasta posebno treba zabaviti, u onom dijelu  dana kao kada su boravili u vrtiću, nekim radnim listićima namijenjenim njihovom uzrastu i usmjeravati ih na konkretne ativnosti u kojoj imaju radnu obavezu (rad u radnim sveskama, čitanje  i prepričavanje priča, učenje pjesmica, učenje novih vještina…). U svim predškolskim ustanovama se radi po planu i programu pa možete kontaktirati vaspitačice da vidite šta su planirale da rade u narednom periodu, tako da vam te informacije mogu uveliko olakšati rad sa vašom djecom ali i da se održi kontinuitet u radu. Možda bi pomoglo da imate dnevni raspored, tako da svi znaju šta mogu očekivati. To može da uključi vrijeme za neke kućne poslove, dnevnu šetnju, vrijeme čitanja, vreme za društvene igre…

Čitajte, čitajte…

Konačno, koliko god je tehnologija promijenila način na koji djeca uče, nikada ne možete pogriješiti ako djetetu date knjigu i kažete mu da čita. Dajte mu svoj lični primjer i iz vaše omiljene knjige pročitajte naglas neki omiljen dio. Ako roditelji svakodnevno čitaju knjige i djeca će ih čitati i obrnuto. Možete početi sa čitanjem basni Dositeja Obradovića ali im dodajte improvizacije i dramaturgiju, to djecu zanima.

Veliki broj djece se danas suočava se nedostatkom raspona pažnje, zato je veoma važno čitanje. Ovo je pravo vrijeme da učimo našu djecu da čitaju. Čitajte sa djecom, razgovarajte o pročitanom, raspravljajte, učite zajedno. Možda će biti potrebno malo više strpljenja da se djeci usaditi čitanje kao navika i potreba, ali to će se dugoročno isplatiti za njihovo dalje obrazovanje.

Putujte svijetom od kuće

Iako smo u izolaciji pokušate da koristite svoju maštu i internet, obnovimo svoje znanje iz geografije, tu je i Google Earth i našu planetu možete djeci viruelno prikazati i približiti. Tu su mogućnost jednostavne i neograničene.

Muzeji, bioskopi, umetničke galerije i javni prostori su zatvoreni, ali to ne znači da su njihova blaga izgubljena. Porodice mogu da virtuelno razgledaju muzeje i galerije. Zapanjujući vizualni sadržaji će zabavljati vaše mališane a uz to će biti i mnoštvo zanimljivih činjenica i za odrasle. Stimulišite dječiji um tako što postaju virtuelni turisti. Čak i bez putovanja, još možete da saznate više o različitim zemljama i kulturama.

Započnite prvi dan tako što ćete za svako dijete napraviti sopstveni pasoš, a zatim svaki dan u toku nedjelje učiti o novoj zemlji. Možete da gledate video snimke, možete da pregledate knjige iz svoje biblioteke ili da probate da kuvate recept iz te zemlje. Na primer, ako učite o Njemačkoj pokušajte da napravite perece, ako učite o Meksiku napravite tortilje…

Iskoristite vrijeme da naučite vaše dijete mekim vještinama

Izolacija je savršena prilika da djecu naučite nekim osnovnim životnim vještinama jer one nas čine da budemo ono ko smo. Naučite svoju djecu kako se samostalno obući, obuti, vezati pertle, pripremiti obrok, pospremiti sto prije i posle jela, da rade u dvorištu, da brinu o kućnom ljubimcu. Učite ih da razvijaju kritičko mišljenje, da identufikuju problem i da pokušaju da ga riješe, da nauče da slušaju druge dok govore,  da nauče primijeniti u praktičnom životu ono što su naučili, da rade timski. Ove veštine neće im koristiti samo djeci, već će imati koristi i za roditelje.

Njegujte mentalno zdravlje svoje porodice

Situacija u kojoj se nalazimo nosi sa sobom anksioznost, nesigurnost i strah koji podjednako osjećamo svi bez obzira na uzrast i godine. I dok je odraslima lakše racionaliziovati situaciju u kojoj se nalaze, djeca gotovo po pravilu raspolažu nepotpunim informacijama koje pročitaju u medijima, čuju na radiju i televiziji ili najčešće načuju iz razgovora odraslih. Vrtići, škole, parkovi, igrališta su zatvorena, kretanje je ograničeno, druženje onemogućeno, djeca su u najmanju ruku zbunjena uprkos informacijama koje ste sa njima podijelili.

Potrebno je voditi računa o razvojnoj fazi djeteta i dati mu informacije koje je u stanju shvatiti i prihvatiti. Da bi se djeca, posebno ona predškolskog uzrasta, osjećala sigurno, treba zadržati dnevnu rutinu u najvećoj mogućoj mjeri. Zato zajedno s djecom napravite dnevni raspored. Planirajte vrijeme za obroke, pranje ruku, užinu, učenje, vježbanje, igru i odmor.

U ovakvim situacijama prioritet je pomoći djeci da se osjećaju sigurno i  da ne apsorbuju svu tjeskobu koju mi stariji osjećamo. Ne zaboravite da pustite djecu da se igraju sama i zapamtite da nije vaš posao da smislite sve ideje za djecu kako bi bila zauzeta.

Trebamo da učimo djecu da razmišljaju o sebi, svojoj porodici ali i o drugim ljudima.

Ne zaboravite da se djeca mogu osjećati uplašeno iako to ne pokazuju. Zato ih ohrabrite da izraze šta osjećaju, a svakako ograničite količinu vijesti koju konzumirate pred njima, nemojte misliti da ne slušaju iako tako možda izgleda. Potpuno je moguće da je vaše dijete prestravljeno na samo pomen ovog virusa. Ako mislite da im je potrebna stručna pomoć, ne oklijevajte da djelujete ; obratite se pedagogu, psihologu, porodičnom terapeutu.

Dragi roditelji nikad ne zaboravite vi ste sidro i sigurna luka vašeg djeteta. Njihov svijet je već dovoljno destabilizovan aktuelnom pandemijom  i treba da im ponudite mjesto gdje se mogu osjećati zaštićenim i gdje se još osećaju kao djeca.

Budite heroji svojoj djeci – OSTANITE SA DJECOM U KUĆI!