Nadležne institucije, ukoliko žele da se posvete rješavanju pronalaženja nove lokacije za gradnju vrtića u Baru, imaju sve što je potrebno za obezbijeđivanje uslova za to u najkraćem mogućem roku, smatraju arhitekte okupljene u grupi KANA.

Premijer Duško Marković zatražio je od Uprave javnih radova da raskine ugovor o gradnji vrtića u Baru, nakon višemjesečnih protesta nezadovoljnih građana lokacijom za novi objekat, a tada je i najavio da će Ministarstvo prosvjete preusmjeriti iznos od dva i po miliona eura za gradnju objekata iste namjene u nekom drugom gradu gdje postoji spremna dokumentacija i gdje postoji saglasnost o zajedničkom interesu.

Arhitekte navode da, osim zakonom utvrđenih minimalnih rokova za sprovođenje arhitektonskog konkursa i eventualno javnih nabavki, svi ostali rokovi zavise od efikasnosti učesnika, tako da mogu biti završeni u vrlo kratkom roku.

Što se tiče situacije sa gradnjom novog vrtića u Baru, u grupi KANA kažu da su mnogi saglasni da je za to najadekvatnija lokacija ona koja je do 2016. godine bila predviđena DUP-om Topolica 3, pored sportske dvorane.

“Važeći DUP Topolica 3 iz 2016. godine ne predviđa izričito izgadnju vrtića na ovom području. Uvidom u prethodne planske dokumente za isti prostor (DUP Topolica 3 iz 2001. i DUP Topolica 3 iz 2009. godine) jasno je u zahvatu ovog DUP-a bila planirana gradnja osnovne škole, vrtića i objekta socijalnog staranja. Međutim, DUP-om Topolica 3 iz 2016. godine odustaje se od ove namjere pa je iza dvorane Topolica predviđena samo izgradnja gradskog bazena – bazen je u planu iz 2009. godine predviđen uz vrtić i školu, dok je u planu iz 2016. u potpunosti istisnuo objekte namijenjene obrazovanju”, objašnjavaju arhitekte.

Prema DUP-u Topolica 3 iz 2016. godine, koji je sada na snazi, predviđena namjena prostora na području iza dvorane Topolica odnosi se na sport i rekreaciju – što znači da tu nema mjesta vrtiću.  Međutim, kako dodaju iz KANA-e, nekoliko urbanističkih parcela u zahvatu ovog plana imaju namjenu „centralne djelatnosti“ – takve su, na primer, urbanističke parcele 44, 45, 46, 47, 48, 49. Centralne djelatnosti obuhvataju i objekte kulture, školstva, zdravstvene i socijalne zaštite, tako da planski dokument na ovim parcelama dozvoljava gradnju vrtića.

“Pošto postoji planski dokument prema kojem na nekoj od urbanističkih parcela koje su DUP-om Topolica 3 iz 2016. godine predviđene za centralne djelatnosti može da bude izgrađen vrtić, sledeći korak treba da preduzme MORT, tj. Direktorat glavnog državnog arhitekte, koji raspisuje arhitektonski konkurs definisan zakonom”, smatraju u KANA-i.

Važeći DUP Topolica 3 za urbanističku parcelu 44 preporučuje zbog njene veličine izgradnju multifunkcionalnog centra sa svim sadržajima neophodnim za gradsko područje. To ih navodi na predlog da bude raspisan arhitektonski konkurs, u okviru kojeg bi u prvoj fazi izgradnje bio završen novi vrtić.

Na taj način bi urbanistička parcela, kako navode, bila privedena namjeni u skladu sa planskim dokumentom, a Bar bi dobio novi vrtić.

Udruženje Roditelji zamolilo je grupu KANA da, kao predstavnici struke, pojasne procedure koje se odnose na planiranje gradnje na nekom zemljištu, posebno da bi se shvatilo da li je i kako je brže početi gradnju vrtića na novoj lokaciji u drugoj opštini nego u Baru.

Objasnili su da postoje dva scenarija kada je u pitanju gradnja vrtića na nekoj lokaciji – da je vrtić planiran planskim dokumentom, i da nije.

Ako je vrtić planiran planskim dokumentom

U slučaju kada je planskim dokumentom planirana gradnja vrtića, Ministartstvo održivog razvoja i turizma (MORT) izdaje urbanističko-tehničke uslove za gradnju na predmetnoj lokaciji. Budući da je vrtić objekat koji je u državnoj svojini, za izradu idejnog arhitektonskog rješenja, na osnovu kojeg se izrađuje tehnička dokumentacija, MORT, odnosno Direktorat glavnog državnog arhitekte, obavezno raspisuje javni arhitektonski konkurs. Od dana objavljivanja raspisa konkursa do dana predaje konkursnih radova mora proteći najmanje 60 dana.

Na idejno rješenje projekta saglasnost daje Glavni državni arhitekta, a to je, zapravo, bivša građevinska dozvola, kažu u KANA-i.

Nakon toga slijedi izrada glavnog projekta, koji, ukolko se procijeni da će koštati preko 15 hiljada eura, mora proći kroz postupak javnih nabavki. To, u zavisnosti od veličine vrtića, može i ne mora biti slučaj. Glavni projekat podliježe revizijidrugog pravnog lica za izradu tehničke dokumentacije. Izvođač radova bira se primjenom postupka javnih nabavki, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Nakon izbora izvođača i pribavljanja eventualnih saglasnosti, investitor podnosi prijavu građenja nadležnom inspekcijskom organu u roku od 15 dana prije početka građenja, nakon čega može početi sa građevinskim radovima.

Ako vrtić nije planiran planskim dokumentom

U slučaju kada planskim dokumentom nije planirana gradnja vrtića na nekoj lokaciji izrađuje se urbanistički projekat, s tim da on mora biti u skladu sa važećim planom višeg reda.

Prema novom Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata planiranje je centralizovano, tj. jedinice lokalne samouprave izgubile su direktnu nadležnost nad procesom planiranja i uređenja svog prostora, i sada to za njih čini MORT, kroz izradu plana generalne regulacije.  Do usvajanja ovog plana na snazi je važeća planska dokumentacija, koja bi trebalo da se dopunjuje i mijenja izradom urbanističkih projekata iako se, po novom Zakonu, urbanistički projekat donosi radi sprovođenja plana generalne regulacije.

“Budući da je u toku period tranzicije iz starog u novi sistem planiranja prostora u Crnoj Gori, institucije svoje postupanje prilagođavaju situaciji, pa tako izdaju saglasnosti za gradnju i na osnovu detaljnih urbanističkih planova kojima je istekao period važenja, kao što se dogodilo u slučaju pokušaja izgradnje vrtića kod gimnazije u Baru. Međutim, ako pretpostavimo da postoji volja institucija da se izmijeni planski dokument radi gradnje vrtića (kao što postoji volja da se na prostoru Kasarne Morača donese novi planski dokument za koji ćemo tek vidjeti šta će da sadrži), nadležni bi zasigurno pristupili izradi urbanističkog projekta”, dodaju iz grupe KANA.

Urbanistički projekata se izrađuje na osnovu projektnog zadatka. Projektni zadatak za urbanistički projekat izrađuje Glavni gradski arhitekta, na osnovu važećeg plana. Glavni državni arhitekta daje mišljenje na projektni zadatak, i dužan je da to mišljenje dostavi Glavnom gradskom arhitekti u roku od deset dana od dana prijema projektnog zadatka. Ako ne dostavi mišljenje u tom roku, smatraće se da nema primjedbi na projektni zadatak.

Prema projektnom zadatku, urbanistički projekat izrađuje privredno društvo koje ispunjava zakonske uslove. U zavisnosti od procijenjene vrijednosti usluga, može se ući u zonu javnih nabavki, ali to i ne mora biti slučaj.

Nakon izrade urbanističkog projekta, lokalna samouprava urbanistički projekat dostavlja na saglasnost Glavnom državnom arhitekti, koji je dužan da u roku od 15 dana od dana dostavljanja da svoju saglasnost. Ako Glavni državni arhitekta ne dostavi saglasnost u ovom roku, smatra se da je saglasan.

Potom slijedi revizija urbanističkog projekta – provjera usklađenosti sa projektnim zadatkom i planom višeg reda. Reviziju radi komisija koju imenuje lokalna samouprava; komisija je dužna da reviziju izvrši u roku od 15 dana od dana dostavljanja urbanističkog projekta, a da u narednih 7 dana izvještaj o reviziji dostavi izvršnom organu lokalne samouprave.

Urbanistički projekat donosi Skupština opštine, na predlog izvršnog organa lokalne uprave. Tek nakon usvajanja ovog planskog dokumenta počinje proceduri za izgradnju.