Režim ishrane i spavanja u vrtićima trebalo bi da bude prilagođen potrebama djece, a većini djece predškolskog uzrasta je još potreban popodnevni san budući da su izuzetno aktivni u ovoj dobi  – konstantno trče, igraju se, istražuju okruženje – tako da je dobra ideja da predahnu u toku dana, smatraju  u Asocijaciji za preventivnu pedijatriju Crne Gore.

Predsjednik Asocijacije, pedijatar Nebojša Kavarić  kaže da ne postoji pravilo koliko i kad bi djeca trebalo da spavaju tokom dana već da je to pitanje koje zavisi, prije svega od uzrasta, od samog djeteta, kao i ukupnog sna u toku 24 časa.

Navodi da je kvalitetan san od izuzetnog značaja za djetetov pravilan rast i razvoj.

“Djeci je potrebno dosta sna, koji često ne postižu tokom noći. Zato je dnevni san za neku djecu neophodan. Benefeti spavanja tokom dana su brojni, od toga da obezbjeđuje prijeko potreban predah koji je od izuzetnog značaja za fizički i psihički razvoj djeteta, preko toga da spriječava premor i iscrpljenost kod djece koji često dovode do promjena u djetetovom raspoloženju, ali i odlažu san tokom noći, onemogućavajući djetetu da brzo i lako zaspi”, pojašnjava dr Kavarić.

Prema njegovim riječima, iako je svako dijete drugačije, pa je nekom potrebno više sna, a nekom manje , može se reći da za svaki dječiji uzrast postoji prosječna potreba za snom svakoga dana.

Tako je, kaže dr Kavarić, djeci predškolskog uzrasta, odnosno starosti od 3 do 5 godina, potrebno prosječno 11 do 12 sati sna noću, uz popodnevni odmor. Upravo u ovom periodu najveći broj djece prestaje da spava tokom dana.

Kada su u pitanju djeca od šest godina, što su već djeca školskog uzrasta, on kaže da je njima prosječno potrebno oko 10 do 11 sati sna tokom noći. On navodi da je nekoj djeci ove starosne dobi još potreban san u toku dana, ali ukoliko to nije moguće, da bi nadomjestili nedostatak sna, neophodno je da ranije idu na spavanje.

Doktor Kavarić kaže da roditelji često pogrešno procijene koliko je sna djeci potrebno tokom dana.

“Oni moraju pratiti sve znake nedostatka sna, koji mogu biti očigledni, kao sto je umor, iscrpljenost, ali i daleko suptilniji znaci koji se ispoljavaju kroz ponašanje djeteta. Ukoliko kod roditelja postoji dilema u ovom pogledu, trebalo bi da se zapitaju da li njihovo dijete spava tokom dana?”, savjetuje on.

Da bi to saznali treba da preispitaju: Da li je u popodnevnim časovima dijete nervozno, razdražljivo? Da li mu rano ustajanje predstavlja napor? Da li je njihovo dijete nestrpljivo, hiperaktivno, agresivno? Da li ima problema sa koncentracijom? Ukoliko je odgovor na bilo koje od ovih pitanja potvrdan, trebalo bi da razmisle o promjeni režima spavanja djeteta”.

Kavarić kaže da je moguće da će uspostavljanje novog režima, koji daje rezultate i vidljivu promjenu, potrajati čak i par sedmica. Dodaje da je uvijek preporučljivo obratiti se izabranom pedijatru u cilju otklanjanja bilo kakvih nedoumica.

Što se tiče ishrane, doktor Kavarić kaže da je savjet uvijek isti – što raznovrsnija ishrana, zasnovana na pravilno zastupljenim grupama namirnica, uz dosta svježeg, sezonskog voća i povrća, koji osim vitaminima i mineralima, obiluju i vlaknima. Sa druge strane, savjetuje što manju konzumaciju grickalica, sokova, slatkiša i druge nutritivno siromašne hrane.

Prema njegovim riječima, zdrave navike u ishrani i spavanju u najranijem uzrastu utiču na rast, energetski nivo, raspoloženje, otpornost ka bolestima, koncentraciju i sveobuhvatni psihofizički razvoj djeteta, i zato je, dodaje on, ovo važan period kome se mora posvetiti posebna pažnja.

“Osluškujte svoju djecu, pratite njihove potrebe, uz sto više osmijeha, zagrljaja i igre – eto idealnog dana i idealnog djetinjstva”, zaključuje dr Kavarić.