Vršnjačkim nasiljem je neophodno baviti se već od vrtića i u predškolsko obrazovanje i vaspitanje bi trebalo uključiti programe prevencije jer se tada i može prepoznati i pravo je vrijeme za djelovanje, jedna je od preporuka lokalnih timova koji se bave ovom temom u Podgorici, Nikšiću, Baru i Beranama.

Timovi su formirani u sklopu projekta Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama, a njihovi prvi sastanci su održni od  6. do 10. maja. Lokalne timove čine predstavnici škola (uprave ili psihološko pedagoške službe), savjeta roditelja, đačkih parlamenata, centara za socijalni rad, centara bezbjednosti, domova zdravlja, kao i lokanih uprava izuzev nikšićke koja je odbila ovakav vid saradnje. Lokalna uprava Bara i Berana, osim što su aktivno uključeni, rade i na izradi lokalnih akcionih planova prevencije i djelovanja vršnjačkog nasilja.

Projekat sprovodi udruženje Roditelji, sa partnerima NVO Juventas, Unija srednjoškolaca, Centar za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete i uz finansijsku podršku EU i Ministarstva javne uprave.

Članovi lokalnih timova su upoznati sa detaljima projekta i realizovanim aktivnostima, a najveći dio sva četiri sastanka se odnosio na sugestije i predloge na koji način bi trebalo mijenjati ambijent kako bi se adekvatno reagovalo na vršnjačko nasilje i zaštitila djeca.

Razgovarano je o opciji koja se inače često pominje kao jedno od rješenja – vraćanju školskih policajaca ali su mišljenja bila podijeljena. Inspektorka iz Centra bezbjednosti Podgorica kazala je da svakako na tu mogućnost ne treba računati jer je prethodni, sličan projekat pokazao da je neracionalan ali je navela da će biti povećan broj inspektora u civilu. Oni će obilaziti ubuduće manji broj škola nego do sada i imaće zbog toga više vremena da se posvete saradnji sa njima. Najavila je da će inspektori biti dodatno edukovani o vršnjačkom nasilju i radu sa maloljetnicima.

Nedostatak kadra i u psihološko-pedagodiškim službama škola i u savjetovalištima i centrima za mentalno zdravlje, i u centrima za socijalni rad i bezbjednosti uglavnom je prepoznat u sve četiri opštine.

Jedan od predloga na sastanku u Podgorici bio je taj da se uspostavi bolja saradnja između osnovnih i srednjih škola u aktivnostima koje se tiču prevencije i djelovanja protiv vršnjačkog nasilja, kao i da se uspostavi sistem praćenja poput onog koji se koristi kod inkluzivnog obrazovanja. To je predložila pedagog u SEŠ „Mirko Vešović“ koja je kazala da može, na primjer, da postoji izvještaj tima za nasilje iz osnovne škole koji će iti prosljeđivan srednjoj, koju dijete upiše. Kako bi se znalo šta se dešavalo, koje aktivnosti su sprovedene, koje su mjere preduzete, eventualne sugestije i preporuke. Smatra da je to mnogo važno i da se ne bi na taj način etiketirali određeni učenici, već bi se podaci upotrijebili u cilju preventivnog djelovanja.

Predlog koji se ponavljao na svim sastancima je da bi osim sa djecom, trebalo raditi i na edukaciji vaspitača i roditelja kao, na primjer, uz pomoć posebnih programa poput onog koji se već sprovodi u nekim JPU – Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje. Kao pozitivan primjer programa za rad sa učenicima u osnovnim i srednjim školama prepoznat je i program koji je nedavno počeo da se primjenjuje – Moje vrijednosti i vrline. Prosvjetni i stručni radnici koji su edukovani da ga sprovode, a prisustvovali su sastancima, objasnili su da djeca dobro prihvataju način rada na časovima odjeljenske zajednice, u okiru kojeg se najčešće i sprovodi ovaj program. Smatraju da je model prenošenja vrijednosti u cilju razvoja socijalnih i emocionalnih kompetencija djece prilagođen njihovim interesovanjima, i da jača vaspitnu ulogu škole.

Na sastancima je razgovarano i o sistemu odgovornosti, i svi su bili saglasni da trenutno nije odgovarajući odnosno da praktično ni ne postoji. Članovi su se složili da nije samo jedna strana odgovorna već da je potrebno da svi zajedno djeluju  kako bi se ovaj problem sveo na minimum, a da je potpuno jasno da vršnjačko nasilje nikada neće biti u potpunosti iskorijenjeno. Lokalni timovi su saglasni da se mora znati šta je čija obaveza, postupanje i odgovornost, kao i koje su posljedice nepostupanja.

Članovi timova su se složili da podršku treba pružiti kako djetetu koje trpi nasilje tako i onom koje je počinilac nasilja, što sada nje dovoljno dobro uređeno, a škole nemaju previše mogućnosti koje im omogućavaju da usmjere djecu na terapeutski rad. Razgovarano je i o tome da bi djecu koja se ponašaju neprimjereno trebalo uključiti u posebno osmišljene aktivnosti koje se organizuju u školi, a ne da se isključuju, kako bi se ona osjećala korisnim i važnim. Konstatovano je da je značajan dio aktivnosti koje se sada osmišljavaju za đake u školama, usmjeren upravo na djecu sa primjerenim vladanjem i dobrim uspjehom.

Jedan učenik je na sastanku u Podgorici objasnio je da se često vršnjačko nasilje dešava na putu od kuće do škole na šta je odgovor škole uglavnom takav da to nije njihova nadležnost jer se nije dogodilo u zgradi i njenom dvorištu.

U Nikšiću je jedna učenica istakla prisustnost online nasilja o čemu je razgovarano i na sastanku u Baru gdje sugerisano da se zabrani korištenje mobilnih telefona u školi.

Predstavnica Centra za socijalni rad Nikšić smatra da bi trebalo iskoristiti kapacitete i stručnost te institucije jer je pružanje podrške i u slučajevima vršnjačkog nasilja u njegovoj djelatnosti. U ostalim opštinama je ukazano na to da u centrima uglavnom nema dovoljno zaposlenih i da oni imaju veliki obim posla iz drugih nadleženosti.

Na sastanku u Baru sugerisano je da u lokalni tim bude uključen i neko od predstavnika Doma učenika u tom gradu jer se u njemu dešavavaju mnogi problemi pa i oni koji uključuju vršnjačko nasilje.

U Beranama je predloženo da škole, u izvještajima koje inače dostavljaju svake godine lokalnoj upravi, navode ubuduće i prisustnost vršnjačkog nasilja, što do sada nije bio slušaj, a kako bi i zatim i opštine mogle da osmisle načine djelovanja i podrške.

Opština Berane, npr. ima samo jednog inspektora za rad sa maloljetnicima pa je na sastanku ukazano da bi taj broj morao biti povećan kao i da je neophodna edukacija službenika kada je u pitanju rad sa maloljetnicima.

Članovi lokalnog tima u Beranama smatraju i da bi trebalo povećati nadležnost savjeta raditelja kako bi i oni mogli da se bave ovim pitanjem, a u cilju prevencije vršnjačkog nasilja.

Podgorica, Nikšić, Bar i Berane su odabrani za formiranje lokalnih timova na osnovu istraživanja koje je rađeno prošle godine, a koje je pokazalo da je u ovim opštinama najizraženije vršnjačko nasilje, sudeći po stavovima djece.

Članovi lokalnih timova nastaviće komunikaciju i saradnju u osmišljavanju aktivnosti na lokalnom nivou, koje treba da doprinesu što kvalitetnijem odgovoru na vršnjačko nasilje kada do njega dođe, ali i sistemu prevencije. Njihovi stavovi i sugestije biće dio Nacionalnog plana, čija je izrada u toku, a kroz projekat Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama.